CIK neće istražiti 31,2 miliona KM pomoći penzionerima u izbornoj godini

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine neće pokrenuti postupak nakon prijave Transparency Internationala u BiH (TI BiH) koja se odnosi na odluku vlasti Republike Srpske da u izbornoj 2026. godini za jednokratnu pomoć penzionerima izdvoji 31,2 miliona KM.

TI BiH smatra da ovakva isplata ne može biti tretirana kao „redovna budžetska subvencija“, posebno zbog toga što se ista vrsta pomoći pojavljuje u godinama općih izbora, dok je nema u periodima između njih. CIK, međutim, nije utvrdio elemente koji bi bili dovoljni za pokretanje postupka zbog zloupotrebe javnih sredstava.

Komisija se u obrazloženju pozvala na činjenicu da su sredstva osigurana rebalansom Budžeta Republike Srpske, odnosno kroz ono što je u odgovoru TI BiH opisano kao „redovni budžetski postupak i predviđena budžetska izdvajanja“.

Upravo takvo tumačenje TI BiH smatra problematičnim.

Izborni zakon BiH među oblike zloupotrebe javnih sredstava ubraja pružanje jednokratne novčane ili nenovčane pomoći građanima ili pojedinim kategorijama stanovništva, dok su iz zabrane izuzete pomoći koje su planirane u okviru redovnih budžetskih subvencija.

Ključno pitanje zato nije je li rebalans donesen u propisanoj proceduri, već može li jednokratno izdvajanje bez kontinuiteta dobiti status redovne subvencije samo zato što je naknadno uneseno u budžet.

Takvo tumačenje, prema argumentaciji TI BiH, moglo bi omogućiti da se predizborne isplate građanima formalno zaštite od primjene zakonske zabrane tako što bi vlast prije izbora rebalansom osigurala potrebnu budžetsku stavku.

Pomoć zabilježena 2018, 2022. i 2026. godine

Podaci koje je TI BiH dostavio CIK-u ukazuju na obrazac u isplatama pomoći penzionerima u Republici Srpskoj.

Drugim rebalansom Budžeta RS iz 2018. godine, kada su održani Opći izbori, za „tekuće pomoći penzionerima“ bilo je predviđeno 18,2 miliona KM.

Četiri godine kasnije, također u godini Općih izbora, drugim rebalansom je pod stavkom „tekuće pomoći penzionerima i borcima“ planirano 78,8 miliona KM.

Izdvajanje je ponovo predviđeno 2026. godine. Rebalansom Budžeta RS na ekonomskom kodu „Tekuće pomoći penzionerima“ osigurano je 31,2 miliona KM. Planirano je da penzioneri s primanjima ispod prosjeka dobiju po 120 KM, dok bi ostalima trebalo biti isplaćeno po 80 KM.

Istovremeno, ovakvih izdvajanja nema u budžetima i rebalansima za 2019, 2020, 2021, 2023, 2024. i 2025. godinu.

TI BiH zbog toga tvrdi da pomoć nema kontinuitet koji bi je mogao svrstati među redovna budžetska davanja. CIK-u je ukazano i na činjenicu da je riječ o direktnoj jednokratnoj isplati brojnoj kategoriji stanovništva koja se pojavljuje upravo u godinama općih izbora.

Komisija je, ipak, najveći dio obrazloženja zasnovala na proceduri usvajanja rebalansa i objavi premijera RS Save Minića na društvenoj mreži X.

CIK navodi da je rebalans predložila Vlada RS, a usvojila Narodna skupština Republike Srpske, zbog čega odluku o raspodjeli sredstava nije samostalno donio pojedinac. Minićeva objava ocijenjena je kao informiranje javnosti o budžetskoj mjeri, a ne kao dokaz korištenja javnog novca radi direktne ili indirektne kupovine podrške birača.

Na osnovu toga Komisija je zaključila da nisu utvrđene činjenice koje bi ukazivale na zloupotrebu javnih sredstava te nije pokrenula postupak po službenoj dužnosti.

Gdje je granica između redovne subvencije i jednokratnog davanja?

Pitanjem šta bi trebalo podrazumijevati pod redovnim budžetskim izdvajanjima bavila se i analiza koju je za TI BiH izradio bivši generalni revizor Dževad Nekić.

Prema toj analizi, redovna izdvajanja trebala bi proizlaziti iz prava utvrđenih zakonom ili dugoročnih javnih politika. Također bi trebala imati kontinuitet tokom više fiskalnih godina, unaprijed određene kriterije i ne bi trebala zavisiti od diskrecionih odluka izvršne vlasti niti značajno odstupati u izbornim godinama.

S druge strane, kao mogući pokazatelji da nije riječ o redovnoj subvenciji izdvajaju se jednokratne isplate bez kontinuiteta, njihovo naglo uvođenje ili povećavanje u izbornoj godini te koncentriranje takvih mjera u predizbornom periodu.

Kao primjer takvih davanja navedene su upravo jednokratne pomoći penzionerima i drugim kategorijama stanovništva koje nisu sistemski uređene i ne isplaćuju se iz godine u godinu.

Prema argumentaciji TI BiH, aktuelna pomoć u RS ima više takvih karakteristika: jednokratna je, nema kontinuitet, u 2026. godini uvedena je rebalansom, dok su ista ili slična izdvajanja zabilježena u izbornim godinama 2018, 2022. i 2026.

Nekić smatra da se procjena dopuštenosti isplate ne bi trebala zasnivati isključivo na tome postoji li za nju formalna budžetska stavka, već bi trebalo uzeti u obzir okolnosti, vrijeme i stvarni efekat raspodjele sredstava. Izuzetak koji se odnosi na „redovna i planirana izdvajanja“, prema njegovom stavu, trebalo bi usko tumačiti kako ne bi služio kao formalno opravdanje za politički motiviranu raspodjelu javnog novca.

Penzije kao zakonom utvrđeno pravo, kao i njihovo redovno usklađivanje, imaju obilježja trajne politike. TI BiH smatra da se isti kriterij ne može automatski primijeniti na jednokratne pomoći koje nemaju kontinuitet.

Slične odluke CIK-a i tokom Lokalnih izbora 2024.

Odluka u aktuelnom slučaju nastavlja praksu na koju TI BiH ukazuje još od Lokalnih izbora 2024. godine.

Ta organizacija je tada upozoravala da CIK različita jednokratna davanja prihvata kao redovne subvencije kada vlasti pokažu da za njih postoji budžetska stavka, bez obzira na to jesu li se ista izdvajanja redovno pojavljivala prethodnih godina.

Do početka septembra 2024. godine, prema podacima TI BiH, u dva mjeseca predizbornog perioda građanima je kroz različite jednokratne mjere podijeljeno oko 53 miliona KM, a po odredbi Izbornog zakona koja se odnosi na takav oblik kupovine podrške birača do tada niko nije bio sankcioniran.

Među prijavljenim slučajevima bilo je jednokratno finansiranje maturske večeri u Nevesinju. CIK nije utvrdio zloupotrebu jer je novac izdvojen iz budžetske rezerve, koju je smatrao dijelom planiranih budžetskih sredstava.

Sličan stav zauzet je u slučaju isplata maturantima u Istočnom Novom Sarajevu, gdje je kao argument navedeno da su sredstva bila planirana budžetom.

Nije prihvaćena ni prijava koja se odnosila na finansiranje besplatnog izleta za penzionere iz Novog Sarajeva, gdje je tadašnja gradonačelnica Benjamina Karić bila kandidatkinja za načelnicu.

Kod besplatnog prijevoza za penzionere u Banjoj Luci CIK je mjeru tretirao kao redovno davanje provođeno i ranijih godina, iako je iz Gradske uprave bilo saopćeno da penzioneri takvu pogodnost dobijaju prvi put.

Drugačiji kriterij u slučaju iz Bosanskog Petrovca

Praksa Komisije, međutim, nije uvijek bila ista.

SNSD je tokom 2024. godine kažnjen sa 10.000 KM nakon što je Milorad Dodik tokom izborne kampanje u Bosanskom Petrovcu dijelio ugovore o novčanoj pomoći namijenjenoj razvoju poljoprivrede i stočarstva.

Odluka o tom projektu bila je donesena još 2023. godine, ali je CIK vrijeme u kojem su ugovori podijeljeni tretirao kao pokazatelj zloupotrebe javnih resursa.

Takav slučaj otvara pitanje dosljednosti kriterija, odnosno zbog čega prethodno planiranje novca u jednom predmetu nije bilo dovoljno da isključi mogućnost zloupotrebe, dok se u slučaju jednokratne pomoći penzionerima kao ključni argument uzima činjenica da je novac osiguran rebalansom.

Arnautović: TI BiH je "vjerovatno u 99 posto slučajeva u pravu"

Na kritike TI BiH zbog malog broja sankcija ranije je odgovorio i član CIK-a Suad Arnautović, ukazujući na nedostatak zaposlenih koji bi obrađivali veliki broj predmeta.

Tom prilikom kazao je da je TI BiH "vjerovatno u 99 posto slučajeva u pravu kada ovo kritikuju".

Pitanje kapaciteta može utjecati na brzinu obrade prijava, ali ostaje otvoreno pitanje pravnog standarda koji Komisija primjenjuje kada o njima odlučuje.

U slučaju 31,2 miliona KM namijenjenih penzionerima u Republici Srpskoj, CIK nije pokrenuo postupak kojim bi se detaljnije ispitalo zašto se ovakvo jednokratno izdvajanje pojavljuje 2018, 2022. i 2026. godine, a izostaje u godinama između općih izbora.

U središtu spora zato ostaje pitanje može li jednokratno davanje bez kontinuiteta biti tretirano kao „redovna budžetska subvencija“ samo zato što je prije izbora dobilo mjesto u rebalansu budžeta.