Vrelo Bosne pod pritiskom: Voda neispravna, struka upozorava na gradnju

Pitka voda na izvoru Vrela Bosne decenijama je bila jedan od simbola ovog sarajevskog izletišta. Međutim, podaci o mikrobiološkoj neispravnosti vode, upozorenja stručnjaka o ugrožavanju vodozaštitnih zona i pitanje bespravne gradnje ponovo otvaraju dilemu – šta se događa s jednim od najvažnijih prirodnih resursa Sarajeva i kakve bi posljedice današnji odnos prema izvorištima mogao ostaviti budućim generacijama?

Na problem ukazuju i podaci Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. Na njihovoj mapi, za lokaciju iznad Vrela Bosne, navedeno je da analizirani uzorak zbog prisustva koliformnih bakterija nije zdravstveno ispravan.

"Uzorak vode, na osnovu izvještaja o mikrobiološkom ispitivanju, zbog prisustva koliformnih klica (10)) nije zdravstveno ispravan te je konzumacija ovakve vode rizična po zdravlje ljudi."

Građani razočarani

Informacija da voda na Vrelu Bosne nije zdravstveno ispravna izazvala je nezadovoljstvo među građanima, koji godinama ovo područje povezuju upravo s čistom vodom i očuvanom prirodom.

„Odnekud dolazi, razočaran sam.“

„Grehota je staviti znak ‘zabranjeno za piće’.“

„Dolazile su inspekcije. Šta su ustanovili, ko zna...“

Dok se upozorenja o kvalitetu vode ponavljaju, pitanje zaštite izvorišta sve se češće povezuje s gradnjom i aktivnostima na širem području koje hidrološki pripada slivu Vrela Bosne.

Zakon o vodama još na čekanju

Dodatnu pažnju ovom problemu privukla je rasprava o zakonu o vodama u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine. Zastupnik Damir Nikšić tražio je da parlamentarci prime određenu tačku k znanju, navodeći da bi se time inspektorima omogućilo uklanjanje objekata bez odgovarajuće dokumentacije, posebno na području Bjelašnice.

Ukazao je i na, prema njegovom mišljenju, nelogičnost u postupanju prema različitim objektima na ovom području.

"Po zakonu su gore na Bjelašnici zabranili jednu štalu za konje. Kao, konji zagađuju i to odlazi u Vrelo Bosne. Znači, zabranili su štalu, a dozvolili su tolike zgrade, toliko naselje", ističe Nikšić.

Iz Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo za Federalnu televiziju naveli su da trenutno nisu evidentirani antropogeni pritisci koji bi značajnije ugrožavali ekosistem i samo izvorište. Ipak, upozoravaju da aktivnosti izvan formalnih granica zaštićenog područja mogu imati utjecaj na Vrelo Bosne.

"Aktivnosti i projekti koji se realiziraju izvan granica zaštićenog područja, a posebno na područjima koja hidrološki i ekološki utječu na sliv Vrela Bosne, potencijalno mogu imati posredan utjecaj na stanje vodnih ekosistema i izvorišta. Zbog toga se dugoročna zaštita Vrela Bosne ne može posmatrati isključivo kroz upravljanje postojećim granicama zaštićenog područja. Potrebno je raditi na proširivanju sistema zaštićenih prirodnih područja i uspostavljanju integrativnog pristupa upravljanju prirodnim vrijednostima, naročito u područjima koja predstavljaju funkcionalnu cjelinu s postojećim zaštićenim područjima", naveo je Asad Jelešković, direktor Kantonalne javne ustanove za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo.

Struka upozorava na dugoročne posljedice

Problem kvaliteta vode dobija dodatnu težinu u okolnostima klimatskih promjena i visokih temperatura. Stručnjaci i aktivisti upozoravaju da kontinuirano opterećivanje rijeka i izvorišta može dugoročno utjecati i na raspoložive količine pitke vode.

Azra Berbić, aktivistica i zamjenica direktorice Fondacije ACT, smatra da adekvatna reakcija nadležnih na zagađenje i nelegalnu gradnju izostaje.

"Svjedočimo bjesomučnoj eksploataciji i ispuštanju fekalija i drugih voda. Ne vidimo nikakve reperkusije i kazne. Čak vidimo kako se sistem ponaša, jeste da podstiče ljude da nelegalno grade jer su kazne male ili nikakve", kazala je Berbić.

Na moguće posljedice intervencija u vodozaštitnim zonama upozorava i Samir Đug, profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Posebno problematičnim smatra aktivnosti kojima bi se smanjile ili prenamijenile zone koje trenutno štite najvažnija izvorišta.

"Rade se, nažalost, i intenzivne aktivnosti da se izvrši smanjenje ili čak prenamjena vodozaštitne prve i druge zone koja štiti najvrednija izvorišta i omogućit će se gradnja u širokom dijelu koji je danas vodozaštitna zona, što će svakako imati dalekosežne posljedice na sve nas. Doći će do kontaminacije izvorišta podzemne vode, smanjit će se količina vode za piće", upozorava Đug.

U središtu problema tako više nije samo pitanje može li se voda na pojedinim lokacijama danas piti. Otvara se i znatno šire pitanje načina upravljanja prostorom, gradnje u područjima povezanim s izvorištima, kontrole zagađenja i efikasnosti postojećih mehanizama zaštite.

Dok institucije navode da unutar granica zaštićenog područja trenutno nema evidentiranih pritisaka koji bi značajno ugrozili Vrelo Bosne, upozorenja o mogućem utjecaju aktivnosti iz šireg sliva pokazuju da zaštita ovog područja ne završava na njegovim administrativnim granicama.

Od odluka koje se danas donose o vodozaštitnim zonama, gradnji i kontroli otpadnih voda zavisit će i stanje resursa koji će biti dostupan generacijama koje dolaze.