
Foto: AI Generated
19.09.2026 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: BHRT
Osnovica za plate u institucijama BiH povećana je na 690,86 KM. Funkcionerima s visokim koeficijentima primanja rastu za oko 600 KM.
Dok rudari najavljuju proteste zbog svojih prava, izabrane i imenovane zvaničnike na državnom nivou očekuju veća primanja. Osnovica za obračun plata zaposlenih u institucijama Bosne i Hercegovine za 2026. godinu povećana je sa 631,50 na 690,86 KM.
Povećanje osnovice odrazit će se i na plate državnih ministara, parlamentaraca, ali i zaposlenih u njihovim kabinetima, uključujući savjetnike.
Prema podacima Vijeća ministara BiH, osnovica od 690,86 KM utvrđena je za period od 1. januara do 31. decembra 2026. godine. U odnosu na osnovicu od 631,50 KM utvrđenu za 2025. godinu, riječ je o povećanju za 59,36 KM.
Primanja pojedinih funkcionera približavaju se 8.000 KM
Zbog načina obračuna plata, povećanje osnovice donosi znatno veći nominalni rast primanja funkcionerima s visokim koeficijentima. Prema navodima iz priloga, plate parlamentaraca i ministara, koje se kreću između 6.000 i 7.000 KM, mogle bi biti veće za oko 600 KM, dok bi primanja pojedinih delegata u Domu naroda mogla biti blizu 8.000 KM.
Uz plate, parlamentarci ostvaruju i pravo na određene naknade, dok se primanja isplaćuju i zastupnicima i delegatima čiji je rad predmet kritika zbog nedolazaka na sjednice ili rušenja kvoruma.
U odnosu na 2020. godinu, prema podacima navedenim u prilogu, plate parlamentaraca na nivou Bosne i Hercegovine povećane su za više od 2.000 KM.
Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić odgovornost za sporno zakonsko rješenje prebacuje na parlamentarce, navodeći da su oni predložili i usvojili Zakon o platama i naknadama u institucijama BiH.
"Ministar nije glasao za zakon. Poslanici jesu. Ministar nije predložio sporno rješenje. Poslanici jesu. Ministar je upozorio na problem. Poslanici su ga, ipak, usvojili", kazao je Srđan Amidžić.
Izmjene Zakona o platama i naknadama u institucijama BiH usvojene su u Predstavničkom domu 19. maja, a u Domu naroda 11. juna 2026. godine. Izmijenjenim zakonskim rješenjem propisano je da se osnovica primjenjuje od 1. januara tekuće godine, uz retroaktivnu isplatu razlike nakon usvajanja budžeta ukoliko on nije donesen do kraja prethodne godine.
Najviše neispunjenih obećanja na državnom nivou
Rast primanja dolazi u periodu u kojem monitoring predizbornih obećanja pokazuje da je upravo na nivou Vijeća ministara BiH zabilježen veliki broj obećanja koja nisu realizirana.
"Od ukupno 251 obećanja na nivou Vijeća ministara, u kategoriju ispunjenih je ušlo 20 obećanja, 59 ih je dijelimično ispunjeno, dok je 169, odnosno najveći broj obećanja, ostao u kategoriji neispunjenih
obećanja", kaže uredniik portala "Istinomjer" Dalio Sijah.
Sagovornici u prilogu povećanje primanja državnih funkcionera posmatraju i kroz pitanje političke odgovornosti i odnosa prema interesima građana.
"To je jedna politika konflikata, negiranja. Ali, kada treba da obezbijede bolje pozicije, viša primanja, apanaže, onda se oni tu dogovore", smatra Drago Vuković, poltiički analitičar.
Novinar i analitičar Željko Raljić smatra da odnos političkih predstavnika prema vlastitim primanjima građanima šalje jasnu poruku.
"Poruka građanima Bosne i Hercegovine je jasna. Mi smo ovdje zbog nas, a ne zbog vas. Parlamentarci, a boga mi i ostali, ne zaslužuju ni ove plate što ih primaju. Dakle, ničim ih nisu opravdali", poručuje novinar analitičar, Željko Raljić.
Pitanje društvene opravdanosti povećanja
Pitanje povećanja plata funkcionera otvara se i u kontekstu razlike između zakonski utvrđenih prava i percepcije njihove društvene opravdanosti.
"Vjerujem da će se svi građani složiti da uporište pravde ne postoji. Povećavati plate političkim elitama, koje imaju enromno visoke plate, nije pravedno prema običnim građanima", poručio je sociolog, Almir Saračević.
Nova osnovica za obračun plata u institucijama BiH tako dodatno povećava primanja najviše rangiranih državnih funkcionera. Istovremeno, podaci o realizaciji predizbornih obećanja i višegodišnje političke blokade ponovo otvaraju pitanje odnosa između visine njihovih primanja, rezultata rada i političke odgovornosti, prenosi BHRT.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.