Iako imamo odlične preduvjete za proizvodnju domaćeg sjemenskog materijala u Posavini, koju zovemo žitnicom BiH, ipak svake godine oko nekoliko desetaka milijuna KM trošimo na uvoz ovog materijala iz susjednih zemalja.
Iz Uprave za zaštitu bilja kažu za Akta.ba da BiH ima dobre, stručne, zemljišne, klimatske i druge uvjete za mnogo ozbiljniju proizvodnju sjemena i sadnog materijala, ali da pored navedenog, proizvodnja ovisi i od ekonomskih interesa i konkurentnosti subjekata koji bi se bavili ovom djelatnošću na zahtjevnom međunarodnom tržištu sjemena i sadnog materijala.
PROIZVEDE BH. SJEME EUROPSKOG KVALITETA
Ipak, kako ima entuzijasta koji su se usudili početi sa ovom proizvodnjom pokazuje i primjer kompanije Agrokontrola iz Orašja koja je prva tvrtka koja se odlučila krenuti sa proizvodnjom domaće sjemenske pšenice.
"Odlučili smo se upustiti u ovu avanturu unatoč tome što ova vrsta proizvodnje zahtjeva puno više truda i ulaganja od proizvodnje merkantilne pšesnice. Proizvodit ćemo visokokvalitene sorte, prvenstveno pšenice visokoproteinske vrijednosti, koja će zadovoljavati standardima EU, kako bi je mogli i izvoziti'', navodi Anis Nurkić, član uprave kompanije Agrokontrola.
On kaže da, nažalost, država nema sluha za to jer trenutno nema razlike između poticaja za sjemensku i merkatnilnu pšenicu koja se koristi za stočnu hranu.
''Ne radi se ništa na poticanju proizvodnje sjemenske robe, čak naprotiv, potiče se njen uvoz iz susjednih država. To je apsurdno. Osobito ako se zna da bi u BiH bilo moguće zatvoriti čitav krug od proizvodnje sjemena do prodaje gotovih proizvoda od sjemena koje je uzgojeno na našoj zemlji'', kaže Nurkić.
Upozorava da sjemensku pšenici uvozimo iz Hrvatske i Mađarske i na to plaćamo ulaznu carinu i PDV. "Praktično tjeramo Mađare i Hrvate da proizvode i za nas. Nažalosnije je što naši poljoprivrednici kupuju tuđe sjeme i to što proizvedu ponovno izvoze u Tursku, a budući da je ta pšenica lošije kvalitete, za nju dobiju nižu cijenu ", navodi on.
Ove godine su, priča nam Nurkić, prvi put posadili tri sorte. "Trenutno planirane količine su stotinjak tona sjemenske robe. Za početak bi prozvodnja išla na naše tržište, a ako se pokaže veći interes planiramo i izvoziti. Vjerujem da će biti interesa jer se radi o visokoprinosnim sortama, visoke kvalitete koja ne zaostaje za europskim", navodi on.
Osim pšenice i tritikalea (visokoprinosne žitarice nastale ukrštanjem pšenice i raži) osposobljeni su za proizvodnju svih ostalih sjemenskih žita kao što su raž, ječam, soja.
UVOĐENJE CERTIFIKACIJSKOG SUSTAVA OMOGUĆIT ĆE IZVOZ NAŠEG SJEMENA U 59 ZEMALJA SVIJETA
Ipak, za izvoz će biti potrebno da država uspostavi puni sustav certifikacije sjemenskog materijala, što BiH još uvijek nije uradila. To bi, pored ostalog, omogućilo članstvo u organizacijama OECD i ISTA, a samim tim i stvaranje uvjeta za izvoz sjemena i sadnog materijala na tržište EU.
Razvoj ove oblasti u BiH pomaže i EU i to kroz twinning projekt EU-FITO-BiH kojemu je cilj jačanje kapaciteta u fitosanitarnom sektoru iz oblasti sredstava za zaštitu bilja, zdravlja bilja, sjemena i sadnog materijala, uključujući fitosanitarne laboratorije i fitosanitarnu inspekciju.
"Kada je riječ o aktivnostima u vezi s politikom sjemena i sadnog materijala, radimo na razvijanju sustava za certifikaciju sjemena za žitarice, uključujući pšenicu, ječam i kukuruz u skladu s pravilima sheme OECD", kaže za Akta.ba Eligio Malusa, savjetnik na ovom projektu.
Dodaje da certificiranje sjemena ili sadnog materijala jamči da su sjeme ili sadni materijal koje koriste poljoprivrednici dobrog kvaliteta i da nisu zaraženi.
''Primjena certifikacijskog sustava OECD omogućit će proizvođačima iz BiH da izvezu svoje proizvode u svih 59 zemalja svijeta koje priznaju tu certifikacijsku shemu'', naglašava on.
Cilj projekta je uskladiti zakonodavstvo BiH s pravnom stečevinom EU, kao i s međunarodnim obavezama i standardima. Kroz projekt će želi unutar BiH kreirati i implementirati ekvivalentan (karantenski) režim zdravlja bilja, poboljšati politike koje se odnose na sjeme i sadni materijal, kao i na prava oplemenjivača biljnih sorti, te razviti propise o upravljanju fitofarmaceutskim sredstvima.
BiH će na svom putu ka EU morati uspostaviti fikasan fitosanitarni sustava koji se zasniva se na svemu onome što BiH još uvijek nema, a to su, navode stručnjaci, efikasne inspekcije i kontrole na granicama kao i unutar države, uvezan sustav laboratorija koje rade u skladu s međunarodnim metodama te adekvatnoj razmjeni informacija između institucija uključenih u sustav.
ZAŠTO JE UZGOJ SJEMENSKE PŠENICE SKUPLJI?
Sjemenska pšenica se dobije razdvajanjem viskokvalitenih ispravnih zrna, visoke klijavosti, iz merkatilne pšenice, od kojih iz svakog zrna treba roditi jedan struk pšenice. Ukoliko bi sijali merkatilnu pšenicu može se dogoditi da od 10-15 zrna ne nikne niti jedan struk pšenice, a od 100 zrna sjemenske pšenice u prosjeku 923 morajuniknuti. Iz tog razloga ni cijena merkantilne i sjemenske pšenice nije ista jer je proizvodnja sjemenske puno skuplja, navodi Nurkić.
D.Kozina
