Udio kompanija koje koriste umjetnu inteligenciju u deset strateških sektora Europske unije porastao je sa sedam posto u 2021. na 18 posto u 2025. godini. Najveća primjena zabilježena je u medijima, energetici i elektronskim komunikacijama, dok turizam, transport i poljoprivredno-prehrambena industrija zaostaju.
Upotreba umjetne inteligencije (AI) u europskoj privredi posljednjih godina bilježi snažan rast, ali njena primjena i dalje se značajno razlikuje među industrijama. Iako sve više kompanija uvodi AI alate u svakodnevno poslovanje, njihova integracija u proizvodne procese i druge ključne poslovne aktivnosti još uvijek je ograničena.
Pokazuju to rezultati nove analize Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije (JRC), objavljene 14. oktobra 2026. godine, koja obuhvata deset strateških sektora važnih za ekonomsku sigurnost, digitalnu i zelenu tranziciju te odbrambene kapacitete Europske unije.
Prema podacima JRC-a, udio kompanija koje koriste umjetnu inteligenciju u ovim sektorima povećan je sa sedam na 18 posto između 2021. i 2025. godine, što predstavlja rast od 11 procentnih poena.
Posmatrajući ukupnu privredu EU, uključujući i djelatnosti izvan strateških sektora, udio kompanija koje primjenjuju AI porastao je sa osam na 20 posto u istom periodu.
Mediji, energetika i elektronske komunikacije na vrhu
Najveća zastupljenost umjetne inteligencije zabilježena je u kulturnim i kreativnim industrijama te medijskom sektoru, gdje ovu tehnologiju koristi 38 posto kompanija.
Slijedi energetika sa 34 posto, dok u sektoru elektronskih komunikacija AI primjenjuje 30 posto preduzeća.
Posebno je izražen rast u energetici i elektronskim komunikacijama. U energetskom sektoru udio kompanija koje koriste umjetnu inteligenciju povećan je sa 18 posto u 2021. na 34 posto u 2025. godini, dok je u elektronskim komunikacijama porastao sa 12 na 30 posto.
U ovim djelatnostima umjetna inteligencija koristi se za različite poslovne funkcije, od informacijske sigurnosti i istraživanja do razvoja proizvoda i proizvodnih procesa.
S druge strane, transport i mobilnost, turizam te poljoprivredno-prehrambeni sektor bilježe najniže stope primjene umjetne inteligencije.
U tim djelatnostima AI se uglavnom koristi za marketing, prodaju i jednostavnije administrativne zadatke, dok je njegova primjena u osnovnim poslovnim procesima znatno manje zastupljena.
Prerađivačka industrija i djelatnosti povezane s klimom i okolišem nalaze se između ovih grupa. Kompanije u tim sektorima sve češće koriste gotove AI alate, ali je njihova integracija u proizvodnju još uvijek relativno ograničena.
Kompanije najviše koriste AI za marketing i prodaju
Analiza pokazuje da je rast primjene umjetne inteligencije najvećim dijelom povezan sa sve dostupnijim i jeftinijim alatima koji mogu analizirati i generisati tekst, programski kod, slike, zvuk i videozapise.
Posebno važnu ulogu imaju veliki jezički modeli (LLM), čija je šira dostupnost omogućila kompanijama da uvode AI bez velikih početnih ulaganja u vlastitu tehnološku infrastrukturu.
Međutim, istraživači upozoravaju da samo korištenje ovih alata ne znači i značajnu transformaciju poslovanja.
Najveći potencijal za povećanje produktivnosti nalazi se u primjeni umjetne inteligencije unutar ključnih poslovnih procesa, posebno proizvodnje, upravljanja radnim tokovima i infrastrukture.
Kompanije koje AI prilagođavaju vlastitim potrebama i povezuju ga s postojećim sistemima ostvaruju veću dodanu vrijednost od onih koje se oslanjaju isključivo na standardne, gotove alate.
Nedostatak stručnjaka i regulatorna neizvjesnost glavne prepreke
JRC je identificirao dva ključna problema koji usporavaju širu primjenu umjetne inteligencije u europskim kompanijama: nedostatak specijaliziranih znanja i vještina te regulatornu neizvjesnost.
Posebno su izražene poteškoće povezane sa zaštitom podataka i privatnosti, kao i nedostatkom stručnjaka sposobnih za razvoj, prilagođavanje i integraciju AI sistema.
Analiza također pokazuje da kompanije koje provode organizacijske promjene radi uvođenja umjetne inteligencije češće koriste ovu tehnologiju u proizvodnim procesima.
Takav obrazac posebno je prisutan u energetici, elektronskim komunikacijama i odbrambenoj industriji.
Istovremeno, potrebe kompanija razlikuju se zavisno od djelatnosti. Naprimjer, sektor povezan s klimom i okolišem zahtijeva više posebno prilagođenih AI rješenja, dok prerađivačka industrija u većoj mjeri koristi gotove proizvode.
Ipak, veća dostupnost standardiziranih AI alata ne znači nužno i njihovu dublju integraciju u proizvodnju.
EU priprema mjere prilagođene pojedinačnim industrijama
Rezultati istraživanja trebali bi poslužiti kao osnova za oblikovanje novih mjera podrške primjeni umjetne inteligencije u okviru europske strategije Apply AI.
Strategija obuhvata deset strateških sektora, uključujući energetiku, industriju, zdravstvo i farmaceutsku industriju, medije, transport, turizam, poljoprivredu i prehrambenu industriju, elektronske komunikacije, djelatnosti povezane s klimom i okolišem te odbranu, sigurnost i svemirske tehnologije.
Prema zaključcima JRC-a, jedinstven pristup svim industrijama nije dovoljan jer se njihove tehnološke potrebe, poslovni procesi i mogućnosti primjene AI sistema značajno razlikuju.
Zbog toga se kao važni pravci daljnjeg razvoja izdvajaju ulaganja u digitalizaciju, obrazovanje zaposlenih i organizacijske promjene koje bi omogućile širu upotrebu umjetne inteligencije u osnovnim poslovnim aktivnostima.
Iako je primjena umjetne inteligencije u europskim kompanijama više nego udvostručena u četiri godine, istraživanje pokazuje da njen puni ekonomski potencijal još nije iskorišten, posebno u industrijama u kojima AI tek treba postati sastavni dio proizvodnih procesa.
