Razvojna partnerstva: Prilika za razvoj bh. gospodarstva

 U okviru programa Njemačkog saveznog ministarstva za gospodarsku suradnju i razvoj pod nazivom ''develoPPP.de'', u suradnji sa GIZ-om, u BiH se implementiraju četiri projekta.

Fokus svih njih je realizacija aktivnosti koje će pomoći kompanijama da riješe barijere koje imaju u poslovanju, ali i da imaju širi društveni utjecaj i sve to kroz stvaranje razvojnih partnerstava.

Jedan od njih je projekt kompanije GS-TMT iz Travnika,koja je kako bi riješila problem nedostatka educiranih radnika kao što su varioci, bravari i CNC operateri, u suradnji sa GIZ-om, počela sa realizacijom projekta kroz koji će učenici Srednje tehničke škole u Travniku,  koji su do sada bili obučavani za zavarivače bez aparata za zavarivanje, imati priliku obavljati praksu u ovoj tvornici.

Prema riječima Atene Stegert, izvršne direktorice ove kompanije, dvadeset učenika iz Tehničke škole Travnik, smijer zavarivači, bravari i CNC operateri imaju priliku dolaziti tri puta tjedno kod njih na praksu.

Kako bi osigurali kontinuitet kvalitetnog obrazovnog procesa kompanija je također donirala Srednjoj školi Travnik aparat za zavarivanje, te godišnje materijale koji su im potrebni za obuku.  

U sklopu njihove kompanije planiraju i otvorenje učionice za nastavu i za praktičan rad, a planirano je da one bude otvorene sljedeći tjedan.

''Mi smo i do sada obučavali kadar za svoje potrebe, ali problem je što se time ništa ne rješava dugoročno.  Na ovaj način željeli smo se to dignuti na veći nivo i da se krene drugačije razmišljati jer ta djeca su naša budućnot i u njih treba ulagati'', kaže Stegert za Akta.ba.

Još jedan projekt koji se provodi u okviru razvojnih javno-privatnih partnerstava je onaj Tvornice cementa Kakanj, koja zajedno sa GIZ-om,  radi na projektu korištenje otpada kao alterantivnog goriva u cementnoj industriji.

Almir Bajraktarević, menadžer za kvalitet i okoliš u Tvornici cementa Kakanj, za Akta.ba, kaže da je za problem komunalnog otpada, sa kojim se BiH suočava, Tvornica cementa Kakanj htjela ponuditi rješenja. Radi se o tome da bi se taj otpad mogao koristiti kao energent u procesu proizvodnje.

''Sam proces spaljivanja komunalnog otpada rezultira manjom emisijom stakleničkih plinova u odnosu na fosilna goriva kao što je ugalj. Radi se o projektu od 320.000 eura. Od čega 55 posto financira Tvornica cementa Kakanj,  a  45 posto GIZ. Osim toga sa strane GIZ-a partneri u ovom projektu su Regionalna razvojna agencija Zenica, a sa strane Tvornice  Univerzitet u Zenici '', navodi on. 

Do sada su napravili nekoliko studija i radionica te  organizirali studijska putovanja gdje su se mogla vidjeli iskustva iz zemalja EU u proizvodnji goriva iz otpada.

''Sada smo na pola puta ralizacije ovog projekta. Radimo na edukaciji onih koji bi trebali da preuzmu ovaj posao kao što s komunalna poduzeća kao i edukaciji lokalnog stanovništva'', navodi Bajraktarević.

Elma Badžak, savjetnica ''develop PPP.de'' projekta u BiH, kaže da je on usmjeren ne samo na njemačke nego i na druge EU kompanije. Uvjet za apliciranje je da se radi o njemačkoj ili EU kompaniji ili kćerci istih kompanija koje imaju najmanje 30 posto njemačkog ili EU kapitala.

Također, jedan od kriterija je da kompanija ima najmanje 10 zaposlenika, da posluje najmanje tri godine na tržištu i ima milijun eura godišnji promet.

Prihvatljivi projekti su oni gdje je jasno definiran gospodarski interes privatnog partnera na projektu, a s druge strane potrebno je da se mogu ispoštovati razvojno- politički interesi koje podržava GIZ kao što je recimo razvoj obrazovanja i dr.  

''Teme mogu varirati. Globalno se u sklopu ovog programa realiziraju projekti iz različitih oblasti od borbe protiv AIDS-a do tema zaštite životne sredine, otvaranje lanaca dodanih vrijednosti, edukacija, obrazovanja... '', navodi ona.

Dodaje da cilj projekta izgradnja kapaciteta šireg društva, a ne samo kompanija. 

D.K.