Francuska i Njemačka traže da Europska unija dobije novi mehanizam kojim bi mogla znatno brže reagovati na poremećaje na tržištu povezane s trećim zemljama, u trenutku kada raste zabrinutost zbog trgovinskog odnosa s Kinom. Novi instrument mogao bi omogućiti i ograničavanje pristupa jedinstvenom europskom tržištu.
Pariz i Berlin prijedlog su uputili predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, uz dokument posvećen globalnim ekonomskim neravnotežama.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemački kancelar Friedrich Merz smatraju da postojeće trgovinske mehanizme EU treba dopuniti novim pravnim instrumentima koji bi omogućili jednostavnije i brže djelovanje.
U središtu inicijative je takozvani instrument "sistemske reakcije", koji bi se mogao aktivirati kada postupci trećih zemalja dovedu do ozbiljnih i sistemskih poremećaja tržišnih uslova. Iako bi pravila bila formulirana tako da se mogu primjenjivati na bilo koju treću zemlju, prijedlog dolazi u vrijeme sve izraženijih trgovinskih tenzija između EU i Kine.
Od carina do ograničenja pristupa tržištu
Jedna od najvažnijih promjena odnosila bi se na način donošenja odluka. Francuska i Njemačka predlažu da se mjere mogu aktivirati osim ako im se ne usprotivi kvalificirana većina država članica, čime bi Komisija mogla djelovati brže nego kroz složenije procedure.
Instrument bi trebao obuhvatiti različite vrste tržišnih poremećaja – od problema vezanih za pojedinačne proizvode do čitavih industrijskih sektora, kao i pitanja subvencija i valutnih politika.
Mogući odgovor EU ne bi se ograničavao samo na carine. U obzir bi mogle doći i druge mjere kojima bi se ograničio pristup europskom tržištu, uključujući pojedine mehanizme slične onima koje EU već ima kroz Instrument za zaštitu od ekonomskih pritisaka.
Macron je i ranije zagovarao snažniju zaštitu europskog tržišta. Nakon francusko-njemačkog sastanka u julu upozorio je da EU prema Kini bilježi trgovinski deficit od približno milijardu eura dnevno te ukazao na pritisak kojem su izložene automobilska, hemijska i industrija mašina.
Strah od "industrijskog šoka"
U novom francusko-njemačkom dokumentu upozorava se na posljedice globalnih ekonomskih neravnoteža za sektore koji imaju važnu ulogu u europskoj ekonomiji. Među njima su farmaceutska i automobilska industrija, proizvodnja industrijskih mašina, hemijska industrija te zrakoplovni sektor.
Pitanje nije novo. Francuska i Njemačka još su u julu zajednički zatražile snažniji europski odgovor na globalne neravnoteže, uključujući efikasnije trgovinske zaštitne mjere i novi instrument kojim bi se smanjila ovisnost EU u kritičnim i strateškim sektorima.
EU želi smanjiti ovisnost o pojedinačnim dobavljačima
Drugi dio prijedloga odnosi se na diversifikaciju lanaca snabdijevanja. Cilj je smanjiti situacije u kojima europska ekonomija previše ovisi o jednoj državi, kompaniji ili drugom dobavljaču.
Pri procjeni rizika razmatrala bi se koncentracija uvoza iz određene zemlje, tržišni udio pojedinih kompanija i njihov položaj na globalnom tržištu. Time bi EU pokušala spriječiti stvaranje novih strateških ovisnosti, a ne samo reagovati kada se problemi već pojave.
Pripreme i za mogući odgovor Kine
Pariz i Berlin istovremeno upozoravaju da snažnije europske trgovinske mjere mogu izazvati protivmjere drugih zemalja.
Zbog toga predlažu da EU unaprijed napravi pregled mogućih odgovora trećih zemalja i procijeni kakve bi posljedice takve mjere imale za pojedinačne članice. Poseban naglasak stavljen je na očuvanje jedinstvenog nastupa EU.
Francuska i Njemačka traže i intenzivnije korištenje postojećih instrumenata trgovinske zaštite. Komisija bi, prema njihovom prijedlogu, trebala samostalno pokretati više istraga te ojačati kapacitete za njihovo provođenje.
Predložene su i izmjene antidampinških, antisubvencijskih i zaštitnih pravila kako bi se otežalo zaobilaženje mjera koje EU uvede.
Nova inicijativa trebala bi biti jedna od tema narednog sastanka Europskog vijeća, gdje će Francuska i Njemačka tražiti brže djelovanje na nivou cijele Unije.
