BiH ima 756 km² minski sumnjivog područja: Novi zakon donosi ključne promjene

Više od tri decenije nakon završetka rata, Bosna i Hercegovina i dalje ima oko 756 kvadratnih kilometara minski sumnjive površine. Istovremeno, broj ljudi angažiranih na poslovima protuminskog djelovanja gotovo je prepolovljen u odnosu na period prije pandemije koronavirusa.

Nacrt novog zakona o protuminskom djelovanju, koji se još usaglašava, predviđa sistemsko uređenje dva ključna pitanja – stabilnijeg domaćeg finansiranja razminiranja te radnog, socijalnog i penzionog statusa osoba koje obavljaju poslove povezane s visokim rizikom od povrede ili smrti.

Prema podacima Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), početkom ove godine minski sumnjivom smatralo se oko 774 kvadratna kilometra. Nakon što je očišćeno približno 18 kvadratnih kilometara, procjena je sada oko 756 kvadratnih kilometara, uz napomenu da se površina svakodnevno mijenja.

Planom za period od 2027. do 2032. godine predviđeno je da se godišnje oko 55 kvadratnih kilometara zemljišta vrati u sigurnu upotrebu. BHMAC, međutim, procjenjuje da bi stabilno finansiranje koje bi bilo osigurano novim zakonom omogućilo povećanje godišnjeg kapaciteta na 75 do 80 kvadratnih kilometara.

Trenutni kapacitet deminerskih organizacija kreće se između 50 i 55 kvadratnih kilometara godišnje. Za njegovo značajnije povećanje bilo bi potrebno najmanje godinu do dvije, prvenstveno zbog angažiranja dodatnog osoblja i nabavke potrebne opreme.

U scenariju u kojem bi novi zakon bio usvojen, BHMAC procjenjuje da bi BiH proces razminiranja mogla završiti do kraja 2036. godine. Bez zakonskog rješenja i uz nastavak smanjenja donatorskih sredstava, taj rok bi se mogao pomjeriti približno do 2045. godine.

Iz Ministarstva civilnih poslova BiH, međutim, upozoravaju da rokovi moraju biti zasnovani na stvarnim mogućnostima sistema.

"Iza procjene moraju stajati realni finansijski, ljudski i operativni kapaciteti. Upravo je to jedan od problema koji smo imali prethodnih godina", naveli su iz Ministarstva za Fenu, podsjećajući da su godišnji planovi razminiranja ranije uglavnom ostvarivani u rasponu od svega 20 do 30 posto.

Obavezna izdvajanja iz budžeta

Jedna od najvažnijih novina koju predviđa Nacrt zakona odnosi se na finansiranje. Institucije BiH, entiteti i Brčko distrikt bili bi obavezni izdvajati najmanje 0,2 posto svojih budžetskih sredstava za protuminsko djelovanje.

Iz Ministarstva civilnih poslova naglašavaju da se značaj ove odredbe ne ogleda samo u iznosu novca koji bi bio izdvojen.

"Suština predložene izmjene nije samo u iznosu koji bi se izdvajao, nego u uspostavljanju obaveznog i predvidivog sistema finansiranja koji bi omogućio učinkovitije planiranje i ubrzanje procesa razminiranja", navode iz Ministarstva.

Na osnovu budžeta za 2026. godinu, Ministarstvo procjenjuje da bi zakonski minimum od 0,2 posto omogućio osiguravanje oko 60 posto sredstava potrebnih za godišnji cilj od 75 kvadratnih kilometara. Za ostvarenje tog cilja potrebno je približno 61 milion KM.

Ostatak sredstava i dalje bi se morao obezbjeđivati iz drugih domaćih izvora i međunarodne pomoći.

Prema računici Ministarstva finansija i trezora BiH, 0,2 posto budžeta institucija BiH za 2026. godinu iznosilo bi 3,161 milion KM. U tom ministarstvu trenutno se priprema mišljenje o Nacrtu zakona, dok bi detalji o planiranju i raspodjeli novca nakon eventualnog usvajanja zakona bili uređeni podzakonskim aktima.

Državne institucije već povećavaju vlastito učešće. Vijeće ministara BiH odobrilo je za period 2025–2027. višegodišnji projekat sufinansiranja troškova deminiranja vrijedan dva miliona KM. Predviđeno je izdvajanje od po 650.000 KM u prve dvije godine, dok bi za 2027. godinu bilo izdvojeno 700.000 KM.

"Naš cilj mora biti da se odnos postupno mijenja, od dominantne ovisnosti o donatorima prema održivom domaćem financiranju uz međunarodno partnerstvo", poručuju iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Potreba za većim domaćim učešćem dolazi u vrijeme kada međunarodna podrška za ovaj proces opada.

Iz UNDP BiH za Fenu je potvrđeno da je tokom posljednjih godina zabilježen značajan pad međunarodne donatorske pomoći. Kao primjer se navodi i povlačenje organizacija koje su godinama bile uključene u aktivnosti protuminskog djelovanja, među kojima su Norwegian People's Aid i Mines Advisory Group.

"S obzirom na aktuelna globalna kretanja i sve veći broj kriznih područja kojima je potrebna međunarodna pomoć, pritisak na raspoloživa donatorska sredstva vjerovatno će ostati snažan. Zbog toga je sve važnije povećati domaće učešće u finansiranju procesa deminiranja i uspostaviti održivo i sistemsko rješenje", navode iz UNDP-a.

BHMAC kao jedan od razloga smanjenja donatorskih sredstava navodi i rat u Ukrajini, zbog kojeg je dio međunarodne pomoći preusmjeren na to područje.

BiH trenutno koristi sredstva iz IPA III fondova, kao i novac Svjetske banke namijenjen razminiranju desne obale Save. Iz BHMAC-a, međutim, upozoravaju da se nakon završetka tih projekata više ne očekuju direktni grantovi Evropske unije i Svjetske banke u obimu na koji je BiH ranije računala.

UNDP smatra da bi zakonsko uvođenje minimalnog izdvajanja od 0,2 posto predstavljalo značajnu promjenu u načinu finansiranja.

"Zakonsko utvrđivanje minimalnog izdvajanja predstavljalo bi važan korak ka većoj odgovornosti domaćih institucija za ovaj proces. Izdvajanje od 0,2 posto predstavljalo bi značajno povećanje u odnosu na trenutni nivo domaćeg finansiranja i osiguralo stabilniju osnovu za planiranje i provođenje aktivnosti deminiranja", naveli su iz UNDP-a.

Ko će imati prava koja nosi rad u rizičnim uslovima?

Finansiranje nije jedino pitanje koje Nacrt zakona pokušava sistemski urediti. Drugi problem odnosi se na status ljudi koji učestvuju u deminerskim operacijama, a čiji radni i penzioni položaj godinama nije bio ujednačen.

Među njima je i deminer iz Tuzle Amir Mehanović, koji se ovim poslom bavi od 1997. godine. Prema njegovim riječima, već sami uslovi koje osoba mora ispuniti prije ulaska u ovaj posao pokazuju nivo rizika kojem je izložena.

Demineri prolaze posebne zdravstvene i psihološke preglede i moraju dokazati da ispunjavaju sigurnosne uslove, dok operativno osoblje mora imati i dodatno osiguranje zbog mogućnosti povrede ili smrti.

"Bez toga ne možete raditi. I to je jedan od osnovnih pokazatelja, zajedno s ljekarskim pregledom, da ste direktno izloženi visokom riziku", kaže Mehanović.

Pitanje nastaje kada se takva izloženost treba odraziti na radna i penzijska prava zaposlenih.

Raniji propisi jasnije su vezivali beneficije za poziciju deminera, iako u deminerskim operacijama učestvuju i vođe timova, interna kontrola, operativni oficiri, vodiči pasa, mašinisti i drugi radnici koji su također neposredno izloženi opasnosti.

"Ne razumijem kako država donese zakon koji sama ne poštuje. Ne znam kako se može raditi, a da se ne uplaćuje beneficirani radni staž, a zakon to propisuje", kaže Mehanović, govoreći o iskustvima dijela deminerskog sektora tokom prethodnih decenija.

Dio prava operativnog osoblja, podsjeća on, bio je priznat tek nakon sudskih postupaka.

Novi Nacrt zakona zbog toga predviđa preciznije određivanje kategorija zaposlenih koji se smatraju osobljem angažiranim na protuminskim poslovima.

Iz Ministarstva civilnih poslova navode da važeći zakon nije adekvatno obuhvatio sve kategorije ljudi koji tokom obavljanja posla ulaze u minski sumnjiva područja. U toj grupi su i osobe koje rade na izviđanju, kontroli kvaliteta i drugim terenskim zadacima, iako se i one mogu suočiti s praktično istim rizikom kao demineri.

"Prava koja proizlaze iz rada u uvjetima iznimno visokog rizika trebaju biti vezana uz posao koji osoba stvarno obavlja i rizik kojem je izložena, a ne samo uz formalni naziv radnog mjesta", ističu iz Ministarstva.

Prema podacima Federalne uprave civilne zaštite, Nacrt predviđa staž s uvećanim trajanjem, poseban dodatak na platu, penzionisanje pod povoljnijim uslovima, kao i prava u slučaju povrede ili smrti tokom deminiranja.

Zaposlenici FUCZ-a koji trenutno rade na poslovima protuminskog djelovanja već imaju utvrđen beneficirani staž od 16 mjeseci za svaku kalendarsku godinu rada.

Mehanović upozorava i na problem koji je dio deminerskog sektora pratio još od prvih poslijeratnih godina.

"Ima dosta deminera koji su od početka, a radili su mnogo vremena bez prijavljenog staža. Radili su na crno", kaže on.

Sve manje deminera, a kadar sve stariji

Broj ljudi koji danas rade na poslovima protuminskog djelovanja u BiH iznosi oko 1.100. Prije pandemije koronavirusa bilo ih je više od 2.000.

Osim smanjenja broja zaposlenih, problem predstavlja i starosna struktura postojećeg kadra.

Federalna uprava civilne zaštite u Sektoru za organizaciju deminiranja i uništavanje eksplozivnih sredstava ima 124 zaposlenika. U devet deminerskih timova angažirano je 59 deminera, osam vođa timova i devet medicinara. U okviru sistema djeluju i timovi za mehaničku pripremu zemljišta, vodiči pasa te timovi za uklanjanje eksplozivnih sredstava.

Šef Odsjeka za deminiranje FUCZ-a Muamer Husilović navodi da značajan broj zaposlenika ovaj posao obavlja duže od dvije decenije, zbog čega će dio njih u narednom periodu ispuniti uslove za penzionisanje.

"Prilikom prijema deminera u FUCZ primjetno je smanjenje interesovanja i broja prijava", naveo je Husilović za Fenu.

U Republičkoj upravi civilne zaštite Republike Srpske u sektoru deminiranja trenutno je angažirano 70 pripadnika, među kojima većinu čine iskusni kadrovi stariji od 40 godina.

"To jasno ukazuje na prirodnu smjenu generacija i potvrđuje da je privlačenje mladih ljudi u ovu visokorizičnu profesiju realan izazov za budućnost", naveli su iz Republičke uprave.

Prema njihovoj ocjeni, poboljšanje položaja zaposlenih moglo bi utjecati na interesovanje novih generacija za ovu profesiju.

"Uređenje radno-pravnog statusa, veća bezbjednost i bolji ekonomski uslovi svakako su ključni faktori koji bi ovaj humanitarni, ali opasni posao učinili atraktivnim za nove generacije", navode iz Uprave.

BHMAC istovremeno upozorava da deminerskom bataljonu Oružanih snaga BiH nedostaje oko 60 ljudi. Riječ je o kapacitetu koji odgovara angažiranju osam do deset timova, dok se sličan problem bilježi i u entitetskim civilnim zaštitama.

UNDP zbog toga upozorava da se uspješnost procesa ne može mjeriti samo raspoloživim novcem i brojem kvadratnih kilometara koji su očišćeni od mina.

"Teško je zamisliti uspješan i održiv završetak procesa bez kvalitetnih i stabilnih operativnih kapaciteta. Ljudi su ključni resurs u procesu deminiranja, zbog čega su njihov status, sigurnost, profesionalni razvoj i dugoročna perspektiva među osnovnim uslovima za kvalitetno i kontinuirano provođenje procesa", poručuju iz UNDP-a.

Mehanović problem dugoročnog rada u ovom sektoru sagledava iz vlastitog iskustva, nakon gotovo tri decenije provedene na poslovima deminiranja.

"Ja, po svim standardima, psihološki ne bih smio ovoliko dugo raditi u deminiranju. Ne bih smio uopće raditi toliko godina", kaže.

Nacrt još u proceduri

Nacrt novog zakona prošao je e-konsultacije, nakon čega je Ministarstvo civilnih poslova pribavilo mišljenja Ministarstva odbrane, Ministarstva sigurnosti, Ministarstva pravde, Direkcije za evropske integracije, Komisije za deminiranje, Vlade Federacije BiH i Vlade Brčko distrikta, kao i zaključak Vlade Republike Srpske.

Vlade FBiH i Brčko distrikta nisu imale primjedbi na prijedlog da se za protuminsko djelovanje izdvaja najmanje 0,2 posto budžetskih sredstava.

U trenutku kada su Feni dostavljeni odgovori, još su se čekala mišljenja Ureda za zakonodavstvo i Ministarstva finansija i trezora BiH. Nakon njihovog pribavljanja, Nacrt bi trebao biti upućen Vijeću ministara.

Iz Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske naglašavaju da tekst zakona još nije konačan i da se rješenja i dalje usaglašavaju.

"Novi nacrt zakona nastoji da na jedinstven način prepozna specifičnost i visok rizik deminerskog poziva. Ključni cilj u budućnosti jeste pronalaženje održivih rješenja koja će dodatno unaprijediti sigurnost i prava deminera na terenu, ali isključivo kroz model koji je u potpunosti usklađen sa ustavnim i budžetskim nadležnostima entiteta", naveli su iz Republičke uprave civilne zaštite.

Iz Ministarstva civilnih poslova poručuju da više nema prostora za odlaganje sistemskog uređenja ovog pitanja.

"Ako želimo ubrzati razminiranje, osigurati stabilno finansiranje i zadržati stručne ljude u sektoru, njihov radnopravni, socijalni i penzioni položaj mora biti jasnije i sistemski uređen. Novi zakon upravo pokušava odgovoriti na probleme koje je praksa tokom protekla dva desetljeća vrlo jasno pokazala", poručili su iz Ministarstva.

Istovremeno, iz Ministarstva upozoravaju da samo usvajanje zakona neće automatski riješiti problem ukoliko se način funkcioniranja sistema ne promijeni.

"Najveći rizik bio bi da dobijemo dobar zakon, a da način rada ostane isti. Zakon sam po sebi neće razminirati Bosnu i Hercegovinu", navode iz Ministarstva, ističući da iza propisa moraju stajati stabilan novac, dovoljan broj obučenih ljudi, tehnički kapaciteti, koordinacija i odgovornost za rezultat.