Škaljić: BiH izgradila mrežu od sedam inovacijskih hubova, sada je red na kompanije

Bosna i Hercegovina je u protekle tri godine izgradila ekosistem digitalnih inovacijskih hubova, uspostavila mehanizme finansiranja i programe podrške, a sada je ključno da domaće kompanije počnu intenzivnije koristiti kapacitete koji su im dostupni.

Poručio je to Edin Škaljić iz FabLaba na DIH Forumu 2026 u Sarajevu održanom u Sarajevu, ističući da je razvoj sistema ušao u novu fazu – nakon godina njegove izgradnje, fokus više nije na širenju mreže nego na njenom korištenju.

Prema njegovim riječima, u Bosni i Hercegovini danas djeluje ukupno sedam digitalnih inovacijskih hubova, dok je najmanje 500 kompanija u posljednje tri godine već koristilo neki oblik podrške DIH-ova.

"Tri godine smo gradili ekosistem digitalnih inovacijskih hubova. To je prilično kompleksna stvar. Kada smo počeli, svima je bilo veoma kompleksno razumjeti koncept koji stoji iza toga", kazao je Škaljić.

Sistem je izgrađen, sada ga kompanije trebaju koristiti

Posebno je naglasio da digitalni inovacijski hubovi nisu zamišljeni kao mjesta koja kompanijama jednostavno prodaju određenu tehnologiju.

Njihova vrijednost proizlazi iz povezivanja različitih dijelova sistema – tehnološkog sektora, istraživačkih institucija, akademske zajednice, stručnjaka i drugih partnera koji kompaniji mogu pomoći da razvije novi proizvod, uvede tehnologiju ili unaprijedi poslovne procese.

Tokom posljednje dvije godine, naveo je, DIH-ovi su evoluirali, a BiH je u međuvremenu izgradila mrežu koja već ima uspostavljene mehanizme finansiranja, programe, voucher sisteme i dodatne besplatne usluge za kompanije.

"Mi smo praktično došli do punog kapaciteta i sada smo u fazi eksploatacije. Ne moramo više širiti ovaj ekosistem jer je već dovoljno velik. Sada kompanije trebaju da nam se obrate", poručio je Škaljić.

Upravo je to, prema njegovim riječima, jedan od glavnih razloga ovogodišnjeg DIH Foruma – pokazati privredi da već postoji infrastruktura kojoj se može obratiti kada želi razviti novi proizvod, povećati proizvodnju, automatizirati određene procese ili uvesti potpuno novo rješenje.

Više od 500 kompanija već se obratilo DIH-ovima

Najmanje 500 kompanija u BiH u protekle tri godine već se obratilo digitalnim inovacijskim hubovima, što Škaljić smatra značajnim rezultatom imajući u vidu strukturu domaće privrede.

Podsjetio je da oko 95 posto poslovnih subjekata čine mala i srednja preduzeća, dok prosječno imaju svega oko sedam zaposlenih.

Takva kompanija, pojasnio je, teško može unutar vlastite organizacije imati sve stručnjake koji su joj potrebni kada želi razviti novi proizvod, povećati obim proizvodnje ili napraviti ozbiljniji tehnološki iskorak.

Naglašava da upravo tu treba doći do izražaja DIH sistem. Kompanija ne mora sama posjedovati svako potrebno znanje niti poznavati sve evropske programe. Ideja je da se kroz mrežu hubova poveže s ljudima, institucijama, tehnologijama i finansijskim instrumentima koji joj mogu pomoći da ideju pretvori u konkretan projekat.

Škaljić je zato pozvao kompanije da testiraju mogućnosti sistema.

"Pozivam sve kompanije da nas izazovu, ne samo danas nego i ubuduće. Istražite kapacitete i mogućnosti koje imamo", poručio je.

Kompanije ne moraju poznavati sve evropske programe

Jedna od prepreka za kompanije, posebno manje, jeste i složenost evropskih programa i različitih mogućnosti finansiranja.

Škaljić smatra da kompanije ne bi trebale trošiti svoje ograničene resurse pokušavajući same razumjeti svaki pojedinačni program, uključujući Digitalnu Evropu i druge evropske mehanizme.

Kako je najavio, cilj je da se u budućnosti kapaciteti sedam hubova kompanijama učine dostupnim i kroz jednu platformu, čime bi pristup sistemu trebao biti dodatno pojednostavljen.

"Vjerovatno vam svi ti evropski programi djeluju zbunjujuće, primjerice Digitalna Evropa. Ne morate sve to znati. Mi te informacije pojednostavljujemo za vas", objasnio je Škaljić.

Kompanija bi, praktično, trebala doći sa svojim problemom, proizvodom ili idejom, dok bi sistem trebao pomoći da se pronađu odgovarajući stručnjaci, tehnologija, partneri i potencijalni izvori finansiranja.

Oko 300 firmi prošlo kroz Voucher šemu

Škaljić je u izjavi za medije prije obraćanja na Forumu podsjetio da je jedan od konkretnih mehanizama podrške privredi Voucher šema, koja se realizira uz Delegaciju Evropske unije u Bosni i Hercegovini.

Program je ušao u treći ciklus, a kroz proces digitalizacije do sada je prošlo približno 300 kompanija.

"Proces ide ubrzano. Pokušavamo zatvoriti sve tačke koje možemo u procesu automatizacije, digitalizacije i digitalne transformacije. Cilj je da što više firmi na vrijeme pripremimo za pristup evropskom tržištu i jedinstvenom tržištu EU", kazao je Škaljić.

Kroz aktuelnu Voucher šemu dostupna su grant sredstva namijenjena prvenstveno pilot-projektima, odnosno omogućavanju kompanijama da prvo testiraju određenu tehnologiju ili rješenje.

Vrijednost takvih projekata kreće se od 5.000 do 15.000 eura, a kompanije učestvuju sa deset posto vlastitih sredstava.

Osim toga, prema Škaljićevim riječima, postoje i drugi programi namijenjeni kompanijama koje planiraju veći nivo automatizacije, zelenu transformaciju, uvođenje principa cirkularne ekonomije ili usklađivanje sa zahtjevima certificiranja.

Potrebna veza između nauke, tehnologije i privrede

Digitalni inovacijski hubovi imaju i širu ulogu – povezivanje domaće privrede s akademskom i istraživačkom zajednicom te evropskim partnerima.

Škaljić smatra da je Bosna i Hercegovina još na početku digitalne transformacije, ali da su tokom posljednjih nekoliko godina napravljeni konkretni pomaci.

Posebno je važna uloga institucija, ali i povezivanje istraživačkih i akademskih organizacija s evropskim mrežama kako bi se znanje stečeno kroz tu saradnju moglo prenijeti domaćim kompanijama.

"Evropsko približavanje je definitivno nešto što treba našim firmama, privredi i institucijama. Akademske i istraživačke institucije trebaju se umrežiti, povući znanje iz Evrope, a onda napraviti transfer tehnologije i znanja prema našim firmama", kazao je.

Jedan od mehanizama kroz koje se upravo takav transfer već pokušava ostvariti jesu digitalni inovacijski hubovi.

Škaljić je ukazao i na institucionalne promjene koje bi trebale pomoći tom procesu, među kojima je usklađivanje propisa u oblasti patenata s evropskim sistemom, kao i programe resornih ministarstava usmjerene na povezivanje privrede i naučnoistraživačke zajednice.

Od izgradnje sistema do konkretnih rezultata u kompanijama

Nakon tri godine razvoja DIH ekosistema, poruka Škaljića s Foruma je da BiH sada ulazi u drugačiju fazu. Mreža je uspostavljena, postoje programi, izvori finansiranja i stručni kapaciteti, a stotine kompanija već su koristile neki oblik podrške.

Sljedeći korak je da mnogo veći broj malih i srednjih preduzeća prepozna DIH-ove kao mjesto na koje se može obratiti kada nema vlastite stručnjake ili resurse za digitalizaciju, razvoj proizvoda, automatizaciju ili pristup evropskim programima.

Škaljić je posebno zahvalio Delegaciji Evropske unije u BiH, Njemačkoj i GIZ-u na podršci u izgradnji ovog sistema, naglašavajući da je u prethodnim godinama napravljen značajan posao na njegovom uspostavljanju.

Sada, kako proizlazi iz njegove poruke privrednicima, izazov više nije samo izgraditi infrastrukturu za inovacije, nego postići da je kompanije zaista koriste.