BiH uvodi nove tehnologije na izbore, ali prostor za manipulacije ostaje

Početak izborne kampanje sve je bliži, a ovogodišnji izborni proces trebao bi donijeti određene promjene zahvaljujući uvođenju modernih tehnologija. Očekuje se da će one smanjiti prostor za izborne krađe, ali mogućnost izbornog inženjeringa i dalje ostaje otvorena zbog zakonskog okvira koji je uspostavljen prije tri decenije.

Jedno od pitanja koje godinama prati izborni sistem Bosne i Hercegovine jeste nejednak položaj njenih državljana. Prava na kandidaturu zavise od nacionalne pripadnosti i mjesta prebivališta, zbog čega diskriminatorne odredbe Izbornog zakona pogađaju građane u oba entiteta, ali i Brčko distriktu.

Rasprave o promjenama izbornog sistema već decenijama se kreću između dva procesa. S jedne strane nalazi se tehnički integritet izbora, čije osiguravanje predstavlja obavezu države, dok su s druge strane ustavne i strukturalne reforme za koje je neophodan politički dogovor.

Brojni pokušaji da se pronađu kompromis i saglasnost o izmjenama Izbornog zakona do sada nisu doveli do konkretnog rješenja. Stavovi vodećih političkih opcija značajno se razlikuju. Dok stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj zagovaraju veći entitetski utjecaj, uključujući ideju entitetskog izbornog zakona, bošnjačke političke opcije uglavnom insistiraju na uklanjanju etničkih prefiksa. Hrvatskim strankama u fokusu je pitanje legitimnog predstavljanja.

"Ustav BiH je jasan, također je jasno i tumačenje Ustavnog suda BiH, po kome se mora sa Ustavom uskladiti Izborni zakon, upravo u tom segmentu legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda. Tu je presuda Ljubić, koja je ostala od prilike deset godina. Tako da, ništa drugog ne treba smišljati u našoj politički predstavnici, nego samo da priznaju presudno naše vrhovne sudske instance i da implementiraju izmjenu izbornog zakona", smatra politički analitičar Milan Sitarski, prenosi Federalna.

Presude godinama čekaju na provođenje

Problem se, međutim, ne završava na odlukama domaćih pravosudnih institucija. Bosna i Hercegovina još nije provela ni presude Europskog suda za ljudska prava kojima se zahtijeva uklanjanje diskriminacije iz izbornog sistema.

Njihovo provođenje trebalo bi omogućiti građanima da, bez obzira na nacionalnu pripadnost ili mjesto prebivališta, imaju jednaka prava prilikom kandidovanja za funkcije na različitim nivoima vlasti. Politički dogovor o tome, uprkos višegodišnjim raspravama, nije postignut.

"Bosna i Hercegovina se nalazi u situaciji gdje Izborni zakon mora pratiti Ustav, a Ustav zahtijeva harmonizaciju za presudama Evropskog suda za ljudska prava", naglašava Davor Trlin, ekspert za međunarodno i ustavno pravo.

Veto kao politička valuta

Provođenje presuda povezano je s izmjenama Izbornog zakona, ali i Ustava Bosne i Hercegovine. Za ustavne promjene potrebna je dvotrećinska većina u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dok politička struktura Doma naroda dodatno usložnjava postizanje potrebnog dogovora.

U takvom sistemu mehanizmi etničkog i entitetskog veta mogu postati sredstvo političkog pritiska i blokiranja procesa. Upravo zato godinama ostaje otvoreno pitanje postoji li način za izlazak iz ustavne i političke blokade.

"Moglo bi se desiti da zahtjev se podnese Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine za rješavanje spora, ovlašteni pokretači mogu pokrenuti spor protiv članova kolegija ili delegata koji opstruišu rad i tako dalje", dodaje Trlin.

Među mogućnostima koje se navode su i promjene poslovnika, zahtjevi prema Centralnoj izbornoj komisiji BiH za oduzimanje mandata zvaničnicima koji ne izvršavaju svoje obaveze, kao i eventualno krivično procesuiranje zbog zloupotrebe položaja.

Izborni zakon tako iz jednog izbornog ciklusa u drugi ostaje jedna od dominantnih političkih tema. Tokom kampanja stranke najavljuju promjene i međusobno se optužuju za njihov izostanak, dok nakon izbora u prvi plan ponovo dolaze pregovori o formiranju vlasti i koalicioni odnosi.

"Neke teme se stavljaju na sto, ali samo da bi se kritikovale i da bi se zapravo prstom uprlo u onog drugog partnera koji s njima participira godinama i više godina zapravo u vlasti da je on dežurni krivac i da se stvari ne pomjeraju zato što drugi ne pokazuju spremnost i volju da se postigne taj čuveni pod navodnim znacima kompromis, iako sami svjesno zapravo već blokirate svaki pokušaj postizanja tog kompromisa", navodi politička analitičarka Tanja Topić.

Istovremeno, politički akteri godinama očekuju ustupke od drugih strana, dok su vlastiti zahtjevi uglavnom ostajali nepromijenjeni. Dio stranaka istovremeno zagovara prestanak angažmana visokog predstavnika, iako su upravo intervencije visokog predstavnika i međunarodne zajednice dovele do dijela tehničkih izmjena izbornog sistema usmjerenih na jačanje integriteta izbora.

Uvođenje novih tehnologija moglo bi smanjiti mogućnosti za pojedine oblike izbornih nepravilnosti, ali time nisu riješeni višedecenijski problemi koji proizlaze iz ustavnog i zakonskog okvira. Bez političkog dogovora o provođenju sudskih presuda i uklanjanju diskriminatornih odredbi, Izborni zakon će i u ovom izbornom ciklusu ostati jedna od ključnih tačaka političkih prijepora.