Ako želiš da registruješ firmu u RS, zbog UIO plaćaš tuđe dugove

Mladi koji izađu iz školskih klupa i pri tome imaju poslovne ideje, kako bi pomogli privredni rast, od države dobijaju novu birokratsku prepreku. Ako žele da registruju svoju firmu, dešava se da moraju plaćati dugove svojih rođaka.

Nikola Galić, u želji da otvori sopstveno preduzeće, bio je zaustavljen na prvom koraku. Preduzetnika iz Banjaluke dočekalo je neprijatno iznenađenje kada je prilikom zahtjeva za registraciju saznao da će morati da otplaćuje tuđe dugove.

"Najveći problem mi je bio kad sam otkrio da član moje porodice ima određena dugovanja za indirektne poreze. Dok ta dugovanja nisu izmirena, ja nisam mogao da registrujem svoj posao i da dobijem akcizni i carinski broj", objašnjava Nikola Galić, direktor Poljoprivredne zadruge “Gorštak”.

Uredba Uprave za indirektno oporezivanje, prema kojoj niko neće moći da registruje preduzeće ako se neko od njegovih srodnika nalazi na listi dužnika, na snazi je od septembra prošle godine.

U UIO ističu da na ovaj način žele da prekinu poznatu praksu – da oni koji neće da izmire svoj dug prema državi prepisuju firme na imena svojih roditelja, usvojitelja, djece, braće ili sestara.

“Posljednje izmjene su su desile zbog analize koju smo uradili, gdje smo primjetili da veliki broj lica pokušava da osnuje neke nove firme, a da su u prethodnim firmama ostali dužnici, i to pokušavaju na način da uvedu neka nova lica, svoje srodnike, neka lica iz zajedničkog domaćinstva, lica koja imaju neki zajednički interes i tome slično”, kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Iako incijativa djeluje pohvalno, ima svoje nedostatke. To najbolje pokazuje slučaj Nikole Galića, koji je morao da otplati dug lica s kojim ne živi u domaćinstvu, niti s njim dijeli poslovni interes.

"Imalo bi smisla da se možda malo drugačije uredi, da se ograniči samo na iste ili srodne djelatnosti kojima se bavio taj neko u prošlosti, kako bi se spriječilo to fiktivno otvaranje firmi. Ono, muž ugasi firmu, registruje je na ženu i slično, jer ove djelatnosti koje ja radim i koje je taj član radio nemaju nikakvih dodirnih tačaka", zaključuje Nikola Galić, direktor Poljoprivredne zadruge “Gorštak”.

Ukoliko zakonsko rješenje ne doživi nove izmjene, ostaće mogućnost da štetu plaćaju oni koji je nisu ni počinili.