Masovno trovanje olovom u Varešu postaje jedna od najozbiljnijih zdravstvenih kriza u BiH

Masovno trovanje stanovništva olovom u općini Vareš prerasta u jednu od najozbiljnijih zdravstvenih kriza zabilježenih u Bosni i Hercegovini.

Prema novim nalazima testiranja na prisutnost olova u krvi, koji su ove sedmice objavljeni za više od 100 stanovnika Vareša, potvrđeno je da je problem znatno širi nego što se u početku pretpostavljalo. Ovoga puta prisustvo olova u krvi utvrđeno je ne samo kod žitelja u neposrednoj blizini deponije rudnika kompanije DPM Metali, u naseljima Pržići i Daštansko, nego i kod građana koji žive u samom središtu Vareša.

Najnovija testiranja, kako se navodi, pokazala su da su kod pojedinih osoba zabilježene izrazito visoke koncentracije iznad referentne vrijednosti, zbog čega je potrebna dodatna medicinska pažnja.

"Prisustvo olova u krvi predstavlja izuzetno kompleksan zdravstveni problem, jer u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom. Savremena medicina zastupa stav da ne postoji ‘sigurna’ doza olova u organizmu", ističu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

Podsjećaju i na ranija ispitivanja iz decembra prošle godine, kada je kod svih 44 testirane osobe različitih starosnih skupina zabilježeno prisustvo olova u krvi, a kod 17 njih i iznad granične vrijednosti. U međuvremenu je, u privatnom aranžmanu, testirano još devet osoba, a njihovi nalazi, kako se navodi, dodatno su potvrdili alarmantne pokazatelje. Posebno se ističe podatak da je olovo pronađeno i u nalazima petoro djece mlađe od šest godina.

U intervjuu za lokalni radio, vršilac dužnosti načelnika Općine Vareš Malik Rizvanović govorio je o prioritetima, navodeći da će mu zdravlje građana biti na prvom mjestu ukoliko osvoji mandat na predstojećim vanrednim izborima. U isto vrijeme, dodatnu pažnju izazvala je informacija da je neposredno prije objave novih rezultata kompanija DPM Metali uputila zahtjev Vladi Zeničko-dobojskog kantona za povećanje koncesione naknade.

"U petak je ispred DPM Metali zvanično upućena inicijativa Ministarstvu privrede Zeničko-dobojskog kantona i u narednim mjesecima doći će do povećanja koncesije. Ono što sam uspio dogovoriti s kompanijom jeste da, nakon potpisivanja novog ugovora, koncesiona naknada bude isplaćena retroaktivno od 1. januara 2026. godine", izjavio je za lokalni radio v. d. načelnika Rizvanović.

Istovremeno, dio stanovnika problematizira poruku koju takav potez šalje u trenutku kada se govori o mogućem ugrožavanju zdravlja.

"Ako se radi o pokušaju kompanije da ovim potezom kupi socijalni mir, jasno poručujemo da zdravlje građana nema cijenu i da je krajnje neprimjereno razgovarati o koncesionim naknadama u trenutku kada su životi ljudi u Varešu ozbiljno ugroženi", ističu stanovnici Pržića i Daštanskog.

U kontekstu zahtjeva za reakciju institucija, u javnosti se podsjeća i na odredbe Zakona o rudarstvu Federacije BiH, prema kojima je nadležno federalno ministarstvo dužno ukinuti dozvolu za eksploataciju mineralnih sirovina ukoliko se rudarskim radovima ugrožavaju život i zdravlje zaposlenika i drugih građana, a druge zakonom propisane mjere nisu dovoljne da se takvo ugrožavanje spriječi.

Vlasti Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH, kako se navodi, još uvijek nisu dale jasan odgovor na situaciju u Varešu. Iako se u tekstu ocjenjuje da su ispunjeni uslovi, vanredno stanje još nije proglašeno, a nema ni informacija o tome da li je Tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona pokrenulo istragu o ovom slučaju. Ujedno se navodi da, uprkos protivljenju mjesnih zajednica i organizacija civilnog društva, nadležne kantonalne vlasti nastavljaju podržavati nove rudarske projekte u Varešu, uključujući i planirano rudarenje hroma u slivu rijeke Krivaje, upozorava Udruženje građana Fojničani.