Poljoprivrednici u Bosni i Hercegovini putem besplatne platforme AgroLife mogu pratiti vremenske prilike, voditi evidenciju proizvodnje i koristiti modele za predviđanje pojave bolesti i štetočina. Do kraja godine u ovu platformu trebalo bi biti povezano između 85 i 90 meteoroloških stanica na području Hercegovine.
O razvoju digitalne infrastrukture, primjeni novih tehnologija i podršci proizvođačima razgovarano je danas u Sarajevu na međunarodnoj konferenciji „Pametna i precizna poljoprivreda u BiH i zemljama zapadnog Balkana: Od podataka do odluka – digitalna transformacija poljoprivrede“.
Konferenciju su organizirali Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH), Njemačka razvojna saradnja (GIZ) i Asocijacija za ekonomski razvoj REDAH. Učesnici su ukazali na mogućnosti koje digitalizacija pruža za efikasniju proizvodnju, unapređenje kvaliteta hrane i prilagođavanje klimatskim promjenama.
AgroLife povezuje podatke i poljoprivrednike
Direktor REDAH-a Ivica Sivrić podsjetio je da je platforma AgroLife uspostavljena kroz prvi projekt realiziran u sličnom partnerstvu na području BiH i Srbije, koji je završen 2023. godine. Njena primjena počela je postavljanjem meteoroloških stanica u pilot-općinama, uključujući Ljubuški i Trebinje.
U izgradnji ove javne digitalne infrastrukture učestvovale su i općine, a REDAH je, nakon prepoznavanja njenih koristi, razvoj nastavio kroz projekte finansirane sredstvima Europske unije.
U okviru projekta Uspostava mreže za ruralni razvoj u Hercegovini postavljeno je još 40 meteoroloških stanica u 20 općina. Istovremeno je formirana mreža poljoprivrednih udruženja kako bi se osigurali ljudski resursi za korištenje dostupne infrastrukture.
Dodatnu opremu donio je projekt CROSSMART – Razvojna platforma za pametnu i preciznu poljoprivredu te unapređenje agripoduzetništva. Nabavljeni dron i digitalni skener namijenjeni su poljoprivrednim proizvođačima, a bit će integrirani u platformu AgroLife. Projekt se finansira iz programa Interreg VI-A IPA Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2021–2027.
Sivrić je predstavio i aktivnosti projekta THEMATIC2GREEN, usmjerenog na klimatske promjene. Kako je objasnio, podaci prikupljeni na terenu omogućavaju praćenje klimatskih promjena i razlika između mikrolokaliteta.
REDAH je pri ulasku u taj projekt imao podatke sa 50 meteoroloških stanica, nakon čega je nabavljeno još šest. Trenutno se radi na povezivanju približno 30 drugih stanica u Hercegovini, pa se do kraja godine očekuje mreža od 85 do 90 stanica povezanih s platformom AgroLife.
Korištenje platforme je besplatno, naglasio je Sivrić, jer su licence organizirane na nivou općina. Proizvođačima su dostupni alati za praćenje proizvodnje, vođenje knjige proizvodnje i evidencije resursa, praćenje vremena te prediktivni modeli za bolesti i štetočine.
Podaci za precizniju upotrebu đubriva i zaštitnih sredstava
Predstavnica GIZ-a Amira Omanović predstavila je projekt „Korištenje tehnologija za preciznu poljoprivredu“, kroz koji se podaci s poljoprivrednih površina prikupljaju sofisticiranom opremom.
Među predviđenim uređajima su dronovi, digitalne klopke za insekte i oprema za analizu nutritivnih vrijednosti biljaka. Podaci će se obrađivati putem aplikacije AgroLife, a dobijeni izvještaji trebali bi pomoći proizvođačima da prilagode proizvodnju, uključujući količine đubriva i upotrebu zaštitnih sredstava.
Omanović je naglasila da klimatske promjene nameću potrebu prilagođavanja proizvodnje te da nove tehnologije u tome mogu imati značajnu ulogu. Navela je da GIZ prati razvoj poljoprivrednog sektora i nastoji, u okviru svojih mogućnosti, podržati njegovo unapređenje.
Konferencija, organizirana u saradnji s ANUBiH i REDAH-om, trebala bi kroz iskustva i konkretne primjere potaknuti razgovor o aktuelnim promjenama u poljoprivredi.
Projekt implementira GIZ, a učestvuju REDAH, Privredna komora Republike Srpske i Nacionalna alijansa za lokalni ekonomski razvoj Srbije. Finansiranje osiguravaju Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj Njemačke i kompanija TeleGroup.
Za širu primjenu potrebni edukacija i podrška
Dopisni član ANUBiH prof. dr. Hamid Čustović upozorio je da se digitalne tehnologije u domaćoj poljoprivredi još koriste sporadično i da njihov značaj nije dovoljno prepoznat, iako digitalna transformacija dobija sve veću ulogu u svijetu i Europi.
Prema njegovim riječima, cilj konferencije je promovirati taj proces, sagledati stanje u BiH i regionu te otvoriti prostor za razmjenu iskustava i dobrih praksi. Predstavnici Hrvatske predstavit će iskustva transformacije poljoprivrede u okviru Europske unije.
Čustović je pojasnio da digitalizacija obuhvata mnogo više od dronova i senzora. Riječ je o procesu koji omogućava prenošenje i primjenu znanja te donošenje kvalitetnijih odluka, s ciljem povećanja produktivnosti, unapređenja kvaliteta i zaštite proizvodnje te proizvodnje kvalitetnije i sigurnije hrane.
Iako u BiH taj proces napreduje sporije, ocijenio je da će digitalna pismenost i primjena tehnologija biti neophodne za daljnji razvoj sektora. Prevazilaženje postojećih ograničenja važno je za održivu proizvodnju i osiguravanje dovoljnih količina hrane za domaće stanovništvo i izvoz.
Potencijal je, prema njegovoj ocjeni, veliki. Mala poljoprivredna gazdinstva predstavljaju jedno od ograničenja, ali i za njih postoje moguća rješenja.
Kako je naglasio, proizvođačima uz informacije treba osigurati odgovarajuće usluge i podršku u održavanju sistema. Povjerenje u nove tehnologije potrebno je graditi kroz konkretne koristi kako ih poljoprivrednici ne bi doživljavali kao dodatno opterećenje.
Među ključnim preduslovima izdvojio je obrazovanje, ističući da digitalizaciju treba uključiti u obrazovni sistem i druge oblike edukacije.
