Njemačka vlada usaglasila je prijedlog zakona o uvođenju poreza na zaslađena pića, koji bi se počeo primjenjivati 1. jula 2027. godine. Visina poreza zavisit će od količine šećera u napicima, a prema procjenama Ministarstva finansija, nova mjera mogla bi saveznom budžetu donijeti stotine miliona eura godišnje.
Nakon što su Kršćansko-demokratska unija (CDU/CSU) i Socijaldemokratska partija (SPD) postigle dogovor o ovom pitanju, njemačka vlada usvojila je prijedlog koji će biti upućen na daljnju parlamentarnu proceduru.
Iz Ministarstva finansija saopćeno je da se ovom inicijativom odgovara na dugogodišnje zahtjeve organizacija koje djeluju u oblastima zdravstva, nauke, zaštite djece i prava potrošača.
Koliki će biti porez na zaslađena pića?
Predloženi sistem oporezivanja predviđa dvije poreske stope, zavisno od udjela šećera u piću.
Za napitke koji sadrže najmanje pet grama šećera na 100 mililitara predviđen je porez od 26 centi po litru. Pića s osam ili više grama šećera na 100 mililitara bila bi oporezovana sa 32 centa po litru.
Novim pravilima bili bi obuhvaćeni gazirani sokovi, ledeni čajevi, energetska pića i voćni napici kojima je dodan šećer.
S druge strane, dodatno oporezivanje ne bi se odnosilo na alkoholna pića, bezalkoholna piva, vina i koktele, kao ni na čiste voćne i povrtne sokove te nezaslađene napitke. Izuzeta bi bila i pića koja sadrže zaslađivače umjesto šećera.
Posebna pravila planirana su za manje proizvođače. Njemačka vlada namjerava osloboditi plaćanja poreza kompanije čija godišnja proizvodnja ne prelazi milion litara, ali je za takvo izuzeće potrebno odobrenje Europske komisije.
Država očekuje gotovo milijardu eura godišnje
Njemački ministar finansija Lars Klingbeil iz SPD-a smatra da bi novi porez, osim povećanja budžetskih prihoda, mogao potaknuti proizvođače da smanje količinu šećera u svojim proizvodima.
Prema vladinim projekcijama, tokom prve godine primjene, odnosno 2027., očekuje se prihod od približno 690 miliona eura. U 2028. godini taj bi iznos mogao dostići 925 miliona eura.
Ipak, usaglašavanju zakonskog prijedloga prethodila su neslaganja unutar vladajuće koalicije.
Početkom oktobra Ured saveznog kancelara privremeno je zaustavio Klingbeilov prijedlog, uz obrazloženje da odstupa od preporuka Komisije za finansiranje zdravstva i da u tadašnjem obliku nema potrebnu podršku unutar vlade.
Protivljenje je stiglo i od devet pokrajinskih ministara poljoprivrede i zaštite potrošača iz redova Unije, koji su kancelaru Friedrichu Merzu uputili zajedničko pismo.
U njemu su ocijenili da porez predstavlja oblik državnog usmjeravanja potrošačkih navika i da dodatno povećava troškove kupovine određenih prehrambenih proizvoda.
Kritike zbog mogućeg rasta cijena i ugrožavanja radnih mjesta
Uprkos postignutom političkom dogovoru, dio njemačkih zvaničnika i dalje se protivi novom nametu.
Premijer savezne pokrajine Hessen Boris Rhein (CDU) u izjavi za Kölner Stadt-Anzeiger nazvao je predloženu mjeru porezom koji povećava cijene.
Rhein je upozorio da rast životnih troškova već predstavlja jedan od najvećih problema njemačkih građana.
"Zbog toga smatram da je porez na šećer pogrešan signal", izjavio je Rhein.
Također je izrazio zabrinutost da bi dodatno poresko opterećenje moglo ugroziti radna mjesta u njemačkoj industriji pića, u kojoj značajan udio imaju mala i srednja preduzeća.
Predloženi zakon još mora proći parlamentarnu proceduru prije nego što planirani sistem oporezivanja stupi na snagu.
