Europska unija je u prvih devet mjeseci 2026. godine za ukapljeni prirodni plin (LNG) iz ruskog arktičkog projekta Yamal izdvojila gotovo 7,9 milijardi eura, dok je količina uvezenog plina dostigla rekordnih 12,18 miliona tona. Ovi podaci dolaze u trenutku kada se EU priprema za potpunu zabranu uvoza ruskog LNG-a, koja bi trebala stupiti na snagu početkom 2027. godine.
Prema analizi njemačke nevladine organizacije Urgewald, izrađenoj na osnovu podataka kompanije Kpler, europske luke su od januara do septembra primile 167 pošiljki plina iz projekta Yamal. U odnosu na isti period prošle godine, uvezene količine povećane su za 9,5 posto.
Procijenjena vrijednost ovog uvoza iznosila je 7,88 milijardi eura, od čega se 1,92 milijarde odnose na treći kvartal. Istovremeno, na tržište EU plasirano je čak 85 posto ukupnih evidentiranih isporuka iz ruskog projekta Yamal, što potvrđuje značaj europskih kupaca za ovaj energetski kompleks, prenosi Euronews.
Uvoz raste uprkos ograničenjima
Iako je Europska unija tokom 2026. godine počela primjenjivati dodatne mjere za smanjenje energetske zavisnosti od Rusije, podaci o uvozu pokazuju da se trgovina ukapljenim plinom nastavlja.
Zabrana uvoza na osnovu postojećih kratkoročnih ugovora počela se primjenjivati 25. aprila, ali su u septembru u europske luke stigle 792.440 tona ruskog LNG-a, nešto više nego u istom mjesecu prethodne godine.
Najveći dio isporuka i dalje se realizira na osnovu dugoročnih ugovora, koji ostaju na snazi do početka potpune zabrane, planirane za 1. januar 2027. godine.
Francuska je tokom septembra bila najveći europski kupac plina iz Yamala. Prema podacima Kplera, gotovo tri četvrtine isporuka namijenjenih EU završilo je u francuskim lukama Dunkirk i Montoir.
Značajne količine primile su i Nizozemska i Portugal, dok tokom septembra nisu evidentirane isporuke u Španiju niti na belgijski terminal Zeebrugge.
Dugoročni ugovori održavaju trgovinu
Sebastian Rötters, stručnjak za energetiku organizacije Urgewald, smatra da ograničenja kratkoročnih ugovora nisu mogla značajnije uticati na ruski izvoz, budući da je najveći dio proizvodnih kapaciteta već vezan za dugoročne aranžmane.
Prema njegovom objašnjenju, tokom ljetnih mjeseci obim izvoza obično je niži zbog održavanja terminala, ali i zbog mogućnosti transporta plina prema azijskim tržištima Sjevernim morskim putem.
Zbog toga će stvarni učinci europske politike smanjenja zavisnosti od ruskih energenata biti vidljiviji tek nakon stupanja na snagu potpune zabrane.
Dodatne poteškoće za ruske izvoznike mogle bi nastati zbog transportne infrastrukture. Naime, Yamal se u velikoj mjeri oslanja na specijalizirane tankere klase Arc7, koji su prilagođeni plovidbi kroz zaleđene arktičke vode.
Europske luke predstavljaju logistički povoljna odredišta za ove brodove jer omogućavaju relativno brz povratak na mjesto utovara.
Novi paket sankcija mogao bi ograničiti transport
Organizacija Urgewald pozvala je Europsku uniju da u okviru pripreme 22. paketa sankcija Rusiji dodatno ograniči usluge i transportne kapacitete koji omogućavaju nastavak izvoza LNG-a iz arktičkog područja.
Posebna pažnja usmjerena je na flotu tankera Arc7, bez koje bi isporuke iz projekta Yamal bile znatno složenije.
Istovremeno, dodatni pritisak mogao bi doći iz Sjedinjenih Američkih Država.
Američka administracija dobila je zakonske ovlasti za uvođenje sankcija brodovima koji prevoze ruski LNG, a prvi pregled mogućih mjera predviđen je do 18. oktobra.
Međutim, taj rok ne podrazumijeva automatsko zaustavljanje isporuka. Primjena sankcija zavisit će od odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa, uključujući mogućnost odobravanja izuzeća.
Takav razvoj događaja mogao bi uticati na europsko tržište i prije nego što zabrana uvoza ruskog LNG-a stupi na snagu.
Europa pred novim energetskim izazovima
Nastavak uvoza ruskog plina odvija se u periodu kada se Europska unija suočava s niskim nivoom popunjenosti skladišta i neizvjesnostima u globalnom snabdijevanju energentima.
Dodatne poremećaje izazivaju sukobi na Bliskom istoku, koji su uticali na međunarodne tokove isporuke ukapljenog prirodnog plina.
Istovremeno, SAD su postale jedan od najvažnijih dobavljača LNG-a za europsko tržište, što dodatno povećava značaj odluka Washingtona za energetsku sigurnost Unije.
Iako su američke sankcije već značajno ograničile aktivnosti ruskog projekta Arctic LNG 2, izvoz iz Yamala prema Europi zasad se nastavlja.
Podaci o rekordnom uvozu tokom prvih devet mjeseci pokazuju da će provedba potpune zabrane od januara 2027. predstavljati važan test europske energetske politike. Ostaje neizvjesno koliko bi ruskih isporuka moglo biti preusmjereno na druga tržišta i kakve bi posljedice prekid trgovine mogao imati na cijene plina u Europi.
