Bosna i Hercegovina je praktično izgubila još jednu godinu kada je riječ o konkretnom napretku na evropskom putu, a ukoliko domaće vlasti do kraja godine ne ispune neophodne uvjete za provođenje Plana rasta za zapadni Balkan, suočit će se s novim umanjenjem sredstava Evropske unije, upozorio je danas šef Delegacije EU i specijalni predstavnik EU u BiH Luigi Soreca.
Soreca je, predstavljajući izvještaj Evropske komisije o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu, koji je uručio predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH Borjani Krišto, kazao da evropske integracije formalno ostaju strateški cilj države, ali da se BiH istovremeno sve više udaljava od evropskog puta.
- Osnovna poruka ovogodišnjeg izvještaja je nedvosmislena: evropske integracije deklarativno ostaju strateški cilj Bosne i Hercegovine, ali se istovremeno zemlja sve više udaljava od svog evropskog puta - istaknuo je Soreca.
Naglasio je da su uoči Općih izbora održanih 4. oktobra zabilježeni intenziviranje političkih podjela, retorike usmjerene protiv evropskih integracija i političkih istupa koji nisu doprinijeli reformskim procesima.
- Suštinski, ako govorimo o konkretnom napretku, ovo je bila jedna izgubljena godina - poručio je.
Ipak, prema njegovim riječima, ovogodišnji izvještaj prepoznaje i određene pozitivne pomake, uključujući napredak u borbi protiv organiziranog kriminala, zaštiti intelektualnog vlasništva i carinskim politikama, kao i činjenicu da je BiH zadržala potpunu usklađenost sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU.
Međutim, naglasio je da ukupna slika pokazuje da BiH propušta važne prilike i zaostaje za susjednim državama.
- Bosna i Hercegovina iznad svega treba otkloniti dugogodišnje slabosti u oblastima koje nazivamo temeljnim pitanjima, a to su pravosuđe, borba protiv korupcije i sloboda izražavanja - kazao je.
Posebno je upozorio da je BiH jedina država zapadnog Balkana koja još nije dobila nijedan euro iz Instrumenta za reforme i rast u okviru Plana rasta EU.
- Izostanak napretka na evropskom putu ima stvarne posljedice po svakodnevni život građana. One se ogledaju u zastarjeloj digitalnoj infrastrukturi, visokom stepenu zagađenja, radnim mjestima koja zahtijevaju nizak nivo kvalifikacija, nedovršenim transportnim koridorima te nedovoljno finansiranim školama i bolnicama - pojasnio je.
Odgovarajući na novinarsko pitanje da li je Plan rasta već propuštena prilika ili postoji mogućnost produženja rokova, Soreca je podsjetio da je Evropska unija od početka godine jasno upozoravala da je krajnji rok za ispunjavanje neophodnih uvjeta kraj 2026. godine.
- Od početka godine više puta sam naglašavao da je rok upravo kraj ove godine. Nažalost, bez pravih iskoraka koji će omogućiti zakonski osnov za realizaciju Plana rasta, neizbježna je odluka o umanjenju sredstava - upozorio je.
Ukazao je da će se model finansijske podrške uslovljene provođenjem reformi sve više primjenjivati i u narednom budžetskom ciklusu Evropske unije, od 2028. do 2034. godine.
Govoreći o mogućnostima postepene integracije BiH u evropske strukture, Soreca je istaknuo da građani mogu osjetiti konkretne koristi od približavanja EU i prije formalnog članstva.
Među najvažnijim mogućnostima naveo je pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi omogućilo jeftinija i brža prekogranična plaćanja, zatim inicijativu "Roaming kao kod kuće", koja predviđa ukidanje naknada za roaming, te intenzivniju saradnju s evropskim agencijama Europol, Eurojust i Frontex.
Također je istaknuo značaj proširenih mogućnosti u okviru programa Erasmus+ za studente i nastavno osoblje.
- Za dobrobit građana ove zemlje od presudne je važnosti da Bosna i Hercegovina u potpunosti iskoristi ove mogućnosti. Druge zemlje u regionu provode reforme i grade ključnu infrastrukturu koja će im osigurati uspjeh u budućnosti, a još uvijek nije kasno da im se pridruži i Bosna i Hercegovina - poručio je.
Soreca je naglasio da nakon održanih izbora očekuje brzo formiranje novih vlasti i vraćanje evropskih integracija u središte političkog odlučivanja.
Naglasio je da Evropska unija ostaje spremna pomagati Bosni i Hercegovini, ali da odgovornost za provođenje reformi mora preuzeti domaća vlast.
- Mi smo tu da pomognemo, pružimo podršku i osiguramo da sve prilike budu dostupne, ali potrebna je promjena pristupa domaćih vlasti. Spremni smo razmotriti i nove strategije i načine kako ostvariti napredak, jer je očigledno da je Bosna i Hercegovina već nekoliko godina u zastoju na evropskom putu - kazao je.
Odgovarajući na pitanje o mogućnosti drukčijeg pristupa Republici Srpskoj, posebno u kontekstu izjava Milorada Dodika o evropskim integracijama i položaju tog entiteta, Soreca je istaknuo da EU sarađuje sa svim institucijama u Bosni i Hercegovini i da očekuje konstruktivan angažman Republike Srpske.
Naglasio je da ustavni i institucionalni sistem odlučivanja u BiH podrazumijeva saradnju sa svim nivoima vlasti, ali je ukazao i na problem političkih poruka koje su posljednjih mjeseci dolazile iz Republike Srpske.
- U proteklim mjesecima imali smo priliku čuti snažan antievropski narativ koji je dolazio iz Republike Srpske. Međutim, naš cilj ostaje isti, a to je dovesti Bosnu i Hercegovinu što prije do članstva u Evropskoj uniji - poručio je Soreca.
Na pitanje o sastancima koje je nakon izbora održao s političkim predstavnicima i mogućim koalicionim partnerima, kao i o planovima za razgovore s političkim akterima iz Banje Luke, kazao je da nastavlja konsultacije sa svim relevantnim predstavnicima vlasti i političkih stranaka.
- Nakon izbora razgovaram sa svim političkim i institucionalnim liderima kako bih procijenio njihovu opredijeljenost za proces evropskih integracija. Moja jedina poruka jeste da evropske integracije ponovo moraju biti u središtu njihovih političkih programa - istaknuo je.
Dodao je da je još prerano govoriti o mogućem sastavu novih vladajućih koalicija, ali je potvrdio da će razgovori biti nastavljeni sa svim političkim akterima, uključujući predstavnike iz Banje Luke.
