Bosanskohercegovačke kompanije imaju stručnjake, znanje i finansijske mogućnosti za primjenu umjetne inteligencije, ali njihovu tehnološku transformaciju često usporavaju tradicionalni način poslovanja i otpor prema promjenama. Jedna je to od ključnih poruka s konferencije za medije održane povodom početka trećeg izdanja Kiss the Future AI Summita u Sarajevu, na kojem su otvorena pitanja konkurentnosti domaće privrede, budućnosti radnih mjesta i uticaja umjetne inteligencije na poslovanje.
Ovogodišnji summit, koji se održava 15. i 16. oktobra, okuplja više od 70 međunarodnih govornika iz tehnološkog, naučnog i poslovnog sektora. Program se odvija na tri lokacije u Sarajevu, a organizator je Bloom Institut, uz podršku kompanije Bloomteq. UniCredit banka partner je događaja već treću godinu.
Na konferenciji za medije organizatori su govorili o tome gdje se Bosna i Hercegovina nalazi u globalnoj AI transformaciji, šta domaće kompanije sprečava da brže prihvataju nove tehnologije i na koji način mogu iskoristiti znanje svojih zaposlenih.
Selma Riđanović Kenović, direktorica Identiteta i komunikacija UniCredit Bank, istakla je da banka već treću godinu podržava Kiss the Future AI Summit, prepoznajući njegov značaj za razvoj društva kroz znanje i povezivanje domaćih stručnjaka s međunarodnim iskustvima.
"Kada su nam iz Bloom Instituta rekli da žele Sarajevo ponovo staviti na mapu znanja, shvatili smo da je to prirodan spoj s našom misijom, jer i mi želimo pomoći da Sarajevo i Bosna i Hercegovina ponovo zauzmu važno mjesto i da se društvo unaprijedi", kazala je Riđanović Kenović, dodajući da je summit prilika da domaće kompanije uče od međunarodnih stručnjaka, unaprijede svoje procese i povećaju efikasnost.
Hadžić: Investicija u transformaciju poslovanja nije trošak
Nermin Hadžić, direktor kompanije Bloomteq i suosnivač Bloom Instituta, smatra da domaća privreda svoju priliku ne treba tražiti u razvoju velikih AI modela, gdje dominiraju američke i kineske tehnološke kompanije, već u njihovoj praktičnoj primjeni.
"Mislim da mi danas nismo ovdje da otkrijemo kako se AI model gradi. Jer zaista mislim da čak ni u Europi nemamo takav kapital da se možemo takmičiti na tom polju s kompanijama iz Amerike ili Kine. Ali ono što možemo uraditi jeste upotrijebiti ekspertizu naših profesionalaca u raznim industrijama, njihovo znanje koje sigurno nije malo, u kombinaciji s tim modelima koji su zaista jako dobri", kazao je Hadžić.
Prema njegovim riječima, upravo kombinacija iskustva domaćih stručnjaka i dostupnih AI alata može omogućiti razvoj proizvoda i usluga namijenjenih međunarodnom tržištu.
"Umjetna inteligencija nije nešto što se čuva u nekom sefu. Svima je zaista dostupna, postoje besplatni i plaćeni modeli. Ono što je sigurno dobitna kombinacija za budućnost, pogotovo za Bosnu i Hercegovinu, jeste kombinacija našeg iskustva i znanja koje imamo kao pojedinci i onoga što AI može ponuditi da to znanje obogati, multiplikira i poveća. Da to ponudimo tržištu kao skup rješenja koja rješavaju konkretne probleme", istakao je.
Govoreći o preprekama za tehnološku transformaciju domaćih kompanija, Hadžić je ocijenio da finansijska sredstva nisu najveći problem, već način na koji privrednici razmišljaju o ulaganjima.
"Ne mogu ja baš reći da su u Bosni i Hercegovini u privatnom sektoru uopće finansije problem. Mi imamo sigurno preko stotinu kompanija koje rade preko stotinu miliona maraka prometa godišnje. Ne mogu reći da je trenutno finansijski aspekt poslovanja bilo kakav problem za promjenu, bilo da je to softverska promjena ili promjena poslovnog modela. Mislim da je to zaista način razmišljanja, jer mi u svaku investiciju još uvijek gledamo kao trošak", kazao je Hadžić.
"Investicija u transformaciju poslovanja nije direktan trošak. To je investiranje u budućnost da bi ostali još uvijek relevantni na tržištu na kojem posluju. Tako da ne mislim da je danas problem novac. Problem je isključivo način razmišljanja tih ljudi o investicijama koje trebaju napraviti", dodao je.
Upozorio je da bi kompanije koje ne započnu prilagođavanje novim tehnologijama mogle izgubiti konkurentnost u naredne tri do pet godina.
Jedan od ciljeva summita, kako je naveo, jeste i potaknuti novu generaciju poduzetnika da razvijaju poslovne modele zasnovane na umjetnoj inteligenciji.
"Mislim da je iznad svega najbitnije da dobijemo jednu generaciju mladih ljudi koji će zaista postati pokretači ovog novog toka. Nama je jako bitno da s ovog događaja dobijemo sto, dvjesto ili tristo mladih ljudi koji će odlučiti da osnuju kompaniju, što će možda biti nova snaga razvoja i promjena Bosne i Hercegovine", poručio je Hadžić.
Babović: Ne zaostajemo onoliko koliko se možda čini
Direktor Bloom Instituta Elmir Babović istakao je da Bosna i Hercegovina ima potencijal za razvoj AI rješenja, posebno zahvaljujući mladim stručnjacima i mogućnosti povezivanja naučnih istraživanja s potrebama privrede.
"Sigurno nismo na nivou vlasnika ili osnivača ChatGPT-a, Geminija, Claudea i tako dalje. Međutim, imamo svoje mjesto. Naš veliki resurs su ovi jako inteligentni i sposobni mladi ljudi. To je nešto čime se možemo ponositi. Imamo neku svoju poziciju na svjetskom tržištu u rješenjima koja su direktno vezana uz umjetnu inteligenciju", kazao je Babović.
"Mi ne kaskamo toliko koliko se to možda u nekom trenutku može činiti. Ono što je najvažnije jeste da raspolažemo resursima da ne zaostajemo u tim istraživanjima. Imamo jako interesantnih istraživačkih tema, a prednost ovog instituta jeste što povezujemo istraživanje s privredom. Naša istraživanja direktno primjenjujemo kroz proizvode", objasnio je.
Govoreći o uticaju umjetne inteligencije na tržište rada, Babović je istakao da tehnološke promjene više nisu pitanje budućnosti, već proces koji je uveliko započeo.
"Moramo biti svjesni jedne činjenice, a to je da AI nije nešto što će doći, to je nešto što je već tu. Ovo je još jedna industrijska revolucija, s tim da ova industrijska revolucija uključuje i kognitivne aspekte. Dosadašnje industrijske revolucije uključivale su mašine, fizičku pomoć ljudima, a ova uključuje i određene dijelove intelektualne pomoći. Živimo u vremenu kada ćemo se svi morati mijenjati", rekao je.
Posebno se osvrnuo na zabrinutost da bi pretjerano korištenje AI alata moglo negativno uticati na obrazovanje i sposobnost samostalnog razmišljanja mladih.
"Ne mislim da će to uništiti kod mladih ljudi mogućnost razmišljanja i ne mislim da će uništiti pismenost. Jednostavno će redefinirati ono što smo mi nekada zvali znanjem. Prije pojave Googlea ljudi koji su znali jako puno informacija važili su za pametne ljude. Pojavom Googlea to već nije bilo toliko konkurentno. Počeli smo pametnim ljudima nazivati one koji su bili kreativni. Sada vjerovatno ni ta neka najosnovnija kreativnost neće biti dovoljna", istakao je Babović.
Dodao je da razvoj AI-ja zahtijeva kontinuirano prilagođavanje, ali i pažljivo praćenje rizika koje nova tehnologija može donijeti obrazovanju, poslovanju i društvu.
UniCredit: Tehnologija može stvoriti prilike, ali ljudi stvaraju promjene
UniCredit banka podržava Kiss the Future AI Summit od njegovog prvog izdanja, a predstavnici banke istakli su važnost ulaganja u znanje i povezivanja domaće poslovne zajednice s međunarodnim stručnjacima.
Selma Riđanović Kenović, direktorica upravljanja korisničkim iskustvom, marketingom i komunikacijama u UniCredit banci, kazala je da je ideja organizatora o pozicioniranju Sarajeva kao centra znanja bila jedan od ključnih razloga za podršku događaju.
"Unicredit banka ima svoju osnovnu misiju, a to je podrška društvu i razvoj društva. Stoga je ideja s kojom su došli iz Bloomtecha prije tri godine nama bila prirodna platforma koja nam je dala snagu da podržimo razvoj društva znanjem. Kada su nam iz Bloom Instituta rekli da žele Sarajevo ponovo staviti na mapu znanja, da ponovo bude centar svijeta, shvatili smo da je to prirodno za nas", kazala je.
Na svečanom otvaranju summita prisutnima se obratila i Amina Mahmutović, predsjednica Uprave UniCredit Bank d.d. Mostar, koja je govorila o primjeni umjetne inteligencije u bankarskom sektoru.
"Svjedočimo temeljnoj promjeni načina na koji kompanije posluju, donose odluke, stvaraju vrijednost i konkurišu na tržištu. Pitanje više nije trebamo li prihvatiti umjetnu inteligenciju, već kako je odgovorno koristiti za stvaranje dugoročne vrijednosti. Za bankarsku industriju, koja se temelji na povjerenju, sigurnosti i snažnom upravljanju rizicima, AI predstavlja značajnu priliku da promijenimo način na koji pružamo usluge klijentima", kazala je Mahmutović.
Naglasila je da AI može unaprijediti donošenje odluka, sprečavanje prevara i efikasnost bankarskih procesa, ali da tehnološki napredak mora pratiti odgovornost.
"Inovacija bez odgovornosti nije napredak. Usklađenost s propisima, privatnost podataka, cyber sigurnost, transparentnost i odgovorna upotreba umjetne inteligencije moraju biti sastavni dio načina na koji razvijamo i primjenjujemo ove tehnologije. To nisu samo regulatorne obaveze ili tehnička pitanja. To su temelji zaštite naših organizacija, naših klijenata i povjerenja na kojem počiva naše poslovanje", poručila je.
Prema njenim riječima, sama tehnologija nije dovoljna za uspješnu transformaciju.
"AI sam po sebi ne može donijeti promjenu. Tehnologija može stvoriti prilike, ali ne može sama promijeniti ustaljene načine razmišljanja, inspirisati novu viziju ili prihvatiti promjene. Ljudi stvaraju promjene. Stvarna vrijednost umjetne inteligencije zavisi od ljudi, njihove znatiželje, hrabrosti da preispituju postojeće stanje i spremnosti da uče i prilagođavaju se", istakla je Mahmutović.
Na svečanom otvaranju summita obratila se i britanska ambasadorica u Bosni i Hercegovini Dawn McKen, koja je naglasila da umjetna inteligencija predstavlja važan pokretač ekonomskog razvoja, ali da njena primjena mora biti odgovorna i usmjerena na potrebe ljudi.
"Za Ujedinjeno Kraljevstvo umjetna inteligencija nije samo tehnološka revolucija, već alat za poticanje ekonomskog rasta, unapređenje javnih usluga, ubrzavanje naučnih otkrića i stvaranje novih prilika za kompanije i građane. Naš pristup zasniva se na vrlo jednostavnom principu: umjetna inteligencija mora služiti ljudima, a ne obrnuto. Vlade, kompanije i društva moraju zadržati kontrolu nad tehnologijom i osigurati da ona jača ljudski potencijal, produktivnost i kreativnost", kazala je McKen, ističući i značaj međunarodne saradnje, uključujući povezivanje britanskih i bh. stručnjaka kroz Kiss the Future AI Summit.
Cilj summita je ponuditi konkretna rješenja za poslovanje
Organizatori su istakli da ovogodišnji program nije zamišljen samo kao predstavljanje tehnoloških trendova, već kao prilika da privrednici čuju iskustva kompanija koje su već prošle kroz procese uvođenja umjetne inteligencije.
Nermin Hadžić naglasio je da je poseban fokus na praktičnim iskustvima, uključujući i neuspješne projekte, kako bi domaće kompanije mogle izbjeći slične greške.
"Mi smo iz tog razloga okupili ljude koji su prošli taj bolni put transformacije. Možda su čak potrošili novac uzalud, na neku transformaciju u kompaniji koja nije uspjela. Tu smo da od njih naučimo šta ne funkcioniše, kako se stvari ne trebaju raditi, a kako se trebaju raditi. Mislim da će svako ko bude slušao ove ljude otići iz Narodnog pozorišta s konkretnom idejom šta treba uraditi za svoju kompaniju, bez obzira na to koliko je ona velika", kazao je Hadžić.
Dodao je da su ostali dijelovi programa usmjereni na zaposlenike i stručnjake iz različitih oblasti, kojima razvoj umjetne inteligencije već mijenja zahtjeve tržišta rada.
"Jedno od najtežih pitanja danas jeste šta će biti sa svim mladim ljudima i profesionalcima ako AI postane dovoljno sposoban da nas zamijeni. Potrudili smo se da na ostalim pozornicama odgovorimo na ta pitanja, da pomognemo tim ljudima i kažemo im koje vještine trebaju usvajati, gdje da se školuju i na koji način da razmišljaju kako bi ostali relevantni u svojim kompanijama i na globalnom tržištu rada", zaključio je Hadžić.
Treće izdanje Kiss the Future AI Summita otvorilo je važna pitanja za budućnost domaće privrede, od spremnosti kompanija na tehnološku transformaciju i ulaganja u umjetnu inteligenciju do razvoja novih poslovnih modela i vještina koje će zaposlenima biti potrebne na tržištu rada.
