Europska komisija odabrala je 77 projekata za razvoj tehnologija s nultom neto emisijom, kojima je namijenjeno ukupno 3,4 milijarde eura iz Inovacijskog fonda Europske unije. Projekti obuhvataju 23 zemlje Europskog ekonomskog prostora, a među njima su prvi put i mali modularni nuklearni reaktor te postrojenje za direktno hvatanje ugljendioksida iz atmosfere.
Finansijska podrška dodjeljuje se u okviru javnog poziva pokrenutog u decembru 2025. godine, a sredstva se osiguravaju iz prihoda Europskog sistema trgovanja emisijama (EU ETS). Na ovaj način EU prihode od trgovanja emisijskim jedinicama ulaže u tehnologije koje omogućavaju smanjenje emisija stakleničkih plinova i modernizaciju industrijske proizvodnje.
Prema navodima Europske komisije, ulaganja bi trebala doprinijeti jačanju konkurentnosti europske industrije, povećanju energetske nezavisnosti i sigurnosti te ubrzavanju prelaska na čistije izvore energije.
Odabrani projekti obuhvataju različite industrijske djelatnosti, od proizvodnje čelika, cementa i hemikalija do obnovljivih izvora energije, skladištenja električne energije, baterija i alternativnih goriva.
Komisija procjenjuje da bi njihovom realizacijom tokom prvih deset godina rada moglo biti izbjegnuto približno 290 miliona tona emisija ekvivalenta ugljendioksida (CO₂), što odgovara smanjenju od približno jedne tone CO₂ svake sekunde tokom deset godina.
Očekuje se da će razvoj ovih tehnologija doprinijeti ostvarenju cilja klimatske neutralnosti Europske unije do 2050. godine.
Prvi put podrška za mali modularni nuklearni reaktor
Među odabranim projektima prvi put se nalazi projekat malog modularnog nuklearnog reaktora (SMR), kao i projekat direktnog hvatanja i trajnog skladištenja ugljendioksida iz atmosfere, poznat kao DACCS.
Pored nuklearne energije i tehnologija uklanjanja CO₂, finansiranje obuhvata obnovljive izvore energije, pomorski i zračni saobraćaj, proizvodnju vodika, industrijsko upravljanje ugljikom i sisteme skladištenja energije.
Posebna pažnja posvećena je proizvodnji solarnih panela, toplotnih pumpi, elektrolizatora i baterija za električna vozila.
Od ukupnog broja odabranih projekata, šest se odnosi na kritične sirovine, koje imaju značajnu ulogu u proizvodnji čistih tehnologija. Njihova realizacija trebala bi doprinijeti jačanju europskih lanaca snabdijevanja, posebno kada je riječ o materijalima potrebnim za proizvodnju baterija i trajnih magneta od rijetkih zemnih elemenata.
Ova ulaganja povezana su s prioritetima Akta o industriji s nultom neto emisijom (Net-Zero Industry Act) i Akcijskog plana RESourceEU, kojima Europska komisija nastoji povećati sigurnost snabdijevanja strateškim sirovinama.
Najviše sredstava za velike industrijske projekte
Finansijska podrška raspoređena je u pet kategorija, koje obuhvataju velike, srednje i male projekte dekarbonizacije, proizvodnju čistih tehnologija i pilot-projekte.
Za 12 velikih projekata predviđeno je približno 1,58 milijardi eura. Ova kategorija uključuje razvoj naprednih dekarboniziranih goriva, industrijsko upravljanje ugljikom, hemijsku industriju, proizvodnju željeza i čelika te avijaciju. Među njima je i jedan strateški projekat iz oblasti kritičnih sirovina.
Za 17 projekata srednje veličine odabrano je približno 458 miliona eura. Ulaganja su usmjerena na rafinerije, pomorski saobraćaj, hemijsku industriju, proizvodnju stakla, keramike, cementa, kreča i građevinskih materijala, kao i skladištenje energije, bioenergiju i vodik.
U kategoriji malih projekata odabrano je 20 prijedloga, za koje je zatraženo približno 124 miliona eura. Obuhvaćeni su reciklaža kritičnih sirovina, industrija celuloze i papira, energija okeana, zgradarstvo, rafinerije, hemijska industrija, pomorski sektor i razvoj alternativnih goriva.
Gotovo 900 miliona eura za proizvodnju čistih tehnologija
Za proizvodnju čistih tehnologija odabrano je 12 projekata s gotovo 895 miliona eura tražene finansijske podrške.
Ulaganja obuhvataju proizvodnju toplotnih pumpi, solarnih panela, elektrolizatora i baterija za električna vozila, a među odabranim projektima nalazi se i proizvodni pogon za izradu trajnih magneta od rijetkih zemnih elemenata.
Razvoj ovih kapaciteta povezan je s nastojanjima EU da poveća vlastitu proizvodnju ključne opreme potrebne za energetsku tranziciju i ojača industrijske lance snabdijevanja.
Peta kategorija odnosi se na 16 pilot-projekata, za koje je zatraženo približno 394 miliona eura. Obuhvaćeni su projekti iz oblasti avijacije, energije vjetra i okeana, pomorskog saobraćaja, nuklearne energije, vodika, hemijske industrije i rafinerija.
Među njima se nalazi i projekat tehnologije DACCS, koja omogućava direktno uklanjanje ugljendioksida iz atmosfere i njegovo trajno skladištenje.
Kompanije tražile šest puta više novca od raspoloživog budžeta
Javni poziv privukao je ukupno 358 prijava, kojima je zatraženo 17,5 milijardi eura bespovratnih sredstava.
Prvobitni raspoloživi budžet iznosio je 2,9 milijardi eura, što znači da je vrijednost zahtjeva bila približno šest puta veća od predviđenih sredstava.
Iako je za finansiranje odabrano 77 projekata, dodatna 84 projekta uspješno su prošla evaluaciju, ali nisu dobila sredstva zbog budžetskih ograničenja.
Oni će, zajedno s odabranim projektima, dobiti oznaku kvaliteta STEP Seal, koja olakšava pristup drugim javnim i privatnim izvorima finansiranja.
Pored toga, 160 projektnih prijedloga koji nisu dobili bespovratna sredstva i dalje ispunjava uslove za podršku u razvoju projekata kroz program Project Development Assistance (PDA).
Riječ je o tehničkoj i finansijskoj savjetodavnoj pomoći koju pruža Europska investicijska banka (EIB), s ciljem povećanja spremnosti projekata za realizaciju.
Ugovori i konačni iznosi finansiranja početkom 2027. godine
Nositelji odabranih projekata pozvani su da započnu pripremu ugovora s Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA).
Tokom ovog postupka bit će utvrđeni konačni budžeti, rokovi realizacije, tehnički i finansijski rezultati te pravne obaveze korisnika sredstava.
Rezultati postupka pripreme ugovora trebali bi biti objavljeni u prvom kvartalu 2027. godine.
Europska komisija istovremeno priprema novi ciklus javnih poziva, čije je pokretanje planirano početkom decembra 2026. godine.
U okviru narednog ciklusa predviđena je posebna kategorija finansiranja proizvodnje čistih tehnologija, s budžetom od milijardu eura, usmjerena na smanjenje rizika u lancima snabdijevanja u skladu s Akcijskim planom RESourceEU.
Inovacijski fond obuhvata oko 320 projekata
Inovacijski fond Europske unije finansira se prihodima ostvarenim kroz sistem trgovanja emisijama EU ETS. Za period od 2020. do 2030. godine procjenjuje se da bi prihodi namijenjeni fondu mogli dostići približno 40 milijardi eura.
Nakon najnovijeg izbora, portfelj Inovacijskog fonda obuhvata približno 320 projekata, uz gotovo 17 milijardi eura dodijeljenih bespovratnih sredstava.
Projekti se biraju kroz nezavisnu stručnu evaluaciju, na osnovu potencijala za smanjenje emisija stakleničkih plinova, inovativnosti, stepena pripremljenosti, mogućnosti šire primjene tehnologije i troškovne efikasnosti.
Europska komisija navodi da veliko interesovanje za finansiranje potvrđuje spremnost industrije za ulaganja u čiste tehnologije, u skladu s ciljevima europskog Plana za čistu industriju (Clean Industrial Deal).
Pored ovog programa, Komisija je tokom 2025. godine pokrenula i prvu aukciju za industrijsku toplotu te treću aukciju za vodik u okviru Europske banke za vodik. Potpisivanje ugovora za projekte odabrane kroz obje aukcije očekuje se prije kraja 2026. godine.
