U Sarajevu je počeo DIH Forum 2026, koji je ove godine u ASA Institutu okupio predstavnike evropskih i domaćih institucija, digitalnih inovacijskih hubova, razvojnih partnera, kompanija, startupova i stručnjaka, s fokusom na temu "Novi EU programi za inovacije u privredi".
U trenutku kada digitalizacija, inovacije i primjena naprednih tehnologija sve snažnije određuju produktivnost, otpornost i konkurentnost preduzeća, pristup pravim informacijama, stručnom znanju, izvorima finansiranja i relevantnim partnerima postaje jedan od ključnih uslova njihovog daljeg razvoja.
Upravo je to i jedna od centralnih poruka ovogodišnjeg Foruma, koji bi trebao povezati mala i srednja preduzeća sa evropskim programima finansiranja, specijaliziranim DIH i EDIH uslugama, naprednim tehnologijama, stručnjacima i ključnim akterima inovacijskog ekosistema.
Tokom Foruma bit će predstavljene mogućnosti koje donose novoformirani evropski digitalni inovacijski hubovi, usluge dostupne kompanijama, izvori finansiranja kroz program Digitalna Evropa, razvoj domaćih inovacijskih politika, ali i prilike u oblastima poput urbane mobilnosti, prehrambenih sistema i vještačke inteligencije.
Cilj, kako je poručeno na otvaranju, nije samo predstaviti informacije nego povezati organizacije, stručnjake i kompanije te evropsku podršku inovacijama učiniti dostupnijom i praktičnijom za privredu Bosne i Hercegovine.
BiH već povukla 2,16 miliona eura iz programa Digitalna Evropa
Mojca Krisper Figueroa, voditeljica tima u Odjelu za saradnju Delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini, podsjetila je da je BiH od 2024. godine dobila mogućnost učešća u evropskim programima Digitalna Evropa i Horizon Europe, što domaćim kompanijama i drugim akterima otvara mogućnost povezivanja s partnerima iz Evropske unije i korištenja evropskih sredstava.
Prema podacima iznesenim na Forumu, iz Bosne i Hercegovine do sada je u okviru programa Digitalna Evropa podneseno 25 projektnih prijedloga, dok je osam korisnika uspjelo osigurati ukupno 2,16 miliona eura evropske podrške.
Ipak, ocijenjeno je da prostor za napredak ostaje veliki. Potrebno je unaprijediti koordinaciju, proširiti usluge podrške i kompanijama olakšati pristup finansiranju.
Figueroa je ukazala i na značaj pristupa kreditnim linijama za mala i srednja preduzeća, uz poruku da kompanije trebaju koristiti ne samo evropske grantove nego i druge raspoložive finansijske instrumente za rast, razvoj i investicije.
Snažniji privatni sektor, kako je naglašeno, znači i nova radna mjesta, otporniju ekonomiju i bolje povezivanje Bosne i Hercegovine sa jedinstvenim evropskim tržištem.
Škaljić: Oko 300 firmi već prošlo proces digitalizacije
Edin Škaljić iz FabLaba, kazao je da digitalni inovacijski hubovi posljednjih nekoliko godina imaju važnu ulogu u prenosu tehnologija i novih proizvoda prema kompanijama, omogućavajući im da razvijaju vlastite projekte, ali i da lakše pristupe evropskim programima zajedno s partnerima iz EU.
Bosna i Hercegovina, prema njegovoj ocjeni, još je na početku digitalne transformacije, ali se proces ubrzava.
Kroz Voucher šemu, koja se realizira uz Delegaciju Evropske unije u BiH, u protekle tri godine kroz proces digitalizacije prošlo je približno 300 kompanija.
"Proces ide ubrzano. Cilj je da što više firmi pokušamo na vrijeme pripremiti za pristup evropskom tržištu i jedinstvenom tržištu EU", kazao je Škaljić.
Podrška institucija, dodao je, ostaje izuzetno važna. Kao jedan od pomaka naveo je promjene domaćeg zakonodavstva u oblasti patenata i njegovo približavanje evropskom sistemu, ali i programe resornih ministarstava kojima se pokušava povezati razvoj privrede s naučnoistraživačkom zajednicom.
Za BiH je, smatra Škaljić, posebno važno snažnije povezivanje akademskih i istraživačkih institucija s evropskim partnerima, nakon čega bi stečeno znanje i tehnologije trebalo efikasnije prenositi domaćim kompanijama.
Jedan od kanala kroz koje se to već radi upravo su digitalni inovacijski hubovi.
Grantovi od 5.000 do 15.000 eura za pilot-projekte
Za kompanije je posebno važna informacija o konkretnim mogućnostima finansiranja.
Škaljić je pojasnio da je trenutno aktivna Voucher šema, kroz koju kompanije mogu dobiti grant sredstva za pilot-projekte digitalizacije.
Riječ je o projektima vrijednosti od 5.000 do 15.000 eura, pri čemu kompanije participiraju sa deset posto sredstava. Ideja je da preduzeće kroz pilot-projekat može testirati određeno rješenje prije nego što se odluči za veću investiciju.
Osim toga, kompanijama su dostupni i drugi programi podrške za veće projekte automatizacije, zelene transformacije, cirkularne ekonomije, certificiranja i usklađivanja poslovanja.
Novi EIT hub treba povezati bh. inovacije s Evropom
Daria Ler, predstavnica EIT Communityja za Bosnu i Hercegovinu, kazala je da je ove godine napravljen još jedan važan korak – formiran je domaći hub povezan s Evropskim institutom za inovacije i tehnologiju (EIT).
Time je, kako je navela, Bosna i Hercegovina dobila direktniji pristup jednom od najvećih evropskih inovacijskih ekosistema.
Zadatak huba je da domaće kompanije, inovatore, startupove, istraživače i akademsku zajednicu približi evropskim prilikama i pomogne im da prepoznaju programe i projekte na koje mogu aplicirati.
"Želimo da što više kompanija, inovatora, startupova i istraživača ima priliku i da im objasnimo na kakve prilike mogu aplicirati, kakvi su projekti u pitanju, da li su inovativni ili edukativni, te da povećamo broj projekata koji će doći iz naše države", poručila je Ler.
Prema njenim riječima, iskustvo dosadašnjeg rada pokazalo je da Bosni i Hercegovini ne nedostaju ideje niti potencijal mladih ljudi. Problem nastaje u narednoj fazi – kada ideju, startup ili istraživački projekat treba povezati s odgovarajućim evropskim partnerom i izvesti na tržište.
Upravo bi hub trebao pomoći da se smanji taj jaz.
Inovacijski ekosistem obuhvata različite sektore, među kojima su zdravstvo, urbana mobilnost, energija, sirovine i voda, ali je poseban naglasak na međusektorskom povezivanju industrije, akademske zajednice i inovatora.
Ler je poručila da uspjeh Foruma neće biti samo u razmjeni informacija nego u tome hoće li nakon njega nastati konkretne saradnje i nove projektne aplikacije.
"Potencijala nam ne fali, ali sistem povezivanja je jako bitan i na tome ćemo najviše raditi", istakla je.
Nije poenta imati još jednu instituciju
Na značaj praktične primjene inovacija ukazao je i Arndt Müller, prvi sekretar i šef Odjela za ekonomske poslove i razvoj Ambasade Savezne Republike Njemačke u BiH.
Digitalna i zelena transformacija, poručio je, nisu samo pitanje tehnologije nego konkurentnosti – sposobnosti kompanija da povećaju produktivnost, razvijaju nove proizvode i usluge, izlaze na nova tržišta i stvaraju održiva radna mjesta.
Upravo zbog toga Njemačka, zajedno s Evropskom unijom i partnerima u BiH, podržava razvoj inovacijskog ekosistema.
Digitalni inovacijski hubovi, naglasio je Müller, nisu važni zato što BiH treba još institucija, nego zato što kompanijama trebaju mjesta na kojima će svoje probleme moći pretvoriti u konkretna rješenja.
Potrebni su im stručnost, tehnologije, mogućnost testiranja, partneri, finansiranje, ali i veze s evropskim znanjem, mrežama i tržištima.
Transformacija, upozorio je, ne događa se preko noći. Za malo preduzeće odluka o uvođenju nove tehnologije može predstavljati značajnu investiciju i rizik, baš kao što izlazak na novo tržište zahtijeva znanje i odgovarajuće partnere.
Zbog toga će, prema njegovim riječima, stvarna mjera uspjeha biti broj kompanija koje su pronašle partnera, testirale novu tehnologiju, razvile ideju, ušle na novo tržište ili napravile naredni korak prema evropskom tržištu.
BiH ima četiri DIH-a i dva evropska digitalna inovacijska huba
Jens Elsner iz GIZ-a naglasio je da digitalna transformacija nije jednostavno usvajanje novih tehnologija.
"Riječ je o pomoći preduzećima da postanu konkurentnija, otpornija i spremna za nova tržišta", kazao je Elsner.
GIZ, uz podršku Evropske unije i njemačke vlade, kroz program održivog ekonomskog razvoja i promocije zapošljavanja podržava razvoj ekosistema koji kompanije povezuje s tehnologijama, ekspertizom, iskustvom, partnerima i poslovnim prilikama.
Elsner je istakao da Bosna i Hercegovina već ima četiri digitalna inovacijska huba i dva evropska digitalna inovacijska huba, koji kompanijama trebaju omogućiti pristup uslugama potrebnim za ulaganje u digitalna i zelena rješenja.
Kompanije se danas, kazao je, suočavaju s nizom pitanja – kako postati digitalnije, kako smanjiti troškove energije, kako novu ideju pretvoriti u proizvod, kako primijeniti vještačku inteligenciju u poslovnom modelu te kako odgovoriti na zahtjeve povezane s ESG-om i CBAM-om.
Upravo u tim oblastima DIH mreža treba ponuditi konkretnu pomoć, od vještačke inteligencije i podataka, preko zelene i digitalne transformacije, do prototipiranja, intelektualnog vlasništva i pronalaska odgovarajućih stručnjaka.
Elsner je naveo da je kroz program koji vodi, zajedno s partnerima, tokom posljednje dvije do tri godine podržano više od 500 kompanija u suočavanju s ovim izazovima i prilagođavanju poslovnih modela zelenoj i digitalnoj ekonomiji.
Istovremeno je ukazao da Bosna i Hercegovina još ne koristi u dovoljnoj mjeri mogućnosti koje nude evropski programi.
Posebno je izdvojio Digital Europe i Horizon Europe, ocijenivši da upravo u pristupu tim programima postoji veliki prostor za napredak i potreba za snažnijim zajedničkim djelovanjem.
Ovogodišnji DIH Forum zato je usmjeren upravo na ono što se u više navrata moglo čuti tokom njegovog otvaranja: Bosni i Hercegovini ne nedostaju kompanije, ideje niti inovatori, ali je potrebno izgraditi efikasniji sistem koji će ih povezati sa znanjem, tehnologijama, finansiranjem i partnerima iz Evropske unije.
Jer krajnji rezultat digitalne transformacije neće se mjeriti brojem održanih konferencija i predstavljenih programa, nego brojem domaćih kompanija koje su zahvaljujući njima razvile novi proizvod, automatizirale proizvodnju, pronašle evropskog partnera, povukle sredstva ili izašle na novo tržište.
DIH Forum 2026 realizuje se uz podršku projekta #EU4PSD, koji finansiraju Evropska unija i Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ).
