Službene novine Federacije BiH, broj 59/26, 05.08.2026. godine

Na osnovu člana IV.B.7. a)(IV) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim

UKAZ
O PROGLAŠENJU ZAKONA O ELEKTRONSKOM NOVCU

Proglašava se Zakon o elektronskom novcu, koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 28.07.2026. godine i na sjednici Doma naroda od 19.05.2026. godine.

Broj 01-02-1-390-01/26
03. augusta 2026. godine
Sarajevo

Predsjednica
Lidija Bradara, s. r.

ZAKON
O ELEKTRONSKOM NOVCU

DIO PRVI - OPĆE ODREDBE

Član 1.
(Predmet Zakona)

Ovim zakonom uređuju se pojam elektronskog novca, poslovi izdavanja i otkupa elektronskog novca, izdavaoci elektronskog novca, uslovi za osnivanje, poslovanje i prestanak rada društva za izdavanje elektronskog novca, posebna kategorija izdavaoca poštanskog elektronskog novca, nadzor nad obavljanjem poslova izdavanja elektronskog novca, te zaštita prava i interesa imalaca elektronskog novca u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Član 2.
(Usklađenost sa propisima Evropske unije)

Ovim se Zakonom vrši djelimično usklađivanje sa odredbama Direktive 2009/110/EZ Evropskog Parlamenta i Vijeća od 16. septembra 2009. godine o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronski novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ, 32009L0110.

Član 3.
(Pojmovi)

(1) Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
a) elektronski novac označava elektronski, uključujući magnetno, pohranjenu novčanu vrijednost koja čini novčano potraživanje prema izdavaocu tog novca, a izdata je nakon prijema novčanih sredstava radi izvršavanja platnih transakcija i prihvata je fizičko ili pravno lice koje nije izdavalac tog novca, pri čemu elektronski novac ne uključuje digitalni zapis valute koju nije izdala i za čiju vrijednost ne garantuje centralna banka niti drugi organ javnog sektora, te koja nema pravni status novca ili valute;
b) društvo za izdavanje elektronskog novca je finansijska organizacija, koja ima svojstvo pravnog lica i kojoj je Agencija za bankarstvo Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Agencija) izdala dozvolu kao instituciji za izdavanje elektronskog novca, te nad kojom Agencija vrši nadzor i druge nadležnosti u skladu sa ovim zakonom;
c) izdavalac elektronskog novca je pravno lice koje ispunjava uslove za izdavanje elektronskog novca propisane ovim zakonom;
d) imalac elektronskog novca (u daljnjem tekstu: imalac) je fizičko ili pravno lice kome se izdaje ili je izdat elektronski novac, odnosno koje se obratilo izdavaocu elektronskog novca radi izdavanja tog novca, kao i svako drugo fizičko ili pravno lice koje ima novčano potraživanje iz tačke a) ovog stava;
e) imalac fizičko lice je lice koje je korisnik finansijske usluge elektronskog novca, a koje zaključuje ugovor o izdavanju elektronskog novca u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj ili drugoj komercijalnoj djelatnosti;
f) distributer je fizičko ili pravno lice koje obavlja distribuciju i/ili otkup elektronskog novca u ime i za račun društva za izdavanje elektronskog novca, ali koje u njegovo ime ne pruža platne usluge;
g) prosječni neiskorišteni elektronski novac jeste prosječan ukupan iznos finansijskih obaveza koje se odnose na izdati elektronski novac na kraju svakog kalendarskog dana u prethodnih šest mjeseci i koji se izračunava u skladu sa ovim zakonom;
h) trajni nosač podataka je sredstvo koje korisniku platnih usluga omogućava čuvanje podataka upućenih lično njemu na način da mu ti podaci ostanu dostupni za buduću upotrebu tokom perioda primjerenog svrsi podataka i koji omogućava reproduciranje sačuvanih podataka u nepromijenjenom obliku;
i) elektronska komunikacijska mreža je elektronska komunikacijska mreža u skladu sa propisima kojima se uređuju elektronske komunikacije;
j) elektronska komunikacijska usluga je elektronska komunikacijska usluga u skladu sa propisima kojima se uređuju elektronske komunikacije;
k) eksternalizacija je ugovorno povjeravanje trećim licima obavljanja pojedinih operativnih poslova.
l) Poštanski elektronski novac je elektronski novac koji izdaje javni poštanski operater, isključivo u svrhu izvršavanja platnih transakcija, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima Agencije.
(2) Pojedini izrazi koji su definirani u zakonima kojima se uređuju poslovanje banaka, platne usluge i računi za plaćanje i zaštita korisnika finansijskih usluga imaju isto značenje i u ovom zakonu, ako njime nije drugačije određeno.
(3) Izrazi koji se koriste u ovom zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Član 4.
(Novčana vrijednost koja se ne smatra elektronskim novcem)

(1) U smislu ovog zakona, elektronskim novcem ne smatra se:
a) novčana vrijednost sačuvana na instrumentima koji se mogu upotrebljavati samo ograničeno i koji ispunjavaju jedan od sljedećih uslova:
1) omogućavaju imaocu kupovinu robe i usluga isključivo u prostorijama izdavaoca tog instrumenta ili u skladu sa ugovorom s tim izdavaocem, kod ograničene mreže prodavaca robe i usluga ili za ograničen izbor robe i usluga;
2) da ga izdaje Federacija, kantoni i organi jedinica lokalne samouprave u Federaciji ili subjekti sa javnim ovlaštenjima za posebne socijalne svrhe za sticanje određene robe ili usluge od prodavca koji sa izdavaocem ima zaključen ugovor.
b) novčana vrijednost koja se koristi za izvršenje platne transakcije koju vrši pružalac elektronskih komunikacionih mreža ili usluga koje se pružaju uz elektronske komunikacione usluge za korisnika te mreže ili usluge, pri čemu korisnik unaprijed uplaćuje sredstva tom pružaocu i to:
1) za kupovinu digitalnih sadržaja i govornih usluga, bez obzira na uređaj koji se koristi za kupovinu ili korištenje digitalnog sadržaja, koji se naplaćuju korisniku zajedno sa elektronskim komunikacionim uslugama ili
2) koji se obavljaju pomoću ili putem elektronskog uređaja u dobrotvorne svrhe ili za kupovinu karata (karte javnog prijevoza, parking-karte, karte za pojedine usluge i sl.), a koji se naplaćuju korisniku zajedno sa elektronskim komunikacionim uslugama pod uslovom da:
- iznos pojedinačne platne transakcije iz podt. 1) i 2) ove tačke ne prelazi 100 KM i
- ukupan iznos platnih transakcija pojedinog korisnika ne prelazi 600 KM mjesečno.
(2) Lica iz stava (1) tačka a) podtačka 1) ovog člana dužna su obavijestiti Agenciju kada ukupan iznos izvršenih platnih transakcija iz stava (1) tačka a) podtačka 1) ovog člana tokom prethodnih 12 mjeseci pređe 2.000.000 KM, kao i o ukupnoj vrijednosti platnih transakcija izvršenih tokom prethodnih 12 mjeseci, na način i u roku koji odredi Agencija.
(3) Agencija je ovlaštena, na osnovu obavještenja iz stava (2) ovog člana, izvršiti provjeru ispunjenosti uslova za primjenu izuzeća utvrđenih ovim članom.
(4) Lica iz stava (1) tačka b) ovog člana dužna su obavijestiti Agenciju o obavljanju usluga koje pružaju.
(5) Agencija može propisati uslove obavještavanja, rokove i ostale elemente koje su lica iz stava (1) ovog člana dužna dostaviti Agenciji.

DIO DRUGI – POSLOVANJE IZDAVALACA ELEKTRONSKOG NOVCA POGLAVLJE I. POSLOVI IZDAVANJA ELEKTRONSKOG NOVCA

Član 5.
(Izdavaoci elektronskog novca)

(1) Izdavalac elektronskog novca (u daljnjem tekstu: izdavalac) u Federaciji može biti:
a) banka i to:
1) banka sa sjedištem u Federaciji kojoj je Agencija izdala dozvolu za rad;
2) banka sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko distrikt) putem organizacionog dijela u Federaciji, a koja je dobila dozvolu nadležnog organa u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu;
b) mikrokreditno društvo i to:
1) mikrokreditno društvo sa sjedištem u Federaciji kojem je Agencija izdala dozvolu za rad;
2) mikrokreditno društvo sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu putem organizacionog dijela u Federaciji, a koje je dobilo dozvolu za izdavanje elektronskog novca nadležnog organa u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu;
c) društvo za izdavanje elektronskog novca i to:
1) društvo za izdavanje elektronskog novca sa sjedištem u Federaciji kojem je Agencija izdala dozvolu za rad;
2) društvo za izdavanje elektronskog novca sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu putem organizacionog dijela u Federaciji, a koje je dobilo dozvolu za izdavanje elektronskog novca nadležnog organa u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu i koje ispunjava uslove propisane ovim zakonom;
d) Federacija, kantoni i organi jedinica lokalne samouprave u Federaciji;
e) Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka).
(2) Lica koja nisu izdavaoci elektronskog novca, u smislu stava (1) ovog člana, ne smiju vršiti izdavanje elektronskog novca fizičkim ili pravnim licima u Federaciji kao i oglašavati se na način koji dovodi ili može dovesti u zabludu da se radi o izdavanju elektronskog novca.
(3) Izdavaoci elektronskog novca iz stava (1) tačka a) ovog člana mogu izdavati elektronski novac na osnovu dozvola izdatih u skladu sa propisom kojim se uređuje njihovo osnivanje i poslovanje.
(4) Izdavaoci elektronskog novca iz stava (1) tačka b) ovog člana mogu izdavati elektronski novac na osnovu dozvola izdatih u skladu sa propisom kojim se uređuje njihovo osnivanje i poslovanje, a nakon dostavljanja obavještenja Agenciji o namjeri početka izdavanja elektronskog novca, najkasnije šest mjeseci prije dana početka izdavanja.
(5) Na poslovanje mikrokreditnog društva kao izdavaoca elektronskog novca shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona kojima su propisani sistem upravljanja u društvu za izdavanje elektronskog novca, prijem novčanih sredstava imalaca, zaštita novčanih sredstava imalaca, izdavanje elektronskog novca preko organizacionog dijela, izdavanje elektronskog novca preko zastupnika i eksternalizacija, distribucija i otkup elektronskog novca preko trećeg lica i odgovornost društva.
(6) Izdavaoci elektronskog novca iz stava (1) tačka c) ovog člana mogu izdavati elektronski novac na osnovu dozvole izdate u skladu sa ovim zakonom.
(7) Izdavaoci elektronskog novca iz stava (1) tač. d) i e) mogu izdavati elektronski novac u skladu sa propisima kojima se uređuju njihove nadležnosti i ovlaštenja.

Član 5a.
(Izdavanje poštanskog elektronskog novca)

(1) Izuzetno od odredbi ovoga Zakona, javni poštanski operater može izdavati poštanski elektronski novac bez osnivanja posebnog društva za izdavanje elektronskog novca.
(2) Poštanski elektronski novac može se koristiti isključivo:
a) za plaćanje poštanskih usluga,
b) za plaćanje javnih davanja i usluga od općeg interesa,
c) za uplate režijskih naknada,
d) za isplate i uplate socijalnih i drugih naknada.
(3) Poštanski elektronski novac:
a) ne predstavlja depozit,
b) ne nosi kamatu niti drugi prinos,
c) ne može se koristiti za kreditiranje.

Član 6.
(Izdavanje i otkup elektronskog novca)

(1) Izdavaoci izdaju elektronski novac u nominalnoj vrijednosti primljenih sredstava.
(2) Izdavaoci su dužni, na zahtjev imaoca, bez odlaganja isplatiti novčanu vrijednost elektronskog novca po nominalnoj vrijednosti.
(3) Za otkup novčane vrijednosti elektronskog novca izdavalac može naplatiti naknadu samo ako je utvrđena ugovorom iz člana 7. ovog zakona i pod uslovom da:
a) se otkup zahtjeva prije isteka ugovora;
b) je ugovorom predviđen datum isteka ugovora, a imalac raskine ugovor prije tog datuma ili
c) se otkup zahtijeva nakon isteka godine dana od dana prestanka važenja ugovora.
(4) Naknada iz stava (3) ovog člana mora biti proporcionalna i primjerena stvarnim troškovima izdavaoca.
(5) U slučajevima u kojima se otkup zahtijeva prije isteka važenja ugovora, imalac može zatražiti otkup elektronskog novca u cijelosti ili djelimično.
(6) U slučajevima kada imalac zahtijeva otkup na dan prestanka važenja ugovora ili u roku od godinu dana od dana prestanka važenja ugovora:
a) isplaćuje se ukupna novčana vrijednost elektronskog novca;
b) ako institucija za elektronski novac obavlja i druge poslove osim izdavanja elektronskog novca, a nije unaprijed poznato koliki će se dio novčanih sredstava upotrijebiti kao elektronski novac, otkupljuju se sva sredstva koja imalac zahtijeva.
(7) Izdavalac i imalac koji nije fizičko lice mogu prava na isplatu elektronskog novca ugovoriti drugačije u odnosu na st. (3) do (6) ovog člana.

Član 7.
(Ugovor o izdavanju elektronskog novca)

(1) Međusobni odnosi izdavaoca i imaoca uređuju se ugovorom.
(2) Ugovorom o izdavanju elektronskog novca obavezuje se izdavalac da njegovom imaocu izda elektronski novac u nominalnoj vrijednosti primljenih sredstava, a imalac se obavezuje da kod izdavaoca položi novčana sredstva.
(3) Ugovor iz stava (1) ovog člana obavezno sadrži jasne i detaljne uslove otkupa novčane vrijednosti elektronskog novca, uključujući i sve naknade koje izdavalac naplaćuje imaocu koje moraju biti prikazane jasno i transparentno kako bi imalac mogao unaprijed sagledati ukupne troškove.
(4) Izdavalac je dužan o uslovima iz stava (3) ovog člana obavijestiti imaoca prije zaključenja ugovora.
(5) Na pitanja pravnog odnosa između izdavaoca i imaoca iz ugovora o izdavanju elektronskog novca koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obligacioni odnosi.

Član 8.
(Izmjene ili raskid ugovora)

Na izmjene i raskid ugovora između izdavaoca i imaoca kojim se uređuje izdavanje i otkup elektronskog novca shodno se primjenjuju odredbe o izmjenama i raskidu ugovora iz propisa o platnim uslugama.

Član 9.
(Zabrana plaćanja kamata imaocu)

Izdavalac ne smije plaćati kamate ili davati bilo koju drugu imovinsku korist imaocu za vrijeme držanja elektronskog novca.

Član 10.
(Obaveza izdavaoca)

Izdavalac je dužan novčana sredstva koja primi od imaoca elektronskog novca zamijeniti za elektronski novac, bez odlaganja.

Član 11.
(Prihvatanje elektronskog novca)

Elektronski novac može prihvatati svako fizičko ili pravno lice koje sa izdavaocem elektronskog novca, odnosno pružaocem platnih usluga zaključi ugovor o prihvatanju tog novca.

Član 12.
(Prigovor izdavaocu)

(1) Ukoliko smatra da je izdavalac postupio suprotno odredbama ovog zakona, imalac može izdavaocu podnijeti prigovor.
(2) Izdavalac je dužan imaocu dostaviti odgovor na primjedbe navedene u prigovoru iz stava (1) ovog člana najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prigovora i to na papiru ili ako je tako ugovoreno između izdavaoca i imaoca, na drugom trajnom nosaču podataka.
(3) Izdavalac je dužan, u odgovoru na prigovor, imaoca uputiti na mogućnost podnošenja prigovora Agenciji i na mogućnost alternativnog rješavanja spora u skladu sa članom 14. ovog zakona.
(4) Izdavalac je dužan izraditi i primjenjivati primjerene i efikasne procedure za rješavanje prigovora imalaca i učiniti ih dostupnim imaocu na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini.
(5) Izdavalac je dužan poslove u vezi sa prigovorom imaoca povjeriti najmanje jednom licu koje je u radnom odnosu u tom izdavaocu.

Član 13.
(Prigovor Agenciji)

(1) Imaoci i druga lica koja imaju određeni interes, uključujući udruženja potrošača, mogu nakon prijema odgovora iz člana 12. stav (2) ovog zakona, odnosno i u drugim slučajevima prilikom primjene ovog zakona, Agenciji podnijeti prigovor protiv izdavaoca, ako smatraju da nije postupio u skladu sa odredbama ovog zakona.
(2) Nakon prijema prigovora iz stava (1) ovog člana, Agencija upućuje zahtjev izdavaocu na kojeg se prigovor odnosi da dostavi svoje izjašnjenje i dokaze na koje se poziva, osim ako iz samog prigovora i podataka kojima Agencija raspolaže proizlazi da prigovor nije osnovan.
(3) Izdavalac je dužan, u roku koji odredi Agencija, a koji ne može biti duži od 15 radnih dana od dana prijema zahtjeva iz stava (2) ovog člana, dostaviti svoje izjašnjenje i dokaze na koje se poziva.
(4) U cilju potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja, Agencija može obaviti kontrolu u prostorijama izdavaoca, obaviti službeni razgovor sa zaposlenim u prostorijama izdavaoca ili u prostorijama Agencije na okolnosti vezane za prigovor imaoca i poduzeti sve druge potrebne radnje iz nadležnosti Agencije.
(5) Nakon razmatranja prigovora imaoca i izjašnjenja izdavaoca sa dokazima, Agencija može:
a) dati preporuku izdavaocu za poboljšanje odnosa prema imaocima;
b) dati savjete imaocu vezane za ostvarivanje njegovih prava propisanih ovim zakonom;
c) obavljati i druge radnje koje doprinose ostvarivanju zaštite prava imalaca.
(6) Ako povodom prigovora Agencija utvrdi da postoji osnovana sumnja da je izdavalac postupio suprotno odredbama ovog zakona za koje je ovim zakonom propisana prekršajna odgovornost, izdaje prekršajni nalog ili podnosi zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.
(7) Agencija obavještava podnosioca prigovora o svom postupanju po tom prigovoru i kada je to primjenljivo, o poduzetim mjerama.
(8) U obavještenju iz stava (7) ovog člana, Agencija je dužna imaoca uputiti na mogućnost alternativnog rješavanja spora u skladu sa članom 14. ovog zakona.

Član 14.
(Alternativno rješavanje sporova)

(1) Imalac može pristupiti alternativnom rješavanju spora u skladu sa posebnim propisima kojima se uređuju alternativno rješavanje sporova i zaštita korisnika finansijskih usluga, a imalac fizičko lice i u skladu sa propisom kojim se uređuje zaštita potrošača.
(2) Izdavalac je dužan imaocu dati informaciju o najmanje jednom tijelu nadležnom za alternativno rješavanje potrošačkih sporova.
(3) Informacije iz stava (2) ovog člana, moraju sadržavati poštansku adresu i adresu internet stranice tijela nadležnog za alternativno rješavanje sporova, kao i informaciju o obavezi izdavaoca iz stava (5) ovog člana.
(4) Izdavalac je dužan informacije iz st. (2) i (3) ovog člana na jasan, razumljiv i lako dostupan način istaći u svojim poslovnim prostorijama i na svojoj internet stranici i dati ih svojim imaocima u okviru prethodnih informacija koje je dužan dati u skladu sa članom 7. ovog zakona.
(5) Izdavalac je dužan učestvovati u postupku alternativnog rješavanja spora koji je imalac pokrenuo u skladu sa stavom (1) ovog člana.
(6) Pravo imalaca iz stava (1) ovog člana ne utječe na njegovo pravo na pokretanje sudskog postupka, u skladu sa zakonom.

Član 15.
(Tajnost i zaštita podataka o elektronskom novcu)

Na tajnost i zaštitu podataka o elektronskom novcu shodno se primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuju platne usluge u vezi sa postupanjem sa podacima i čuvanjem podataka.

Član 16.
(Zaštita prava i interesa imalaca)

(1) U ostvarivanju prava i interesa imaoca, izdavalac je dužan pridržavati se odredbi ovog zakona, drugih propisa ili općih uslova poslovanja kojima se uređuje elektronski novac, platne usluge, računi za plaćanje, zaštita korisnika finansijskih usluga, obligacioni odnosi i dobri poslovni običaji koji se odnose na obaveze iz ugovora o izdavanju elektronskog novca.
(2) Ako se izdavalac ne pridržava obaveza iz stava (1) ovog člana, imalac ima pravo na zaštitu svojih prava i interesa.
(3) Odredbe o zaštiti prava i interesa korisnika finansijskih usluga, a naročito odredbe o informiranju u pregovaračkoj fazi i uručivanju standardnog informacionog lista, kao i o pravu na prigovor, utvrđene propisima kojima se uređuju računi za plaćanje, zaštita korisnika finansijskih usluga, platne usluge i poslovanje banaka, shodno se primjenjuju i na zaštitu prava i interesa imalaca fizičkih lica.
(4) Ništavne su odredbe ugovora o izdavanju elektronskog novca koje su u suprotnosti sa odredbama o zaštiti imaoca fizičkog lica propisanih ovim zakonom.
(5) Agencija može propisati posebne uslove i način zaštite novčanih sredstava koje su banke primile radi zamjene za izdati elektronski novac.
(6) Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine propisuje maksimalni iznos poštanskog elektronskog novca koji jedan korisnik može imati u svakom trenutku.
(7) Prilikom utvrđivanja maksimalnog iznosa iz stava (6) ovoga člana, Agencija je dužna voditi računa o svrsi poštanskog elektronskog novca, prosječnoj mjesečnoj plaći u Federaciji Bosne i Hercegovine, te ostvarenju ciljeva finansijske inkluzije.
(8) Maksimalni iznos poštanskog elektronskog novca mora biti srazmjeran navedenim ciljevima, uz istovremeno osiguranje odgovarajućeg nivoa zaštite korisnika te primjenu mjera sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
(9) Javni poštanski operater dužan je osigurati u svakom trenutku 100 % pokriće izdatog poštanskog elektronskog novca novčanim sredstvima, koja moraju biti odvojena od ostale imovine poštanskog operatera i ne ulaze u stečajnu masu.

Član 17.
(Obaveze društva za izdavanje elektronskog novca)

(1) Društvo za izdavanje elektronskog novca (u daljnjem tekstu: društvo) je dužno u svakom trenutku poslovati u skladu sa organizacionim, kadrovskim, tehničkim i drugim zahtjevima utvrđenim ovim zakonom i drugim propisima.
(2) Društvo je dužno uspostaviti, održavati i unapređivati pouzdane, efikasne i sveobuhvatne sisteme upravljanja i internih kontrola koji osiguravaju odgovorno i pouzdano upravljanje društvom.
(3) Sistem upravljanja i sistem internih kontrola obavezno su srazmjerni prirodi, obimu i složenosti usluga koje društvo pruža.
(4) Sistem upravljanja i sistem internih kontrola naročito obuhvataju:
a) organizacionu strukturu sa precizno i jasno utvrđenim, transparentnim i dosljednim podjelama i razgraničenjima poslova, kao i dužnostima i odgovornostima koje se odnose na izdavanje elektronskog novca,
b) efektivne i efikasne procedure za identifikovanje, mjerenje i praćenje rizika kojima je društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, kao i za upravljanje ovim rizicima, odnosno izvještavanje o njima,
c) odgovarajuće mehanizme internih kontrola koji obuhvataju najmanje funkcije kontrole rizika,
d) odgovarajuće računovodstvene procedure, procedure interne revizije, procedure za praćenje zakonitosti poslovanja (u daljnjem tekstu: funkcija usklađenosti poslovanja), kao i druge procedure.
(5) Društvo je dužno organizovati rad i voditi poslovanje u sjedištu društva i najmanje dio usluga izdavanja elektronskog novca pružati u Federaciji.
(6) Agencija propisuje način i uslove uspostavljanja, održavanja i unapređenja sistema upravljanja i internih kontrola, kao i uslove koje su društva dužna osigurati i provoditi u procesu upravljanja informaciono-komunikacionim sistemom i upravljanje rizicima informaciono-komunikacijske tehnologije.

POGLAVLJE II. DRUŠTVO ZA IZDAVANJE ELEKTRONSKOG NOVCA

Član 18.
(Organizacioni oblik)

(1) Društvo je pravno lice sa sjedištem u Federaciji organizovano u obliku dioničkog društva ili društva sa ograničenom odgovornošću i osnovano u skladu sa ovim zakonom i koje je od Agencije dobilo dozvolu za izdavanje elektronskog novca.
(2) Društvo ne smije izdavati elektronski novac bez dozvole iz stava (1) ovog člana.

Član 19.
(Drugi poslovi društva)

(1) Pored izdavanja elektronskog novca, društvo može obavljati i sljedeće poslove:
a) pružanje platnih usluga koje su povezane sa izdavanjem elektronskog novca u skladu sa propisom kojim se uređuju platne usluge i ovim zakonom;
b) operativne i pomoćne poslove neposredno povezane sa izdavanjem elektronskog novca ili pružanjem platnih usluga u skladu sa ovim zakonom;
c) druge djelatnosti, koje nisu navedene u tač. a) i b) ovog stava, u skladu sa propisima Federacije.
(2) Platne usluge iz stava (1) tačka a) ovog člana obuhvataju:
a) usluge koje omogućavaju uplatu gotovog novca na platni račun i sve poslove potrebne za vođenje računa za plaćanje koji se koriste za plaćanje u skladu sa propisom o računima za plaćanje;
b) usluge koje omogućavaju isplatu gotovog novca sa platnog računa i sve poslove potrebne za vođenje računa za plaćanje koji se koriste za plaćanje u skladu sa propisom o računima za plaćanje;
c) usluge izvršavanja platnih transakcija, uključujući prijenos novčanih sredstava s računa za plaćanje i to:
1) direktnim zaduženjem, uključujući jednokratno direktno zaduženje;
2) korištenjem platne kartice ili sličnog instrumenta;
3) transferom odobrenja;
4) usluge izdavanja ili prihvatanja instrumenata plaćanja na osnovu kojih se omogućava izvršavanje platnih transakcija, u skladu sa propisima kojima se uređuju platne usluge;
5) usluge izvršavanja novčane doznake kod koje društvo prima novčana sredstva bez otvaranja računa za plaćanje, isključivo radi stavljanja tih sredstava na raspolaganje primaocu plaćanja, odnosno radi prijenosa tih sredstava platnoj instituciji, koja stavlja sredstva na raspolaganje primaocu plaćanja;
6) usluge izvršenja platnih transakcija u kojima platilac daje saglasnost za izvršenje platne transakcije telekomunikacijskim, digitalnim ili informaciono-tehnološkim uređajem, a plaćanje se vrši operateru telekomunikacijske, digitalne ili informaciono-tehnološke mreže, koji djeluje samo kao posrednik između korisnika platnih usluga i prodavca robe ili pružaoca usluga.
(3) Društvo se ne može baviti primanjem uloga, osim u slučaju kada je drugim propisom drugačije uređeno.

Član 20.
(Minimalni iznos osnivačkog kapitala)

(1) Osnivački kapital društva ne može, u trenutku dobijanja dozvole, biti manji od 700.000 KM.
(2) Minimalni osnivački kapital društva mora biti uplaćen u novcu.
(3) Izuzetno od stava (2) ovog člana, društvo koje obavlja djelatnosti iz člana 19. stav (1) tačka c) ovog zakona mora imati namjenski izdvojena novčana sredstva najmanje u visini minimalnog iznosa osnivačkog kapitala.
(4) Društvo je dužno, bez odgađanja, obavijestiti Agenciju o smanjenju kapitala ispod iznosa osnovnog kapitala iz st. (1) i (3) ovog člana.

Član 21.
(Regulatorni kapital društva)

(1) Društvo je dužno, radi sigurnog i stabilnog poslovanja, odnosno ispunjavanja obaveza prema svojim povjeriocima, održavati visinu regulatornog kapitala, koja ni u jednom trenutku ne smije biti manja od iznosa osnivačkog kapitala ili od zbira iznosa regulatornog kapitala utvrđenog u skladu sa st. (2) i (3) ovog člana, u zavisnosti od toga koji je iznos veći.
(2) Regulatorni kapital društva za djelatnost izdavanja elektronskog novca iznosi najmanje 2% prosječnog neiskorištenog elektronskog novca.
(3) Prosjek neiskorištenog elektronskog novca jeste prosječan ukupan iznos finansijskih obaveza koje se odnose na izdati elektronski novac na kraju svakog kalendarskog dana u prethodnih šest mjeseci.
(4) Prosjek iz stava (3) ovog člana utvrđuje se prvog dana u mjesecu za prethodnih šest mjeseci, a koristi se za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za izdavanje elektronskog novca za taj mjesec.
(5) Ako društvo obavlja druge poslove iz člana 19. stav (1) tač. b) i c) ovog zakona, a iznos prosjeka neiskorištenog elektronskog novca nije unaprijed poznat, Agencija može tom društvu rješenjem dati saglasnost da umjesto ovog prosjeka kao osnov za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za izdavanje elektronskog novca koristi iznos dijela novčanih sredstava za koji se pretpostavlja da će se upotrijebiti za izdavanje elektronskog novca.
(6) Uz zahtjev za davanje saglasnosti iz stava (5) ovog člana, društvo je dužno Agenciji dostaviti dokaze o tome da nije moguće unaprijed utvrditi iznos prosjeka neiskorištenog elektronskog novca, kao i dokaze da se dio novčanih sredstava može objektivno procijeniti na osnovu istorijskih podataka.
(7) Ako period u kojem posluje nije dovoljno dug za izračunavanje prosjeka neiskorištenog elektronskog novca, društvo može umjesto ovog prosjeka kao osnov za izračunavanje kapitalnog zahtjeva za izdavanje elektronskog novca koristiti projektovani iznos neiskorištenog elektronskog novca utvrđen u njegovom poslovnom planu, uz prethodno obavještavanje Agencije, koja može zahtijevati ispravku nerealno projektovanog iznosa.
(8) Agencija donosi akt kojim uređuje elemente i način izračunavanja kapitala i kapitalnih zahtjeva društva, kao i način i rokove izvještavanja o načinu izračunavanja tog kapitala i kapitalnih zahtjeva.
(9) Agencija može propisati mjere neophodne za sprječavanje višestrukog korištenja instrumenata regulatornog kapitala.

Član 22.
(Promjena visine regulatornog kapitala)

(1) Agencija može društvu naložiti povećanje regulatornog kapitala iz člana 21. stav (1) ovog zakona do 20% u odnosu na zbir iznosa kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu sa članom 21. stav (2) ovog zakona, odnosno u skladu sa stavom (5) istog člana kada je on primjenjiv.
(2) Na zahtjev društva Agencija može dozvoliti smanjenje regulatornog kapitala iz člana 21. stav (1) ovog zakona do 20% u odnosu na zbir iznosa kapitalnih zahtjeva izračunatih u skladu sa članom 21. stav (2) ovog zakona, odnosno u skladu sa stavom (5) istog člana kada je on primjenjiv, pri čemu taj kapital ne može biti niži od iznosa osnivačkog kapitala iz člana 20. ovog zakona.
(3) O promjenama visine regulatornog kapitala iz ovog člana Agencija odlučuje uzimajući u obzir funkcioniranje sistema upravljanja i sistema internih kontrola, a naročito upravljanje rizicima u društvu, kao i podatke o gubicima u poslovanju tog društva.

Član 23.
(Dozvola za izdavanje elektronskog novca)

(1) Pravno lice koje namjerava izdavati elektronski novac dužno je Agenciji, uz zahtjev za dobijanje dozvole, priložiti sljedeće:
a) aktuelni izvod iz sudskog registra;
b) osnivački akt, odnosno statut;
c) dokument o politici sigurnosti sa detaljnom procjenom rizika uključujući politike, procedure i odgovornosti;
d) spisak poslova iz člana 19. stav (1) ovog zakona koje pravno lice namjerava obavljati;
e) program poslovanja društva kojim se uređuju način i uslovi izdavanja elektronskog novca;
f) finansijske izvještaje za posljednje tri godine, ako je primjenjivo;
g) poslovni plan društva s projekcijom prihoda i rashoda za period od prve tri godine poslovanja na osnovu kojeg se može zaključiti da će ovo pravno lice biti u stanju osigurati ispunjenost odgovarajućih organizacionih, kadrovskih, tehničkih i drugih uslova za stabilno i sigurno poslovanje;
h) dokaz da raspolaže propisanim iznosom početnog kapitala;
i) projekciju iznosa kapitalnih zahtjeva u prvoj godini poslovanja, te ako je primjenjivo, metodu procjene dijela novčanih sredstava za koju se pretpostavlja da će se upotrijebiti za izdavanje elektronskog novca u svrhu izračunavanja kapitalnih zahtjeva;
j) opis uspostavljenih procedura za praćenje, rješavanje i postupanje po sigurnosnim incidentima ili prigovorima imaoca u vezi sa sigurnošću, uključujući postupak za prijavljivanje incidenata;
k) opis procesa uspostavljenog za čuvanje, nadzor, praćenje i ograničavanje pristupa osjetljivim podacima o plaćanju;
l) opis procedura za održavanje kontinuiteta poslovanja, uključujući jasnu identifikaciju kritičnih aktivnosti, efektivne planove za krizne situacije i proceduru za redovno testiranje i pregled adekvatnosti i efektivnosti ovih planova;
m) opis planiranih mjera za zaštitu novčanih sredstava imalaca;
n) opis sistema upravljanja i sistema internih kontrola, uključujući opis informacionih sistema;
o) opis mjera interne kontrole koje se uspostavljaju radi ispunjavanja obaveza utvrđenih propisima kojima se uređuju sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti;
p) opis organizacione strukture, uključujući podatke o planiranom izdavanju elektronskog novca putem organizacionog dijela kao i podatke o eksternalizaciji pojedinih operativnih poslova u vezi sa izdavanjem elektronskog novca;
r) opis uspostavljenih procedura i mehanizama unutrašnjih kontrola i interne revizije radi zaštite interesa imalaca i radi osiguranja kontinuiranog, stabilnog i sigurnog izdavanja elektronskog novca, a u vezi sa tač. od h) do k) ovog stava;
s) podatke o licima koja su članovi organa upravljanja podnosioca, sa podacima i dokazima da ova lica imaju dobru poslovnu reputaciju, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo;
t) podatke o licima s kvalificiranim učešćem u podnosiocu zahtjeva, visini njihovog učešća, kao i dokaze o podobnosti tih lica da osiguraju stabilno i sigurno upravljanje društvom u skladu s članom 31. ovog zakona;
u) podatke o vanjskom revizoru koji obavlja reviziju finansijskih izvještaja podnosioca zahtjeva u godini u kojoj se podnosi zahtjev, ako je za tog podnosioca obavezna revizija finansijskih izvještaja u skladu sa ovim zakonom i propisom o računovodstvu i reviziji;
v) podatke o licima blisko povezanim s podnosiocem zahtjeva i opis te povezanosti i
z) adresu sjedišta podnosioca zahtjeva.
(2) Pravno lice koje obavlja druge djelatnosti, u skladu sa posebnim propisom koji uređuje te djelatnosti, a namjerava izdavati elektronski novac, uz zahtjev za dobijanje dozvole dužno je priložiti sljedeće:
a) osnivački akt sa upisanom djelatnošću izdavanja elektronskog novca;
b) odluku o osnivanju organizacionog dijela za obavljanje poslova izdavanja elektronskog novca;
c) podatke o licima koja su odgovorna za vođenje poslova u vezi sa izdavanjem elektronskog novca, sa podacima i dokazima da ova lica imaju dobru poslovnu reputaciju, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo, te podatke o licima koja su članovi organa upravljanja podnosioca zahtjeva, sa podacima i dokazima da i ova lica imaju dobru poslovnu reputaciju;
d) aktuelni izvod iz sudskog registra i
e) ostalu dokumentaciju shodno stavu (1) ovog člana.
(3) U smislu ovog zakona, bliska povezanost označava odnos između dva ili više pravnih ili fizičkih lica kada:
a) jedno od njih, direktno ili indirektno preko učešća u zavisnom društvu, ima pravo ili mogućnost da ostvari najmanje 20% glasačkih prava u pravnom licu, odnosno vlasništvo nad najmanje 20% kapitala u pravnom licu;
b) jedno od njih ima kontrolno učešće u drugom pravnom licu;
c) postoji trajna povezanost ovih lica sa istim trećim licem na osnovu kontrolnog učešća.
(4) Agencija donosi akt kojim detaljnije uređuje uslove, način izdavanja dozvole i dokumente koji se dostavljaju uz zahtjev za izdavanje dozvole kao dokaz o ispunjavanju uslova iz st. (1) i (2) ovog člana, kao i akt kojim detaljnije uređuje uslove koje je lice iz stava (1) tač. s) i t) ovog člana obavezno ispuniti, kao i dokumentaciju kojom se dokazuje ispunjenost tih uslova, a u skladu sa propisom o privrednim društvima.
(5) Pravno lice iz st. (1) i (2) ovog člana dužno je, uz zahtjev i propisanu dokumentaciju, podnijeti i dokaz o zaključenoj polici osiguranja od profesionalne odgovornosti čiju valjanost provjerava Agencija u saradnji sa Agencijom za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine ili uporedivu garanciju za pokriće odgovornosti. Minimalni novčani iznos za osiguranje od profesionalne odgovornosti ili uporedivu garanciju utvrđuje Agencija.

Član 24.
(Odlučivanje o zahtjevu za dobijanje dozvole)

(1) Rješenje o davanju dozvole po zahtjevu pravnog lica Agencija donosi u roku od 60 dana od dana prijema urednog zahtjeva.
(2) Ako zahtjev sadrži formalne nedostatke koji sprječavaju postupanje ili ako je zahtjev nerazumljiv ili nepotpun, Agencija će od privrednog društva zatražiti da otkloni nedostatke, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(3) Ako pravno lice otkloni nedostatke u ostavljenom roku, smatra se da je zahtjev uredan.
(4) Ako pravno lice ne otkloni nedostatke u ostavljenom roku, Agencija odbacuje zahtjev kao neuredan.
(5) Agencija može, prije izdavanja rješenja o davanju dozvole iz stava (1) ovog člana, sarađivati sa nadležnim organima u drugim zemljama, radi sveobuhvatne ocjene podnesenog zahtjeva.
(6) Rješenje o davanju dozvole objavljuje se na internet stranici Agencije i upisuje se u registar društava iz člana 28. ovog zakona.

Član 25.
(Izdavanje dozvole)

(1) Dozvola se izdaje na neodređeno vrijeme i nije prenosiva na druga lica, ukoliko društvo ispunjava uslove iz ovog zakona.
(2) Dozvolom se određuju poslovi koje društvo može obavljati.
(3) Pravno lice je dužno tokom svog poslovanja osiguravati ispunjenost svih uslova pod kojima je data dozvola te bez odlaganja obavijestiti Agenciju o svim promjenama činjenica ili okolnosti na osnovu kojih je izdata dozvola za izdavanje elektronskog novca, kao i istovremeno joj dostaviti izmijenjenu dokumentaciju i podatke utvrđene članom 23. ovog zakona.
(4) Agencija naplaćuje naknade za izdavanje dozvola u skladu sa ovim zakonom, za vršenje nadzora društva i za obavljanje drugih poslova iz djelokruga Agencije, čija se visina i način plaćanja uređuju propisom Agencije.

Član 26.
(Odbijanje zahtjeva za dobijanje dozvole)

(1) Agencija će donijeti rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje dozvole ako utvrdi da podnosilac tog zahtjeva ne ispunjava uslove i nije dostavio dokumentaciju za izdavanje dozvole, koji su propisani ovim zakonom.
(2) Agencija donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za dobijanje dozvole i ako ocijeni da bi:
a) zbog bliske povezanosti podnosioca zahtjeva s drugim licima vršenje nadzora nad društvom u skladu sa ovim zakonom bilo onemogućeno ili znatno otežano ili
b) obavljanje nadzorne funkcije Agencije bilo otežano ili onemogućeno zbog povezanosti društva sa drugim pravnim ili fizičkim licima sa sjedištem, odnosno prebivalištem ili boravištem u drugoj zemlji ili ako postoje drugi razlozi zbog kojih nije moguće provoditi nadzornu funkciju Agencije u skladu sa ovim zakonom,
c) zbog poslovnih aktivnosti podnosioca zahtjeva koje nisu povezane s izdavanjem elektronskog novca stabilnost i sigurnost poslovanja društva bile ugrožene ili da bi, zbog tih aktivnosti, vršenje nadzora nad društvom u skladu sa ovim zakonom bilo znatno otežano.
(3) Agencija detaljnije uređuje postupak odbijanja zahtjeva za dobijanje dozvole.

Član 27.
(Oduzimanje dozvole za rad)

(1) Agencija donosi rješenje o oduzimanju dozvole i brisanju iz registra društava iz člana 28. ovog zakona u sljedećim slučajevima:
a) ako utvrdi da društvo nije otpočelo sa izdavanjem elektronskog novca u Federaciji u roku od 12 mjeseci od dana davanja ove dozvole ili da je prestalo izdavati elektronski novac u periodu dužem od šest mjeseci,
b) ako društvo podnese zahtjev za oduzimanje dozvole na način i u rokovima kako odredi Agencija,
c) utvrdi da je dozvola data na osnovu neistinitih podataka.
(2) Agencija može donijeti rješenje o oduzimanju dozvole ako:
a) utvrdi da društvo više ne ispunjava uslove iz člana 23. ovog zakona,
b) utvrdi da bi nastavak izdavanja elektronskog novca društva ugrozio stabilnost platnog sistema,
c) utvrdi da su aktivnosti društva povezane s pranjem novca ili finansiranjem terorističkih aktivnosti,
d) utvrdi da društvo nije u roku izvršilo naloge i mjere iz člana 58. ovog zakona,
e) utvrdi da društvo ne održava minimalni kapital u skladu sa odredbama ovog zakona,
f) utvrdi da je društvo teže povrijedilo odredbe ovog zakona ili propisa donesenih na osnovu ovog zakona,
g) društvo ne omogući Agenciji da vrši nadzor nad njenim poslovanjem.
(3) Otvaranjem stečajnog, odnosno likvidacionog postupka nad društvom njegova dozvola prestaje važiti.
(4) Ako nastupe razlozi za prestanak važenja dozvole iz st. (1), (2) i (3) ovog člana, Agencija donosi rješenje kojim se utvrđuje da je dozvola prestala važiti. Danom donošenja rješenja o oduzimanju dozvole društvo je dužno odmah prestati sa obavljanjem djelatnosti izdavanja elektronskog novca.
(5) O prestanku važenja ili oduzimanju dozove za rad društvu, Agencija obavještava Agenciju za bankarstvo Republike Srpske ako društvo ima organizacioni dio u Republici Srpskoj.
(6) Agencija detaljnije propisuje uslove za oduzimanje dozvole za rad.
(7) Rješenje o oduzimanju dozvole objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH" i na internet stranici Agencije.

Član 28.
(Sadržaj i vođenje registra društava)

(1) Agencija vodi registar društava.
(2) U registar društava upisuju se podaci o:
a) društvima koja imaju dozvolu;
b) organizacionim dijelovima društava;
c) organizacionim dijelovima društava sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu.
(3) Registar, za svako društvo iz stava (1) ovoga člana, sadrži uslugu izdavanja elektronskog novca i popis platnih usluga koje nisu povezane s izdavanjem elektronskog novca koje je ovlašten pružati.
(4) Agencija u registar društava bez odlaganja unosi sve promjene nastale u vezi sa subjektima unosa.
(5) Registar društava je javna knjiga i vodi se u elektronskom obliku, a podaci iz ovog registra dostupni su na internet stranici Agencije.
(6) Agencija donosi akt kojim detaljnije uređuje uslove, sadržaj i način vođenja registra društava, kao i način brisanja podataka iz tog registra.

Član 29.
(Eksternalizacija i poslovanje preko agenta i drugog lica)

(1) Društvo ne može izdavati elektronski novac preko agenta, distributera ili trećeg lica koje radi u njegovo ime.
(2) Društvo koje namjerava da eksternalizuje materijalno značajne operativne poslove u vezi sa izdavanjem elektronskog novca drugom licu dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju.
(3) Društvo može eksternalizovati materijalno značajne operativne poslove drugom licu ako su ispunjeni sljedeći uslovi:
a) lice kojem se ti poslovi eksternalizuju primjenjuje odgovarajući nivo internih kontrola, koji je jednak nivou sistema internih kontrola društva koje te poslove eksternalizuje;
b) vršenje nadzora nad društvom u skladu sa ovim zakonom i praćenje platnih transakcija neće biti otežano;
c) obaveze i odgovornost članova organa upravljanja društva neće biti preneseni na druga lica;
d) obaveze i odgovornost društva prema imaocima se ne umanjuju;
e) društvo i nakon eksternalizacije ovih poslova ispunjava uslove iz člana 23. ovog zakona i posluje u skladu s drugim odredbama ovog zakona.
(4) Materijalno značajnim operativnim poslovima društva smatraju se oni poslovi čije bi nepravilno ili neodgovarajuće obavljanje ili neobavljanje moglo znatno ugroziti zakonitost poslovanja tog društva, njegovo finansijsko stanje ili stabilnost i sigurnost pružanja usluga izdavanja elektronskog novca tog društva, odnosno njihov kontinuitet.
(5) Agencija donosi akt kojim uređuje postupke provođenja i upravljanja eksternalizacijom i rizicima koji mogu proisteći iz eksternalizacije, te sadržaj dokumentacije uz obavještenje, kao i rok za dostavu obavještenja iz stava (2) ovog člana.

Član 30.
(Hibridno društvo)

(1) Društvo koje obavlja i poslove iz člana 19. stav (1) tačka c) ovog zakona je hibridno društvo.
(2) Hibridno društvo dužno je ispunjavati sljedeće uslove:
a) da obavlja druge poslove na način koji ne ugrožava stabilnost i sigurnost dijela njegovog poslovanja koji se odnosi na izdavanje elektronskog novca, niti otežava vršenje nadzora nad njegovim poslovanjem u skladu sa ovim zakonom,
b) da lica koja su odgovorna za vođenje poslova u vezi sa izdavanjem elektronskog novca imaju dobru poslovnu reputaciju, odgovarajuće znanje i iskustvo za izdavanje elektronskog novca,
c) da organizuje rad i vodi poslove izdavanja elektronskog novca u Federaciji i da najmanje dio usluga izdavanja elektronskog novca pruža u Federaciji,
d) da, uzimajući u obzir zahtjeve pouzdanog upravljanja poslovima izdavanja elektronskog novca, ima uspostavljen djelotvoran i pouzdan sistem upravljanja sa transparentnom organizacionom strukturom i jasno određenom i dosljednom podjelom odgovornosti, efikasan sistem upravljanja rizicima, te odgovarajuće mehanizme internih kontrola, koji obuhvataju najmanje funkcije kontrole rizika, interne revizije i funkciju usklađenosti poslovanja,
e) da ispunjava druge uslove utvrđene ovim zakonom.
(3) Hibridno društvo dužno je osnovati poseban organizacioni dio za obavljanje poslova izdavanja elektronskog novca, da imenuje odgovorno lice koje neposredno rukovodi poslovima izdavanja elektronskog novca, te da u poslovnim knjigama osigura posebnu evidenciju i podatke o poslovanju tog organizacionog dijela, odnosno da u svojim poslovnim knjigama odvojeno evidentira poslovne promjene koje nastaju na osnovu pružanja usluge izdavanja elektronskog novca.
(4) Odredbe ovog zakona koje se odnose na društva primjenjuju se i na hibridna društva, osim ako pojedinim odredbama ovog zakona nije drugačije propisano.
(5) Ako Agencija utvrdi da drugi poslovi hibridnog društva ugrožavaju stabilnost i sigurnost dijela njegovog poslovanja koji se odnosi na izdavanje elektronskog novca ili da otežava vršenje nadzora u skladu sa ovim zakonom, ovlaštena je da zahtijeva od hibridnog društva da osnuje posebno pravno lice za obavljanje poslova izdavanja elektronskog novca.

Član 31.
(Kvalificirano učešće)

(1) Pravno ili fizičko lice koje namjerava steći 10% ili više učešća u kapitalu ili glasačkim pravima u društvu ili koje namjerava steći učešće manje od 10% koje omogućava efektivno vršenje utjecaja na upravljanje društvom ili na poslovnu politiku tog društva dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije za ovo sticanje.
(2) Lice koje je steklo kvalificirano učešće u društvu dužno je dobiti prethodnu saglasnost Agencije za svako dalje direktno ili indirektno povećanje učešća u kapitalu ili glasačkim pravima, kojim se stiče ili prelazi 20%, 30% i 50% učešća u kapitalu ili glasačkim pravima u tom društvu.
(3) Pravno lice imalac kvalificiranog učešća dužno je obavijestiti Agenciju o planiranom učestvovanju u postupku statusne promjene društva.
(4) Na dobijanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća u društvu, rokove za sticanje, prestanak važenja saglasnosti, informiranje o smanjenju učešća, nastupanje više lica kao jedan sticalac, ograničenja uzajamnog učešća, ocjenu ispunjenosti kriterija za sticanje kvalificiranog učešća, odlučivanje o sticanju kvalificiranog učešća, sticanje kvalificiranog učešća bez saglasnosti Agencije, zahtjev za dostavljanje informacija, izvještavanje o kvalificiranom učešću, pravne posljedice sticanja bez prethodne saglasnosti, oduzimanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća, prestanak važenja saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća shodno se primjenjuju odredbe propisa kojim se uređuje poslovanje banaka.
(5) Agencija propisuje informacije i dokumentaciju koje je sticalac kvalificiranog učešća dužan dostaviti uz zahtjev za izdavanje prethodne saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća.

Član 32.
(Dodatni podaci i dokumentacija za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća)

(1) Osim propisane dokumentacije za izdavanje saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća, Agencija može zatražiti i druge podatke i dokumentaciju koju ocijeni potrebnom za odlučivanje o izdavanju saglasnosti, uključujući informacije iz propisa kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, a koju prikupljaju obveznici u smislu tog propisa.
(2) Agencija prilikom odlučivanja o izdavanju saglasnosti za sticanje kvalificiranog učešća ispituje izvore sredstava kojima podnosilac zahtjeva namjerava steći kvalificirano učešće u društvu, a može provjeravati i druge podatke i okolnosti koje su relevantne za procjenu rizika u skladu sa propisima o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti.

Član 33.
(Otuđenje, odnosno umanjenje kvalificiranog učešća)

(1) Ako lice koje je steklo kvalificirano učešće u društvu namjerava u potpunosti otuđiti stečeno kvalificirano učešće, odnosno umanjiti ga ispod nivoa za koji je dobilo tu saglasnost, dužno je o tome prethodno obavijestiti Agenciju, uz navođenje visine preostalog učešća u društvu.
(2) Ako je lice iz stava (1) ovog člana u potpunosti otuđilo učešće u društvu ili ga umanjilo ispod nivoa kvalificiranog učešća, saglasnost prestaje da važi, a ako ga je umanjilo ispod nivoa za koji je data saglasnost, ali ne i ispod nivoa kvalificiranog učešća, saglasnost dalje važi samo za preostali nivo kvalificiranog učešća.

Član 34.
(Izuzeci kod hibridnog društva)

(1) Na zahtjev lica koje namjerava steći kvalificirano učešće u hibridnom društvu, Agencija može cijeniti obim primjene odredbi čl. od 31. do 33. ovog zakona na takvo sticanje.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu lica koje namjerava steći kvalificirano učešće u hibridnom društvu, Agencija uzima u obzir pravnu formu, vrstu i obim drugih djelatnosti koje hibridno društvo obavlja, kao i pravnu formu, vrstu i obim djelatnosti, odnosno poslove koje obavlja lice koje namjerava steći kvalificirano učešće, te vrši procjenu mogućnosti da li to lice negativno utiče na savjesno i pouzdano upravljanje u hibridnom društvu.

Član 35.
(Zaštita novčanih sredstava imalaca)

(1) Društvo je dužno zaštititi novčana sredstva primljena od imaoca elektronskog novca radi zamjene za izdati elektronski novac u visini iznosa neiskorištenog elektronskog novca koji nije otkupljen:
a) deponovanjem na poseban račun kod banke koja ima dozvolu Agencije,
b) policom osiguranja društva za osiguranje uz uslov da društvo za osiguranje ne pripada istoj grupi kao i društvo.
(2) Iznos neiskorištenog elektronskog novca izračunava se na kraju svakog radnog dana.
(3) Kad novčana sredstva iz stava (1) ovog člana nisu primljena u gotovini, društvo uzima ta sredstva u obračun neiskorištenog elektronskog novca na kraju radnog dana na koji su sredstva uplaćena na njegov platni račun ili, ako je primjenjivo, na kraju radnog dana kada su mu ta sredstva na drugi način stavljena na raspolaganje, a u oba slučaja ta sredstva uzimaju se u obračun najkasnije na kraju petoga radnog dana nakon izdavanja elektronskog novca.
(4) Društvo je dužno da novčana sredstva iz stava (1) ovog člana drži odvojeno od vlastitih sredstava i sredstava koje je primilo od fizičkih i pravnih lica po drugim osnovama.
(5) Društvo za svakog imaoca vodi posebnu evidenciju sredstava u vezi sa izvršenjem platnih transakcija.
(6) Novčana sredstva primljena radi zamjene za izdati elektronski novac u visini iznosa neiskorištenog elektronskog novca iz stava (1) tačka a) ovog člana kao i novčana sredstva naplaćena iz police osiguranja iz stava (1) tačka b) ovog člana u iznosu koji odgovara dugu društva prema imaocu elektronskog novca iz stava (1) ovog člana ne predstavljaju imovinu izdavaoca i ne ulaze u njegovu likvidacionu ili stečajnu masu, niti mogu biti predmet prinudnog izvršenja radi ostvarivanja potraživanja prema izdavaocu.
(7) Ako društvo primi od imaoca novčana sredstva koja su jednim dijelom namijenjena izdavanju elektronskog novca, a drugim dijelom ostalim djelatnostima koje obavlja, a koje nisu izdavanje elektronskog novca, dužno je zaštititi dio sredstava koje je primilo u zamjenu za neiskorišteni elektronski novac na način iz stava (1) ovog člana.
(8) Ako je učešće sredstava iz stava (7) ovog člana promjenljivo ili nije unaprijed poznato, društvo je dužno zaštititi dio novčanih sredstava za koji se pretpostavlja da će biti upotrijebljen za izdavanje elektronskog novca, a koji dio se može realno procijeniti na osnovu podataka za protekle periode.
(9) Agencija može zahtijevati ispravku procijenjenog iznosa novčanih sredstava za koji se pretpostavlja da će biti iskorišten za izdavanje elektronskog novca iz stava (8) ovog člana.
(10) Novčana sredstva primljena od imaoca u zamjenu za izdani elektronski novac koja su deponovana na posebnom računu kod banke ne predstavljaju imovinu i ne ulaze u likvidacionu ili stečajnu masu te banke.
(11) Agencija će u skladu sa ovim članom i članom 23. stav (5) ovog zakona propisati minimalni novčani iznos za osiguranje od profesionalne odgovornosti.

Član 36.
(Zabrana primanja depozita)

(1) Društvo ne smije primati depozite ili druga povratna sredstva u smislu propisa kojima se uređuje osnivanje i poslovanje banaka.
(2) Novčana sredstva koja društvo primi u zamjenu za elektronski novac od imaoca elektronskog novca ne predstavljaju depozit ili druga povratna sredstva u smislu propisa kojim se uređuje osnivanje i poslovanje banaka.

Član 37.
(Zabrana odobravanja kredita)

Društvo ne smije odobravati kredite i pozajmice iz novčanih sredstava primljenih u zamjenu za izdati elektronski novac.

Član 38.
(Računi društva)

(1) Ukoliko društvo pruža platne usluge koje nisu povezane sa izdavanjem elektronskog novca, a u okviru kojih vodi račune za plaćanje, ti računi se smiju koristiti isključivo za izvršavanje platne transakcije.
(2) Novčana sredstva primljena u skladu sa stavom (1) ovog člana ne smatraju se depozitom ili drugim povratnim sredstvima u smislu propisa kojim se uređuje osnivanje i poslovanje banaka.
(3) Društvo obavlja poslovanje preko tekućih računa otvorenih kod banaka.

Član 39.
(Vođenje poslovnih knjiga i finansijskih izvještaja)

(1) Društvo je dužno uredno, ažurno i kontinuirano voditi poslovne knjige i sačinjavati knjigovodstvene isprave, vrednovati imovinu i obaveze, sačinjavati i objavljivati svoje finansijske izvještaje u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuju računovodstvo i revizija.
(2) Društvo je dužno knjigovodstvene isprave, poslovne knjige i finansijske izvještaje voditi tako da istinito i objektivno prikazuju njegovo poslovanje i finansijsko stanje, na osnovu kojih se može u bilo koje vrijeme provjeriti da li društvo posluje u skladu sa propisima i standardima struke.
(3) Društvo je dužno isprave i dokumentaciju iz st. (1) i (2) ovog člana čuvati i arhivirati u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuju računovodstvo i revizija.
(4) Društvo je dužno Agenciju:
a) redovno izvještavati u vezi sa izdavanjem elektronskog novca, kao i o usklađenosti sa zahtjevima utvrđenim ovim zakonom i propisom Agencije,
b) obavještavati o materijalno značajnim promjenama koje utječu ili mogu utjecati na usklađenost poslovanja društva sa zahtjevima utvrđenim ovim zakonom, uključujući i promjene vezane za eksternalizaciju.
(5) Hibridna platna institucija dužna je voditi odvojene poslovne knjige i sastavljati odvojene finansijske izvještaje u skladu sa članom 30. stav (3) ovog zakona.
(6) Agencija donosi akt kojim propisuje sadržaj i oblik izvještaja iz st. (4) i (5) ovog člana, način i rokove njihovog dostavljanja, kao i način i rokove dostavljanja obavještenja o materijalno značajnim promjenama.

Član 40.
(Čuvanje podataka i dokumentacije)

Društvo je dužno podatke i dokumentaciju nastale u vezi sa izdavanjem elektronskog novca čuvati najmanje deset godina od dana njihovog nastanka, osim ako drugim propisom nije utvrđen duži rok čuvanja.

Član 41.
(Revizija finansijskih izvještaja)

(1) Društvo je dužno osigurati reviziju godišnjih finansijskih izvještaja i konsolidovanih finansijskih izvještaja u skladu sa propisom kojim se uređuju računovodstvo i revizija.
(2) Agencija daje prethodnu saglasnost za imenovanje društva za reviziju za obavljanje revizije finansijskih izvještaja društva.
(3) Društvo je dužno dostaviti Agenciji godišnje finansijske izvještaje i konsolidovane finansijske izvještaje najkasnije sedam dana od dana predaje tih izvještaja Finansijsko-informatičkoj agenciji u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo i revizija, a revizorski izvještaj društva za reviziju najkasnije do 31.05. tekuće godine, odnosno revizorski izvještaj o konsolidovanim finansijskim izvještajima najkasnije do 30.09. tekuće godine.
(4) Poslovna godina, u smislu stava (3) ovog člana, je kalendarska godina.
(5) Pored izvještaja iz stava (3) ovog člana, hibridno društvo dužno je Agenciji dostaviti i odvojene računovodstvene podatke koji se odnose na izdavanje elektronskog novca, sa izvještajem društva za reviziju o tim podacima u rokovima utvrđenim stavom (3) ovog člana.
(6) Društvo za reviziju koje obavlja reviziju finansijskih izvještaja društva dužno je Agenciju, bez odgađanja, obavijestiti o:
a) svakoj činjenici koja bi mogla predstavljati povredu zakona ili propisa koju je učinilo ili čini društvo;
b) materijalno značajnoj promjeni finansijskog rezultata iskazanog u nerevidiranim godišnjim finansijskim izvještajima društva;
c) okolnostima koje bi mogle dovesti do znatnog materijalnog gubitka za društvo ili ugroziti kontinuitet njegovog poslovanja;
d) rezervama datim u mišljenju privrednog društva za reviziju na finansijske izvještaje društva za izdavanje elektronskog novca.
(7) Društvo za reviziju dužno je Agenciju obavijestiti o činjenicama i okolnostima iz stava (6) ovog člana i ako do saznanja o njima dođe tokom vršenja revizije finansijskih izvještaja pravnog lica koje je blisko povezano s društvom.
(8) Obavještavanje iz st. (6) i (7) ovog člana ne smatra se povredom tajnosti podataka i društvo za reviziju ne može zbog toga snositi odgovornost.
(9) Agencija donosi akt kojim se propisuje način obavljanja vanjske revizije u društvu, uslove i kriterije koje je obavezno ispunjavati društvo za reviziju za obavljanje revizije u društvu, te sadržaj izvještaja o obavljenoj reviziji.

Član 42.
(Revizija informacionog sistema)

(1) Društvo je dužno, uz prethodnu saglasnost Agencije, angažovati društvo za reviziju da izvrši reviziju informacionog sistema u društvu i ocijeni stanje informacionog sistema i adekvatnost upravljanja njime, te da Agenciji dostavi izvještaj o reviziji informacionog sistema.
(2) Agencija donosi akt kojim propisuje učestalost, način obavljanja revizije informacionog sistema u društvu i rokove u kojima je društvo dužno da dostavi izvještaj o reviziji informacionog sistema Agencije.

Član 43.
(Izdavanje elektronskog novca preko organizacionog dijela)

(1) Društvo može izdavati elektronski novac preko organizacionog dijela.
(2) Organizacioni dio društva nema svojstvo pravnog lica.
(3) Radi osnivanja organizacionog dijela izvan Federacije društvo podnosi Agenciji zahtjev za dobijanje saglasnosti, uz koji dostavlja sljedeće podatke i dokumentaciju:
a) naziv i adresu organizacionog dijela;
b) opis organizacione strukture organizacionog dijela;
c) poslovni plan organizacionog dijela za prve tri poslovne godine sa opisom poslova koje namjerava pružati preko organizacionog dijela i
d) podatke o licima koja će rukovoditi poslovima organizacionog dijela, s podacima i dokazima da ta lica imaju dobru poslovnu reputaciju, kao i odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo.
(4) Agencija odlučuje o zahtjevu iz stava (3) ovog člana u roku od tri mjeseca od dana prijema urednog zahtjeva.
(5) Ako je zahtjev iz stava (3) ovog člana neuredan, Agencija u roku od mjesec dana od dana prijema tog zahtjeva obavještava društvo na koji način da uredi taj zahtjev, te u tom slučaju rok iz stava (4) ovog člana počinje da teče od dana kada je podnesen uredan zahtjev.

Član 44.
(Distribucija i otkup elektronskog novca preko trećeg lica)

(1) Društvo može obavljati distribuciju i otkup elektronskog novca preko distributera s kojim je zaključilo ugovor o obavljanju tih poslova nakon što o tome obavijesti Agenciju i dostavi joj sljedeće podatke o tom licu: ime i prezime, jedinstveni matični broj i adresu prebivališta za fizička lica, odnosno poslovno ime ili naziv, matični broj, jedinstveni identifikacioni broj i adresu sjedišta za pravna lica i poduzetnike.
(2) Ako prestane obavljati distribuciju i otkup elektronskog novca preko distributera, društvo je dužno bez odgađanja o tome obavijestiti Agenciju.
(3) Društvo je dužno na svojoj internet stranici objaviti i dnevno ažurirati spisak s podacima iz stava (1) ovog člana o svim distributerima.

Član 45.
(Odgovornost društva)

Društvo koje izdaje elektronski novac, odnosno obavlja distribuciju i otkup elektronskog novca u skladu sa čl. 29., 43. i 44. ovog zakona odgovara za zakonito poslovanje organizacionog dijela i trećih lica, kao i za zakonito obavljanje operativnih poslova koje je eksternalizovalo drugom licu.

Član 46.
(Osnivanje u Federaciji organizacionog dijela društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu)

(1) Društvo sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu koje ima dozvolu od nadležnog organa za izdavanje elektronskog novca može poslovati u Federaciji isključivo putem organizacionog dijela i pod uslovima propisanim ovim zakonom.
(2) Organizacioni dio iz stava (1) ovog člana može početi sa obavljanjem izdavanja elektronskog novca u Federaciji po dobijanju saglasnosti Agencije i upisu u registar Agencije.
(3) Osnivanje i poslovanje organizacionog dijela u Federaciji iz stava (1) ovog člana dozvoljeno je samo pod uslovom reciprociteta pod kojim je to u Republici Srpskoj omogućeno društvu koje osniva organizacioni dio.
(4) Organizacioni dio osniva se i posluje u skladu sa ovim zakonom i propisima kojima se uređuje poslovanje privrednih društava.
(5) Organizacioni dijelovi društva iz stava (1) ovog člana nemaju status pravnog lica i za obaveze koje nastanu njihovim poslovanjem odgovara društvo koje ih je osnovalo.
(6) Svi organizacioni dijelovi koje je društvo iz stava (1) ovog člana osnovalo u Federaciji smatraju se jednim organizacionim dijelom u smislu izvještavanja i praćenja od strane Agencije.
(7) Organizacioni dio društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu, koji je dobio saglasnost u skladu sa stavom (2) ovog člana, može izdavati elektronski novac samo na području Federacije.

Član 47.
(Uslovi za osnivanje u Federaciji organizacionog dijela društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu)

(1) Društvo sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, a izvan Federacije koje namjerava da izdaje elektronski novac u Federaciji putem organizacionog dijela dužno je, pored uslova iz člana 23. stav (1) ovog zakona, ispuniti i sljedeće uslove:
a) da je finansijski, upravljački, organizacioni, kadrovski i tehnički sposobno poslovati u skladu sa odredbama ovog zakona,
b) da je društvo najmanje tri godine upisano u sudski registar,
c) da su osigurani uslovi za poslovanje organizacionog dijela u Federaciji u skladu sa ovim zakonom,
d) da društvo ili lica iz člana 23. stav (1) tač. s) i t) ovog zakona nisu na bilo koji način povezana s pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti,
e) da ima dozvolu za izdavanje elektronskog novca nadležnog organa prema sjedištu,
f) da ima akt nadležnog organa u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu kojim se odobrava osnivanje organizacionog dijela u Federaciji.
(2) Odredbe ovog zakona koje se odnose na društva sa sjedištem u Federaciji primjenjuju se i na poslovanje organizacionog dijela društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu, osim ako pojedinim odredbama ovog zakona nije drugačije propisano.
(3) Agencija donosi akt kojim detaljnije uređuje uslove za osnivanje organizacionog dijela, kao i vrstu podataka, rokove i način na koji organizacioni dio izvještava Agenciju.

Član 48.
(Sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti)

Društvo je dužno u svom poslovanju izvršavati obaveze i zadatke, kao i poduzimati mjere i radnje definirane propisima kojim se uređuje sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.

POGLAVLJE III. NADZOR

Član 49.
(Nadzorni organ)

(1) Agencija vrši nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona kod banaka, odnosno mikrokreditnih društava i drugih subjekata bankarskog sistema koji su od Agencije dobili dozvolu i poduzima mjere prema njima na način i u postupku koji su u skladu sa propisom kojim se uređuje poslovanje banaka, odnosno propisom kojim se uređuje poslovanje mikrokreditnih organizacija, propisom kojim se uređuju računi za plaćanje, propisom kojim se uređuju platne usluge, kao i ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu njega.
(2) Nadzor nad primjenom odredbi ovog zakona kod društva Agencija vrši u skladu sa odredbama ovog zakona i propisima donesenim na osnovu njega, kao i propisima kojim se uređuju računi za plaćanje i platne usluge.
(3) Kod hibridnog društva nadzor je ograničen na organizacioni dio tog društva koji se odnosi na izdavanje elektronskog novca i obavljanje poslova iz člana 19. stav (1) tač. a) i b) ovog zakona.
(4) Nadzor nad izdavanjem poštanskog elektronskog novca provodi Agencija za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Agencija donosi podzakonski akt kojim se uređuju tehnički, organizacijski i sigurnosni uslovi za njegovo izdavanje.

Član 50.
(Način vršenja nadzora)

(1) Agencija vrši nadzor nad društvima:
a) posredno - prikupljanjem i analizom izvještaja i druge dokumentacije i podataka koje društvo dostavlja Agenciji u skladu sa ovim zakonom i drugim zakonima i propisima donesenim na osnovu njih, kao i druge dokumentacije, odnosno drugih podataka o poslovanju kojima Agencija raspolaže,
b) neposredno - uvidom u poslovne knjige i drugu dokumentaciju i podatke društva i njegovih organizacionih dijelova;
c) nalaganjem mjera nadzora.
(2) Agencija može u toku vršenja nadzora, na način utvrđen u stavu (1) ovog člana, izvršiti nadzor kod lica kojima je društvo eksternalizovalo pojedine operativne poslove u skladu sa ovim zakonom.
(3) Lica kod kojih se vrši nadzor iz ovog člana dužna su ovlaštenim licima Agencije omogućiti nesmetano vršenje nadzora i sarađivati s njima.
(4) Agencija može ovlastiti društvo za reviziju ili drugo stručno osposobljeno lice za obavljanje pojedinih zadataka u vezi sa nadzorom i u tom slučaju ovlaštena lica imaju jednake nadležnosti i dužnosti kao ovlašteno lice Agencije.
(5) U slučaju neposrednog nadzora, Agencija je dužna obavijestiti društvo najkasnije 15 dana prije početka vršenja nadzora.
(6) Izuzetno od stava (5) ovog člana, Agencija može odlučiti da se neposredni nadzor vrši bez obavještavanja društva ukoliko procijeni da bi njegovim obavještavanjem bila ugrožena svrha neposrednog nadzora, te u tom slučaju se obavještenje o neposrednom nadzoru uručuje nadziranom licu neposredno prije početka nadzora.
(7) Obavještenje iz st. (5) i (6) ovog člana sadrži predmet neposrednog nadzora i podatke koje je društvo nad kojom se vrši neposredni nadzor dužno pripremiti ovlaštenim licima za potrebe neposrednog nadzora.
(8) Agencija određuje učestalost i obim nadzora društva uzimajući u obzir vrstu, obim i složenost usluge izdavanja elektronskog novca i profil rizika.
(9) Agencija donosi akt kojim detaljnije uređuje postupak i način obavljanja nadzora, nalaganja mjera nadzora, te obaveze izdavaoca u toku i nakon nadzora Agencije.

Član 51.
(Neposredni nadzor nad poslovanjem društva)

(1) Društvo je dužno ovlaštenim licima Agencije omogućiti da nadzor njenog poslovanja izvrše u sjedištu društva i na ostalim mjestima u slučajevima propisanim ovim zakonom.
(2) Društvo je dužno ovlaštenim licima omogućiti da izvrše nadzor poslovne dokumentacije, finansijskih i drugih izvještaja, te ostalih podataka i evidencije, kao i nadzor nad informacionim sistemom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacionog sistema u obimu potrebnom za vršenje nadzora, na način i u rokovima u skladu sa odredbama ovog i drugih zakona i propisima Agencije.
(3) Društvo je dužno ovlaštenim licima, na njihov zahtjev, staviti na uvid poslovne knjige i dokumentaciju u pisanoj formi, odnosno elektronskom obliku, kao i omogućiti im pristup informacionom sistemu i bazama podataka koje društvo koristi, radi vršenja nadzora računarskih programa.
(4) Društvo je dužno Agenciji osigurati vršenje nadzora nad licem kome je eksternalizovalo operativne poslove u dijelu poslovanja tog lica, koji se odnosi na te poslove, kao i osigurati joj uvid u poslovne knjige i drugu dokumentaciju i podatke nastale u vezi sa obavljanjem ovih poslova, a kojima to lice raspolaže. Društvo je dužno osigurati pristup i vršenje nadzora nad informacionim sistemom ili dijelom informacionog sistema koji se koristi, za pružanje eksternalizovanih usluga.
(5) Ovlaštena lica neposredni nadzor vrše radnim danom u toku radnog vremena, a kada je to zbog obima i prirode nadzora neophodno, mogu ga vršiti i izvan radnog vremena.
(6) Društvo je dužno, na zahtjev ovlaštenih lica Agencije, tokom postupka nadzora osigurati:
a) pristup svim organizacionim dijelovima i prostorijama društva, uz poštovanje njegovih sigurnosnih procedura,
b) posebnu prostoriju za obavljanje poslova nadzora,
c) evidencije i dokumentaciju koji su u vezi sa predmetom nadzora,
d) neposrednu komunikaciju sa članovima organa upravljanja u društvu i zaposlenima u društvu radi dobijanja neophodnih pojašnjenja.

Član 52.
(Zapisnik o nadzoru)

(1) Ovlaštena lica Agencije sačinjavaju zapisnik o obavljenom nadzoru.
(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru se sačinjava i kada se u postupku posrednog nadzora utvrde nepravilnosti u poslovanju društva.
(3) Agencija zapisnik o izvršenom nadzoru dostavlja društvu.
(4) Društvo ima pravo uložiti primjedbe na dostavljeni zapisnik u roku od 15 dana od dana prijema zapisnika.
(5) Ako društvo u propisanim rokovima ne dostavi primjedbe na zapisnik ili svojim primjedbama osnovano ne ospori nalaze iz zapisnika kojima su utvrđene nepravilnosti u poslovanju, Agencija izriče društvu odgovarajuću mjeru propisanu ovim zakonom.

Član 53.
(Dodatak zapisnika o nadzoru)

(1) Ako se razmatranjem primjedbi društva na zapisnik utvrdi njegova opravdanost, Agencija sačinjava dodatak zapisnika.
(2) Dodatak zapisnika dostavlja se društvu u roku od 15 dana od dana prijema primjedbi na zapisnik.
(3) Ako se razmatranjem primjedbi društva na zapisnik utvrdi da one nisu opravdane ili da su u određenom dijelu opravdane, Agencija donosi zaključak.
(4) Protiv zaključka iz stava (3) ovog člana nije dopuštena posebna žalba.

Član 54.
(Upravni postupak)

(1) Na postupanje Agencije primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuje upravni postupak, ako ovim zakonom i drugim propisima nije drugačije određeno.
(2) U postupku iz stava (1) ovog člana Agencija odlučuje rješenjem.
(3) Protiv prvostepenih akata Agencije može se izjaviti žalba. Postupak se provodi u skladu sa propisom kojim se uređuje rad Agencije i provedbenim aktima Agencije.

Član 55.
(Mjere nadzora)

(1) U nadzoru nad poslovanjem društva, Agencija može društvu izreći sljedeće mjere nadzora:
a) izdati pismeno upozorenje,
b) naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti,
c) izdati prekršajni nalog,
d) privremeno obustaviti izdavanje elektronskog novca i izvršavanje povezanih platnih usluga,
e) oduzeti dozvolu.
(2) Mjeru iz stava (1) tačka d) ovog člana Agencija izriče u trajanju od najviše godinu dana.

Član 56.
(Pismeno upozorenje)

(1) Ako u vršenju nadzora nad poslovanjem društva utvrdi nedostatke ili nedosljednosti u poslovanju, a koje nemaju značaj kršenja propisa, ili utvrdi nepravilnosti, a njihova priroda i obim nemaju značajan utjecaj i štetne posljedice, Agencija može izdati pismeno upozorenje društvu.
(2) Pismeno upozorenje sadrži rok za otklanjanje nedostataka, odnosno nedosljednosti ili nepravilnosti iz stava (1) ovog člana, kao i rok u kojem je društvo dužno Agenciji dostaviti izvještaj o otklonjenim nedostacima, odnosno nedosljednostima ili nepravilnostima sa odgovarajućim dokazima.

Član 57.
(Otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti)

(1) Agencija rješenjem nalaže društvu da otkloni nezakonitosti i nepravilnosti utvrđene u postupku nadzora ako:
a) društvo ne postupi u skladu sa pismenim upozorenjem iz člana 56. ovog zakona,
b) u poslovanju društva utvrdi kršenje ovog zakona.
(2) Rješenjem iz stava (1) ovog člana društvu se nalaže da provede jednu ili više sljedećih radnji:
a) svoje poslovanje uskladi sa ovim zakonom i propisima donesenim na osnovu ovog zakona,
b) poveća iznos kapitala, u skladu sa odredbama ovog zakona,
c) poduzme odgovarajuće mjere za zaštitu imalaca, u skladu sa ovim zakonom,
d) razriješi članove organa upravljanja, odnosno odgovorno lice društva, ako postupaju suprotno odredbama ovog zakona,
e) naloži raskid ugovora s licem kome je eksternalizovalo pojedine operativne poslove ako nisu ispunjeni uslovi za obavljanje tih poslova utvrđeni ovim zakonom,
f) poduzme, odnosno obustavi određene radnje.

Član 58.
(Izvještavanje Agencije o izvršavanju rješenja)

(1) Rješenjem o izricanju mjera može se utvrditi rok u kojem je društvo dužno obavijestiti Agenciju o provođenju naloženih mjera i priložiti odgovarajuće dokaze.
(2) Ukoliko Agencija utvrdi da naložene mjere nisu provedene ili nisu provedene u roku i na način utvrđen rješenjem može društvu izreći novu mjeru u skladu sa ovim zakonom o čemu će Agencija donijeti odluku u skladu sa nadležnostima.

Član 59.
(Diskreciono pravo Agencije)

(1) Agencija odlučuje o mjeri koju poduzima prema društvu na osnovu diskrecione ocjene:
a) težine utvrđenih nepravilnosti,
b) pokazane spremnosti i sposobnosti članova organa upravljanja da otklone utvrđene nepravilnosti,
c) drugih bitnih okolnosti pod kojima je učinjena nepravilnost.
(2) Kod ocjene težine utvrđenih nepravilnosti procjenjuju se naročito:
a) stepen izloženosti društva pojedinim vrstama rizika,
b) utjecaj učinjene nepravilnosti na buduće poslovanje, odnosno obavljanje poslova društva,
c) broj utvrđenih nepravilnosti i njihova međusobna zavisnost,
d) trajanje i učestalost učinjenih nepravilnosti,
e) zakonitost poslovanja, odnosno obavljanja poslova društva.
(3) Prilikom ocjene pokazane spremnosti i sposobnosti organa društva da otklone utvrđene nepravilnosti i nezakonitosti, procjenjuju se naročito:
a) sposobnost ovih lica da identifikuju, mjere, prate, procjenjuju i upravljaju rizicima u društvu,
b) efikasnost u otklanjanju ranije utvrđenih nepravilnosti, a naročito u provođenju mjera iz člana 57. ovog zakona,
c) informiranost lica s kvalificiranim učešćem i organa upravljanja društva o teškoćama u poslovanju, odnosno obavljanju poslova tog društva,
d) stepen saradnje sa ovlaštenim licima tokom nadzora.

Član 60.
(Postupak nakon izricanja mjera)

(1) Društvo je dužno, po otklanjanju utvrđenih nepravilnosti, a najkasnije odmah po isteku rokova za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, podnijeti Agenciji izvještaj o otklanjanju nepravilnosti, sa odgovarajućim dokazima.
(2) Ukoliko Agencija, na osnovu izvještaja iz stava (1) ovog člana ili neposrednim nadzorom, utvrdi da su otklonjene sve utvrđene nepravilnosti u poslovanju, donosi zaključak kojim utvrđuje da je društvo otklonilo nepravilnosti u poslovanju.
(3) Ukoliko društvo u rokovima iz stava (1) ovog člana ne otkloni utvrđene nepravilnosti, Agencija će, na osnovu raspoloživih dokaza ili, po potrebi, na osnovu neposrednog nadzora, prema društvu poduzeti nove mjere u skladu sa ovim zakonom.

Član 61.
(Neovlašteno izdavanje elektronskog novca)

(1) Ako postoji sumnja da se izdavanjem elektronskog novca bavi pravno ili fizičko lice koje nije izdavalac, a za koje poslove je potrebna dozvola Agencije, Agencija podnosi prijavu nadležnom organu za neovlašteno izdavanje elektronskog novca.
(2) Agencija je dužna na svojoj internet stranici i u sredstvima javnog informiranja objaviti upozorenje o neovlaštenom obavljanju djelatnosti izdavanja elektronskog novca.

Član 62.
(Izvještaji o izdavanju elektronskog novca)

(1) Agencija određuje obveznike, sadržaj, način i rokove statističkog izvještavanja o izdavanju, distribuciji i otkupu elektronskog novca i prevarama u odnosu na izdavanje, distribuciju i otkup elektronskog novca.
(2) Obveznici izvještavanja o izdavanju, distribuciji i otkupu elektronskog novca mogu biti izdavaoci elektronskog novca iz člana 5. stava (1) tač. od a) do c) ovog zakona te subjekti koji izdaju novčanu vrijednost koja se ne smatra elektronskim novcem u skladu s članom 4. ovog zakona.
(3) Agencija je ovlaštena da koristi podatke prikupljene u izvještajima iz stava (2) ovoga člana u svrhu nadzora poslovanja izdavalaca elektronskog novca iz svoje nadležnosti.
(4) Agencija donosi propis kojim se određuju obveznici, sadržaj, način i rokovi statističkog izvještavanja iz stava (1) ovog člana, kao i propis kojim se uređuje izvještavanje o prevarama u odnosu na izdavanje, distribuciju i otkup elektronskog novca.

Član 63.
(Izvještavanje o incidentima)

(1) U slučaju značajnog operativnog ili sigurnosnog incidenta izdavaoci su dužni, bez odlaganja, o tom incidentu obavijestiti Agenciju u skladu sa stavom (5) ovog člana.
(2) Ako incident iz stava (1) ovog člana, utječe ili bi mogao utjecati na finansijske interese imalaca, izdavalac je dužan, bez odlaganja, obavijestiti imaoce o incidentu i o svim raspoloživim mjerama koje imaoci mogu poduzeti radi ublažavanja štetnih efekata incidenta.
(3) Nakon procjene značaja incidenta iz stava (1) ovog člana, Agencija, po potrebi, obavještava nadležne organe.
(4) Izdavaoci dostavljaju Agenciji, najmanje jednom godišnje, statističke podatke o prevarama u vezi sa različitim sredstvima plaćanja.
(5) Agencija donosi akt na osnovu kojeg izdavaoci vrše klasifikaciju značajnih incidenata iz stava (1) ovog člana i izvještavaju o tim incidentima i na osnovu kojih Agencija utvrđuje kriterije procjene značaja incidenta, sadržaj, format i postupke za obavještavanje, kao i pojedinosti iz izvještaja o incidentima koje razmjenjuje sa nadležnim organima.

Član 64.
(Saradnja između organa)

(1) Agencija u svom radu sarađuje i razmjenjuje neophodne informacije sa nadležnim sudovima, tužilaštvima ili licima koja rade po njihovim nalozima, na osnovu odluke ili zahtjeva nadležnog suda, odnosno tužilaštva, ukoliko su takvi podaci potrebni za postupke koje provode u okviru svojih nadležnosti, a u skladu sa propisima koji uređuju njihov rad.
(2) Dostavljanje informacija i obavještenja iz stava (1) ovog člana ne smatra se povredom tajnosti podataka.
(3) Nadležni organ dužan je informacije i obavještenja, koja primi u skladu sa stavom (1) ovog člana, čuvati kao povjerljive i može ih koristiti samo u svrhu za koju su mu dostavljeni i učiniti dostupnim trećim licima samo uz saglasnost nadležnog organa koji ih je dostavio.

Član 65.
(Oblici saradnje)

(1) Agencija može zaključiti sporazum sa jednim ili više nadležnih tijela država članica ili drugih država radi obavljanja nadzora nad poslovanjem izdavalaca i uspostavljati druge oblike saradnje.
(2) Dostavljanje informacija i obavještenja kroz oblike saradnje iz stava (1) ovog člana ne smatra se povredom tajnosti podataka.

Član 66.
(Primjena drugih zakona)

Na pitanja koja nisu uređena ovim zakonom primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju obligacioni odnosi, kao i propisa kojim se uređuju privredna društva, poslovanje banaka, računi za plaćanje, platne usluge, devizno poslovanje, sprječavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, računovodstvo i revizija i drugih propisa koje su pružaoci platnih usluga i korisnici platnih usluga dužni primjenjivati.

POGLAVLJE IV. KAZNENE ODREDBE

Član 67.
(Prekršaji izdavalaca elektronskog novca)

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM kaznit će se za prekršaj izdavalac iz člana 5. stav (1) tač. a) do c) ovog zakona ako:
a) vrši otkup elektronskog novca ili naplati naknadu za ovaj otkup suprotno članu 6. ovog zakona;
b) ne postupi u skladu sa članom 6. ovog zakona;
c) u ugovoru o izdavanju elektronskog novca nisu na jasan način navedeni uslovi izdavanja i otkupa elektronskog novca, kao i sve pripadajuće naknade u skladu sa članom 7. stav (3) ovog zakona;
d) u primjerenom roku, prije zaključenja ugovora o izdavanju elektronskog novca, o uslovima izdavanja i otkupa elektronskog novca, ne informira imaoca o uslovima izdavanja i otkupa elektronskog novca, kao i svim naknadama koje naplaćuje u skladu sa članom 7. stav (4) ovog zakona;
e) plaća kamatu ili daje bilo koju drugu imovinsku korist imaocu zbog držanja elektronskog novca u određenom periodu suprotno članu 9. ovog zakona;
f) prihvata elektronski novac koji nije izdao, a nije zaključio ugovor o prihvatanju tog novca s drugim izdavaocem u skladu sa članom 11. ovog zakona;
g) se ne pridržava obaveza o zaštiti prava i interesa imalaca koji su fizička lica propisanih članom 16. st. (1) i (3) ovog zakona;
h) ne izvještava Agenciju u skladu sa članom 62. ovog zakona;
i) ne obavijesti Agenciju, bez odlaganja, o značajnom operativnom ili sigurnosnom incidentu u skladu sa članom 63. stav (1) ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice izdavaoca, novčanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM.

Član 68.
(Prekršaji izdavaoca elektronskog novca iz oblasti tajnosti podataka)

Za nepoštovanje odredaba člana 15. ovog zakona primjenjuju se odredbe propisa kojim se uređuju računi za plaćanje, a kojim su propisane prekršajne kazne za učinjene prekršaje iz oblasti tajnosti podataka.

Član 69.
(Prekršaji društva)

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM kaznit će se za prekršaj društvo ako:
a) ne uspostavi, održava i unapređuje sveobuhvatne sisteme upravljanja i internih kontrola iz člana 17. st. (1) do (4) ovog zakona;
b) ne organizuje rad i ne vodi poslovanje u sjedištu društva i najmanje dio usluga izdavanja elektronskog novca ne pruža u Federaciji u skladu sa članom 17. stav (5) ovog zakona;
c) obavlja poslove izdavanja elektronskog novca i ostale poslove suprotno čl. 18. i 19. ovog zakona;
d) ne održava visinu kapitala u skladu sa članom 20. stav (1) ovog zakona;
e) ne održava nivo kapitalnog zahtjeva za djelatnost izdavanja elektronskog novca u skladu sa članom 21. stav (2) ovog zakona;
f) obavlja poslove koji nisu određeni dozvolom iz člana 25. stav (2) ovog zakona;
g) izdaje elektronski novac preko agenta, distributera ili trećeg lica koje radi u njegovo ime suprotno članu 29. stav (1) ovog zakona;
h) prethodno ne obavijesti Agenciju o namjeri da obavljanje materijalno značajnih operativnih poslova u vezi sa izdavanjem elektronskog novca eksternalizuje drugom licu u skladu sa članom 29. stav (2) ovog zakona;
i) eksternalizuje materijalno značajne operativne poslove drugom licu suprotno ovom zakonu (član 29. stav (3) ovog zakona);
j) ne izvrši obaveze predviđene odredbama propisanim članom 35. ovog zakona;
k) ne zaštiti novčana sredstva primljena radi zamjene za izdati elektronski novac u skladu sa članom 35. stav (1) ovog zakona;
l) postupi suprotno obavezi utvrđenoj članom 36. stav (1) ovog zakona;
m) postupi suprotno članu 37. ovog zakona;
n) ne vodi poslovne knjige i ne sačinjava knjigovodstvene isprave i finansijske izvještaje u skladu sa članom 39. ovog zakona;
o) ne izvještava, odnosno ne obavještava Agenciju u skladu sa obavezama utvrđenim članom 39. stav (4) ovog zakona;
p) ne postupa u skladu sa članom 39. stav (5) ovog zakona;
r) ne čuva podatke i dokumentaciju nastale u vezi sa izdavanjem elektronskog novca u skladu sa članom 40. ovog zakona;
s) ne osigura reviziju svojih finansijskih izvještaja i ne dostavi izvještaje Agenciji u skladu sa članom 41. ovog zakona;
t) postupi suprotno članu 42. ovog zakona;
u) osnuje poslovnu jedinicu izvan Federacije bez dobijanja saglasnosti Agencije (član 43. ovog zakona);
v) ne obavijesti Agenciju o namjeri obavljanja distribucije i otkupa elektronskog novca preko distributera i ne dostavi podatke o distributeru u skladu sa članom 44. stav (1) ovog zakona;
z) ne obavijesti Agenciju, bez odgađanja, o prestanku obavljanja distribucije i otkupa elektronskog novca u skladu sa članom 44. stav (2) ovog zakona;
aa) ne objavljuje na svojoj internet stranici i ne ažurira dnevno spisak s podacima o svim distributerima u skladu sa članom 44. stav (3) ovog zakona;
bb) ne omogući obavljanje neposrednog nadzora i ne sarađuje sa ovlaštenim licima Agencije u skladu sa članom 51. ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice društva novčanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM.

Član 70.
(Prekršaji društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu)

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM kaznit će se za prekršaj društvo sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu ako osnuje poslovnu jedinicu u Federaciji bez saglasnosti Agencije (član 46. stav (2) ovog zakona).
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice društva sa sjedištem u Republici Srpskoj ili Brčko distriktu novčanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM.

Član 71.
(Prekršaji drugih pravnih lica)

(1) Novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM kaznit će se za prekršaj drugo pravno lice ako:
a) ne obavijesti Agenciju o izvršenim platnim transakcijama utvrđenim ovim zakonom (član 4. stav (2) ovog zakona),
b) ne obavijesti Agenciju o obavljanju usluga u skladu sa članom 4. stav (4) ovog zakona;
c) postupi suprotno zabrani izdavanja elektronskog novca utvrđenoj članom 5. stav (2) ovog zakona.
(2) Za prekršaj iz stava (1) ovog člana kaznit će i odgovorno lice drugog pravnog lica, novčanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM.

Član 72.
(Prekršaji u vezi sa sticanjem kvalificiranog učešća)

(1) Novčanom kaznom od 5.000 KM do 20.000 KM kaznit će se za prekršaj pravno lice ako:
a) stekne kvalificirano učešće u društvu suprotno članu 31. st. (1) do (3) ovog zakona;
b) se u sticanju kvalificiranog učešća ne pridržava zahtjeva propisanih članom 31. stav (4) ovog zakona.
(2) Za prekršaje iz stava (1) ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u pravnom licu, novčanom kaznom od 500 KM do 2.000 KM.
(3) Novčanom kaznom od 1.000 KM do 4.000 KM kaznit će se za prekršaj fizičko lice ako:
a) stekne kvalificirano učešće u društvu suprotno članu 31. st. (1) do (3) ovog zakona;
b) se u sticanju kvalificiranog učešća ne pridržava zahtjeva propisanih članom 31. stav (4) ovog zakona.

Član 73.
(Prekršajni postupak)

(1) Agencija ili drugi kontrolni organi u postupku kontrole izdaju prekršajne naloge ili podnose zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka u slučajevima predviđenim ovim zakonom, u skladu sa propisima kojima se uređuje prekršajni postupak.
(2) Utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera u skladu sa ovim zakonom ne isključuje utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera utvrđenih drugim zakonima.
(3) Ako društvo u svom poslovanju ne izvršava obaveze i zadatke, kao i ne poduzima mjere i radnje definirane propisima koji uređuju sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, Agencija poduzima mjere i obavještava nadležne organe o sumnji na pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti, izdaje prekršajne naloge ili pokreće prekršajni postupak u skladu sa tim propisima.

DIO TREĆI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 74.
(Donošenje podzakonskih akata)

Agencija će donijeti akte u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Član 75.
(Stupanje na snagu)

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Potpredsjedavajuća
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Dr. sci. Azra Okić, s. r.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta federacije BiH
Tomislav Martinović, s. r.