Nijemci i Italijani nose veš iz BiH, a bh. građani iz Kine i Turske

Donji veš, potkošulje i pidžame iz BiH nose građani Italije, Slovenije, Njemačke, dok se na tržište BiH najviše veša uvozi iz Turske, Kine, Srbije te Bangladeša.

Kako su istakli sagovornici "Nezavisnih novina", trend da bh. građani radije kupuju strani veš leži u njihovoj slabijoj kupovnoj moći, te činjenici da domaće kompanije svoj veš uglavnom prave za inostrano tržište.

Prema uporednim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH) za 2022. i 2023. godinu, vidljivo je da je prošle godine zabilježen rast i uvoza i izvoza donjeg rublja.

U UIO BiH su naveli da je prošle godine u BiH uvezeno više od 600.000 kilogram donjeg veša, potkošulja i pidžama u iznosu većem od 14,2 miliona KM.

"U istom periodu je iz BiH izvezeno 30.595 kilograma ovih proizvoda u vrijednosti od 1.635.768 KM", naveli su u UIO BiH za "Nezavisne novine".

Kako se vidi iz podataka UIO BiH, najviše veša je 2023. godine uvezeno iz Turske, Kine, Srbije, Bangladeša, Mijanmara i Šri Lanke.

"Najviše donjeg veša izvezeno je u Njemačku, Crnu Goru, Sloveniju, SAD i Italiju", naveli su u UIO BiH.

U UIO BiH su naveli da je 2022. godine uvezeno više od 550.000 kilograma donjeg veša, potkošulja i pidžama u vrijednosti većoj od 13,5 miliona KM.

"U istom periodu izvezeno je 13.884 kilograma u iznosu od 742.433 KM", kazali su u UIO BiH.

Da se i 2022. godine najviše veša uvezlo iz Turske, Kine i Srbije, potvrđuju u UIO BiH, ističući da se te godine iz BiH najviše veša izvezlo u Njemačku, Crnu Goru i Sloveniju.

Zanimljivo je da je 2022. godine BiH izvezla dva kilograma veša u Ugandu u iznosu od 7,42 KM, dok je u istom periodu iz Kenije uvezeno 100 kilograma donjeg veša, potkošulja i pidžama u vrijednosti od 18.244 KM.

Kako je u razgovoru za "Nezavisne novine" rekla Sedina Memagić, član uprave i supervizor za marketing u kompaniji "Alma Ras", bh. građani u skladu sa svojom kupovnom moći još biraju jeftinije proizvode, mada svjesni kvaliteta i želje za istim.

Na primjer, u zemljama EU kupci su spremni izdvojiti  čak i do 20 evra i njima je to u redu", kazala je Memagićeva, dodajući da bh. građani više pažnje obraćaju na kupovinu drugih tekstilnih proizvoda, koji su vidljivi.

"Postoji prostor za napredak kada je u pitanju svijest potrošača koliko i sam odabir rublja utiče na naše zdravlje, te prevenciju za mnoga druga oboljenja", navela je Memagićeva, ističući da ova kompanija svoje proizvode izvozi u Crnu Goru, Sloveniju i još neke od država EU, a sve u skladu sa potražnjom.

Da se u posljednje dvije godine bh. građani ipak češće odlučuju za provjerene domaće proizvode,

potvrdila je Memagićeva, koja ističe da u ovoj kompaniji bilježe rast. Ipak se potrošnja racionalizira kroz odabir dugotrajnijih i funkcionalnijih proizvoda, istaknula je Memagićeva.

Kako je za "Nezavisne novine" rekla Aleksandra Mihajlović Bijelić, sekretar Udruženja tekstila, kože i obuće pri Privrednoj komori RS, u Srpskoj postoji mali broj kompanija koje prave vlastiti donji veš.

"Naše kompanije prvenstveno rade lon poslove za zapadne evropske zemlje. Kupci za proizvode koje domaće kompanije rade, bilo iz Srpske ili BiH, su sa prostora Evropske unije, ali vrlo malo tih kompanija izvozi svoj vlastiti proizvod", pojasnila je Mihajlović Bijelićeva.

Dodala je da, kada je riječ o uvozu proizvoda u BiH, te poslove rade trgovinski lanci.

"Trgovci uvoze sa jeftinijih tržišta koja mogu cjenovno da se plasiraju na domaće tržište", navela je Mihajlović Bijelićava.