Dok Europska unija obilježava 33 godine od zvaničnog osnivanja, Bosna i Hercegovina i dalje čeka formalni početak pristupnih pregovora, iako joj je Europsko vijeće u martu 2024. godine odobrilo njihovo otvaranje. Zemlja je kandidatski status dobila krajem 2022. godine, ali za održavanje prve međuvladine konferencije još nije ispunila sve potrebne uslove.
Europska unija uspostavljena je 1. novembra 1993. godine, kada je na snagu stupio Ugovor iz Maastrichta, potpisan 7. februara 1992. godine u Nizozemskoj. Njime je dotadašnja ekonomska saradnja europskih država proširena na političku integraciju, uvedeno je europsko građanstvo, a postavljeni su i temelji zajedničke vanjske i sigurnosne politike te ekonomske i monetarne unije.
Ugovor je potpisalo 12 država, dok Europska unija danas broji 27 članica. Posljednja promjena u tom broju dogodila se 2020. godine, kada je Ujedinjeno Kraljevstvo napustilo Uniju.
Za Bosnu i Hercegovinu, koja je u vrijeme osnivanja EU bila zahvaćena ratom, europske integracije postale su jedno od ključnih vanjskopolitičkih opredjeljenja u poslijeratnom periodu.
Značajan korak u približavanju Uniji napravljen je 2008. godine potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, koji je počeo važiti 1. juna 2015. godine. BiH je zahtjev za članstvo podnijela u februaru 2016. godine, a Europska komisija je u maju 2019. objavila mišljenje s 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba ispuniti. Oni se odnose na demokratiju, funkcionisanje institucija, vladavinu prava, osnovna prava i reformu javne uprave.
Europsko vijeće dodijelilo je Bosni i Hercegovini kandidatski status u decembru 2022. godine, a u martu 2024. donijelo je odluku o otvaranju pristupnih pregovora. Ipak, pregovarački proces još nije formalno pokrenut jer je potrebno ispuniti preostale reformske obaveze i usvojiti pregovarački okvir.
Šef Delegacije Europske unije u BiH Luigi Soreca upozorio je da zemlja, više od dvije i po godine nakon odluke o otvaranju pregovora, još nije ispunila neke od ključnih uslova za napredak na europskom putu.
Među prioritetnim obavezama su usvajanje Zakona o sudovima BiH i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, usklađenih s europskim standardima, kao i imenovanje glavnog pregovarača koji bi predstavljao državu u procesu pristupanja Europskoj uniji.
Soreca je istakao da je u pojedinim oblastima ipak ostvaren napredak, posebno u saradnji policijskih agencija, sigurnosti i upravljanju granicama te finalizaciji sporazuma s Frontexom. Međutim, reforme u pravosuđu i dalje su među ključnim pitanjima koja čekaju rješavanje.
Osim zastoja u pristupnom procesu, BiH se suočava i s rizikom gubitka značajnih finansijskih sredstava. Prema upozorenju Sorece, zemlja bi do kraja godine mogla izgubiti dodatnih 373 miliona eura iz Plana rasta za zapadni Balkan, nakon što joj je ranije iznos predviđene podrške već umanjen za 108 miliona eura.
Europska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH u decembru 2025. godine, čime je otvorena mogućnost korištenja do 976,6 miliona eura europske podrške. Ipak, dostupnost tog novca zavisi od ispunjavanja pravnih i institucionalnih uslova te provođenja dogovorenih reformi.
Nakon Općih izbora održanih 4. oktobra ove godine, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i europska komesarka za proširenje Marta Kos pozvale su novoizabrane predstavnike vlasti u BiH da što prije formiraju institucije i nastave reformske aktivnosti.
U zajedničkom saopćenju naglasile su da je potrebno provesti korake navedene u preporukama Europske komisije kako bi Vijeće Europske unije moglo usvojiti pregovarački okvir. Time bi se stvorili uslovi za održavanje prve međuvladine konferencije i formalni početak pristupnih pregovora.
Na sastanku održanom 15. i 16. oktobra Europsko vijeće ponovo je potvrdilo da proširenje predstavlja geostrateško ulaganje u mir, sigurnost, stabilnost i prosperitet europskog kontinenta. Istovremeno je naglašeno da napredak svake države kandidatkinje zavisi od rezultata koje pojedinačno ostvari, naročito u oblasti vladavine prava.
Proces europskih integracija građanima Bosne i Hercegovine već je donio određene pogodnosti. Među njima su bezvizna putovanja u šengenski prostor od decembra 2010. godine, trgovinske olakšice na osnovu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te mogućnost učešća u europskim programima, uključujući Erasmus+.
Ipak, punopravno članstvo u Europskoj uniji ostaje dugoročan cilj. Njegovo ostvarivanje zahtijeva usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom EU, jačanje institucija i provođenje reformi koje bi omogućile daljnji napredak Bosne i Hercegovine na europskom putu.
