Europska unija mogla bi tokom predstojeće zime biti primorana smanjiti potrošnju plina za sedam posto u odnosu na prošlu godinu, upozorio je Institut za ekonomiju energetike i finansijsku analizu (IEEFA). Razlog su rekordno niske zalihe za ovo doba godine, visoke cijene energenata i predstojeća zabrana uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina (LNG).
Prema analizi IEEFA-e, objavljenoj 9. oktobra, europska skladišta plina početkom ovog mjeseca bila su na najnižem nivou za jesenji period od 2011. godine, otkako se vodi evidencija.
Podaci pokazuju da su 3. oktobra skladišni kapaciteti bili popunjeni sa svega 72,4 posto. Zbog toga bi tokom sezone grijanja, od novembra do marta, iz skladišta moglo biti isporučeno približno 7,3 milijarde kubnih metara plina manje nego prethodne zime.
Institut procjenjuje da bi članice EU, uzimajući u obzir ograničenja u snabdijevanju, mogle biti primorane smanjiti ukupnu potrošnju za oko 14 milijardi kubnih metara.
Potrošnja plina ponovo raste, a skladišta se sporije pune
Jedan od problema na koje upozorava IEEFA jeste činjenica da se potrošnja plina u Europskoj uniji posljednje dvije zime povećavala, dok je uvoz ostao gotovo nepromijenjen.
Nakon što je tokom zime 2021/2022. potrošnja iznosila približno 222 milijarde kubnih metara, već naredne sezone pala je na oko 185 milijardi. Međutim, tokom posljednje dvije zime ponovo je dostigla približno 200 milijardi kubnih metara.
Istovremeno, skladišta imaju sve značajniju ulogu u zadovoljavanju zimskih energetskih potreba. Njihov udio u ukupnoj potrošnji povećan je sa 25 posto u sezoni 2021/2022. na 30 posto prošle zime, dok je u sezoni 2024/2025. dostigao čak 33 posto.
Dodatni problem predstavlja slabije punjenje rezervi. Prema analizi, količine plina utisnute u skladišta tokom ljetnih mjeseci smanjene su za 30 posto između 2022. i 2025. godine. Samo u periodu od aprila do juna ove godine punjenje je bilo 16 posto manje nego u istom periodu prošle godine.
IEEFA objašnjava da je jedan od razloga smanjena isplativost skladištenja. Trgovci tradicionalno kupuju jeftiniji plin tokom ljeta i prodaju ga zimi, kada su cijene više. Međutim, smanjenje razlike između ljetnih i zimskih cijena, a u pojedinim periodima i skuplji ljetni plin, učinili su takve poslove finansijski rizičnijim.
Hladna zima mogla bi dodatno otežati snabdijevanje
Iako su zalihe znatno ispod uobičajenog nivoa, iz IEEFA-e naglašavaju da to ne znači da će europska skladišta tokom zime ostati potpuno prazna.
Problem predstavlja činjenica da se smanjenjem količine uskladištenog plina smanjuje i brzina kojom se on može isporučivati potrošačima. Takve okolnosti mogle bi izazvati poteškoće u snabdijevanju ako krajem zime nastupi duži period izrazito niskih temperatura.
Dodatni izazov bilo bi ponovno punjenje skladišta tokom narednog ljeta, jer bi iscrpljene rezerve zahtijevale nabavku većih količina plina po potencijalno višim cijenama.
Prema procjenama Instituta, nadoknađivanje manjka dodatnim uvozom, umjesto smanjenjem potrošnje, koštalo bi približno tri milijarde eura. To je oko 12 posto više nego što bi ista količina plina koštala prošle godine.
Na rizike su upozorili i operateri europske plinske mreže, koji procjenjuju da bi u slučaju izrazito hladne zime manjak plina mogao dosegnuti čak 15 posto ukupnih potreba Unije.
Njemačka i Nizozemska izdvajaju sredstva za osiguravanje rezervi
Ukupni kapacitet europskih skladišta iznosi približno 108 milijardi kubnih metara, pri čemu je najveći dio koncentrisan u šest država. Njemačka raspolaže sa oko 22 posto ukupnih kapaciteta, Italija sa 18, Nizozemska sa 13, Francuska sa 11, Austrija sa devet i Mađarska sa šest posto.
Zbog visokih cijena i slabijeg interesa kompanija za skladištenje plina, pojedine države već su poduzele dodatne mjere.
Nizozemska je u junu odobrila subvenciju do 993 miliona eura državnoj kompaniji EBN Capital radi povećanja rezervi. Njemačka je krajem septembra naložila državnom uvozniku SEFE da do 15. decembra nabavi i uskladišti osam teravatsati plina, što odgovara približno tri posto njemačkih skladišnih kapaciteta.
Španija je povećala rezerve LNG-a na svojim uvoznim terminalima za više od četvrtine kako bi osigurala dodatne količine za predstojeću zimu.
Europska komisija je, zbog rasta cijena izazvanog ratom s Iranom, pozvala države da ciljeve popunjenosti skladišta smanje sa 90 na 80 posto, kako bi se izbjegla panična kupovina i dodatni pritisak na tržišne cijene.
Rat s Iranom povećao troškove energenata
Pritisak na europsko energetsko tržište dodatno je pojačan ratom s Iranom, koji je počeo 28. februara. Sukob je poremetio pomorski saobraćaj kroz Hormuški moreuz, jednu od najvažnijih svjetskih ruta za transport energenata, kojom prolazi približno petina globalne trgovine LNG-om.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da je EU od kraja februara za uvoz fosilnih energenata izdvojila dodatnih 100 milijardi eura, iako nije dobila veće količine energije.
Na rizike je prošlog mjeseca upozorio i europski komesar za energetiku Dan Jorgensen, pozivajući vlade država članica da nastave provoditi mjere smanjenja potražnje za plinom.
Na mogućnosti snabdijevanja uticat će i odluka Europske unije o potpunom prekidu uvoza ruskog ukapljenog prirodnog plina.
Prema usvojenim pravilima, zabrana uvoza LNG-a na osnovu dugoročnih ugovora počinje se primjenjivati 1. januara 2027. godine, dok su ograničenja za kratkoročne ugovore stupila na snagu ranije.
Upravo kombinacija smanjenih rezervi i novih ograničenja uvoza, prema procjenama IEEFA-e, mogla bi zahtijevati sedmopostotno smanjenje potrošnje tokom predstojeće zime.
Ulaganja u energetsku efikasnost kao dugoročno rješenje
Institut upozorava da sve veća zavisnost od skladištenja plina predstavlja značajan finansijski teret za europske zemlje.
Umjesto proširenja skladišnih kapaciteta, koje bi moglo produžiti oslanjanje na infrastrukturu za fosilna goriva tokom narednih decenija, IEEFA preporučuje intenzivnija ulaganja u obnovljive izvore energije, toplotne pumpe, elektrifikaciju industrije i povećanje energetske efikasnosti.
Kao primjer mogućih ušteda navodi se Njemačka, gdje je između 2022. i 2025. godine ugrađeno gotovo 1,1 milion toplotnih pumpi. Prema procjeni Instituta, njihova upotreba doprinijela je smanjenju troškova uvoza LNG-a za približno 1,3 milijarde eura u periodu od 2023. do 2025. godine.
IEEFA smatra da bi šira primjena takvih tehnologija mogla smanjiti potrošnju tokom zimskih mjeseci, kada je potražnja najveća, a pritisak na raspoložive rezerve plina najizraženiji.
