Cijena prirodnog plina na europskom tržištu ponovo je prešla granicu od 100 eura po megavat-satu, prvi put od decembra 2022. godine. Rast cijena prati upozorenje europskog komesara za energetiku Dana Jorgensena da građane i privredu očekuje teška zima.
Na nizozemskom tržištu TTF, referentni ugovor za isporuku plina narednog mjeseca jučer je u 16 sati po srednjoeuropskom vremenu dostigao 100,37 eura po megavat-satu. To predstavlja povećanje od više od četiri posto u odnosu na prethodni dan.
Prije izbijanja rata s Iranom krajem februara, cijena tog energenta iznosila je približno 32 eura po megavat-satu. Uprkos snažnom poskupljenju, sadašnji nivo ostaje znatno ispod rekorda iz augusta 2022. godine, kada je cijena dostigla oko 340 eura.
Rastu računi za energente
Samo nekoliko sati prije nego što je cijena prešla granicu od 100 eura, Jorgensen je nakon sastanka s europskim prerađivačima nafte u Bruxellesu upozorio na posljedice geopolitičkih sukoba.
"Još jednom, zbog geopolitičkih previranja, Evropa se suočava s novom energetskom krizom", rekao je Jorgensen novinarima.
Prema njegovim riječima, predstojeća zima donijet će poteškoće građanima i privredi, dok računi za energente u Europskoj uniji već snažno rastu.
Pritisci se ne odnose samo na plin. Europska komisija očekuje da će ponuda na globalnom tržištu dizela ostati ograničena najmanje do 2027. godine, što će doprinositi održavanju visokih cijena energije. Komisija zato nastoji potaknuti veću proizvodnju u europskim rafinerijama, nakon što je tokom protekle dvije decenije zatvorena približno četvrtina njih.
Skladišta ispod uobičajenog cilja
Ograničenoj ponudi plina doprinose poremećaji u isporukama ukapljenog prirodnog plina (LNG) izazvani ratom s Iranom. Posebno su pogođene isporuke iz Katara, dok je Europa sezonu punjenja skladišta dočekala sa zalihama nižim od uobičajenih.
Podaci Agencije EU za saradnju energetskih regulatora (ACER) pokazuju da su skladišta plina u EU 21. oktobra bila popunjena 75 posto. Uobičajeni cilj je 90 posto do 1. novembra, iako je članicama odobrena veća fleksibilnost u njegovoj primjeni.
Zalihe su na kraju prethodne zime iznosile svega 28 posto kapaciteta, naspram devetogodišnjeg prosjeka od približno 40 posto. Njihovo obnavljanje potom je teklo sporo, uz visoke troškove.
ACER procjenjuje da je rat povećao europske troškove uvoza plina za 18 do 33 milijarde eura.
Veće oslanjanje na američki LNG
Gotovo potpuni izostanak katarskih LNG pošiljki tokom ljeta povećao je zavisnost EU od američkog snabdijevanja. Sjedinjene Američke Države sada pokrivaju približno 30 posto europskih potreba za plinom.
Dodatni izazov tokom zime mogla bi predstavljati konkurencija azijskih kupaca za raspoložive LNG pošiljke. ACER upozorava da bi takva tržišna utakmica mogla izazvati nove oscilacije cijena.
Istovremeno, potrošnja plina ostaje približno 20 posto ispod nivoa prije energetske krize iz 2022. godine, što omogućava da postojeće zalihe traju duže.
EU traži nove dobavljače
U potrazi za alternativnim izvorima, Europska unija s Kanadom razmatra dugoročni sporazum o isporukama LNG-a. Ta mogućnost navedena je u nacrtu zajedničke izjave pripremljene za samit u Montrealu, zakazan za danas i sutra.
O pritiscima na snabdijevanje i rastu cijena danas bi trebali razgovarati i ministri energetike država članica EU. Na sastanku će razmotriti stanje na energetskom tržištu i moguće mjere odgovora.
