Njemačka i Francuska približile su se dogovoru o ublažavanju europskih pravila koja predviđaju prestanak prodaje novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem od 2035. godine. Prema prijedlogu koji su usaglašavali njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron, proizvođačima bi bilo omogućeno da i nakon tog roka prodaju nove benzinske i dizelske automobile, uz manje stroge zahtjeve za smanjenje emisija ugljendioksida. Za konačnu primjenu novih pravila potrebna je saglasnost institucija Europske unije.
Kako prenose njemački mediji, Berlin i Pariz postigli su široku političku saglasnost o izmjenama koje bi automobilskim kompanijama omogućile veću fleksibilnost u proizvodnji vozila nakon 2035. godine.
Prema informacijama koje su RND-u potvrdili diplomati EU, dogovor je dio šireg kompromisa između dvije najveće ekonomije Europske unije. Njemačka bi dobila povoljnije uslove za svoju automobilsku industriju, dok bi Francuska osigurala snažniju podršku proizvodima proizvedenim u Europi.
Ipak, konačno usaglašavanje dokumenta još nije završeno, a njemačka vlada u trenutku objavljivanja izvještaja nije službeno potvrdila postizanje sporazuma.
Proizvođači više ne bi morali nadoknađivati preostalih 10 posto emisija
Najvažnija promjena odnosi se na obaveze proizvođača automobila u pogledu emisija CO₂.
Europska komisija je u decembru 2025. godine predložila ublažavanje ranije dogovorenih pravila, prema kojima bi novi automobili od 2035. morali ostvariti potpuno smanjenje emisija CO₂ u odnosu na referentne vrijednosti.
Prema tom prijedlogu, proizvođači bi morali smanjiti prosječne emisije svojih novih vozila za 90 posto, dok bi preostalih 10 posto nadoknađivali korištenjem klimatski neutralnih goriva, biogoriva ili materijala poput zelenog čelika.
Njemačko-francuski kompromis ide korak dalje i predviđa potpuno ukidanje obaveze nadoknade preostalih 10 posto emisija.
To bi značilo da proizvođači mogu nastaviti prodavati nova vozila na benzin i dizel i nakon 2035. godine, pod uslovom da ukupne prosječne emisije njihove flote novih automobila ostanu unutar propisanih granica.
Dodatno, proizvođačima bi se omogućilo ranije prikupljanje kredita za smanjenje emisija CO₂, koje bi kasnije mogli koristiti za ispunjavanje strožih zahtjeva. Time bi se smanjio rizik od finansijskih kazni zbog prekoračenja dozvoljenih vrijednosti.
Njemačka pristala na francuski zahtjev "Made in Europe"
Zauzvrat, Njemačka je spremna podržati francuski prijedlog snažnijeg favoriziranja europskih proizvoda kroz industrijske subvencije.
Prema informacijama RND-a, državni poticaji za kupovinu električnih automobila ubuduće bi bili dostupni samo za vozila čije je najmanje 70 posto komponenti proizvedeno u Europi.
Baterije za električna vozila bile bi privremeno izuzete iz tog zahtjeva.
Francuska već duže zagovara politiku "Buy European", odnosno davanje prednosti proizvodima europskog porijekla prilikom dodjele javnih sredstava. Njemačka je, s druge strane, ranije tražila šire tumačenje tog principa kako bi se u programe podrške mogli uključiti i proizvodi iz pojedinih partnerskih zemalja, uključujući Japan.
Predloženi kompromis tako povezuje dvije važne industrijske politike EU: budućnost automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem i zaštitu europske proizvodnje od međunarodne konkurencije.
Dogovor još mora dobiti podršku Europske unije
Iako bi političko približavanje Berlina i Pariza moglo značajno uticati na buduće odluke EU, predložene izmjene još nisu usvojene.
Da bi nova pravila stupila na snagu, potrebno je osigurati odgovarajuću većinu među državama članicama u Vijeću EU, kao i podršku Europskog parlamenta.
Francuska se ranije protivila ublažavanju pravila o prestanku prodaje novih automobila s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Još u junu ove godine, zajedno sa šest drugih članica EU, upozoravala je da bi odustajanje od postojećih ciljeva predstavljalo stratešku grešku.
Promjena francuskog stava sada otvara mogućnost postizanja šireg europskog kompromisa, iako pojedine države članice izražavaju nezadovoljstvo načinom na koji Njemačka i Francuska pokušavaju oblikovati zajedničku politiku.
Automobilska industrija podržava fleksibilnost, ekološke organizacije upozoravaju
Predložene izmjene izazvale su različite reakcije među europskim političarima i organizacijama koje prate razvoj automobilske industrije.
Europarlamentarac Jan-Christoph Oetjen iz njemačke liberalne stranke FDP pozdravio je inicijativu, ocjenjujući da bi veća tehnološka fleksibilnost pomogla proizvođačima automobila, ali i kompanijama koje ih snabdijevaju dijelovima i komponentama.
S druge strane, organizacija Transport & Environment (T&E) upozorava da bi popuštanje pravila moglo usporiti prelazak na električna vozila i oslabiti konkurentnost europskih proizvođača.
Predstavnica organizacije Susanne Goetz smatra da bi politički dogovor, uprkos namjeri očuvanja radnih mjesta, mogao imati dugoročne negativne posljedice za automobilsku industriju.
Kritike su stigle i od predstavnika Zelenih u Europskom parlamentu, koji smatraju da bi ublažavanje propisa moglo usporiti ulaganja u električnu mobilnost.
Dodatnu zabrinutost izaziva mogućnost da ukidanje obaveze korištenja zelenog čelika za kompenzaciju emisija smanji potražnju za tim materijalom i ugrozi već planirane investicije u njegovu proizvodnju.
Ukoliko predložene izmjene budu usvojene, 2035. godina više ne bi predstavljala praktični kraj prodaje novih benzinskih i dizelskih automobila u Europskoj uniji. Njihova daljnja prodaja zavisila bi od ispunjavanja propisanih ograničenja prosječnih emisija proizvođača, dok bi konačni uslovi bili određeni novim europskim pravilima.
