Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo
  • Poslovni alati

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
SARAI

28.09.2026 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Akta.ba

POČETAK NOVE ISTRAŽIVAČKE INFRASTRUKTURE BIH

SARAI u Sarajevu: Mali akcelerator kao veliki korak za nauku u BiH

SARAI bi mogao postati temelj nove istraživačke infrastrukture u BiH, povezati nauku i tehnologiju te otvoriti prostor za ostanak mladih istraživača.

"Želite li uvijek biti samo korisnici instrumenta ili želite učestvovati u njegovom razvoju?", pitanje je koje je danas u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine postavio nizozemski nuklearni fizičar i član „Three Physicists Foundation“ (Fondacija Tri fizičara) dr. sci. Edmond Offermann, govoreći o potrebi da Bosna i Hercegovina fundamentalna naučna istraživanja počne pretvarati u razvojne i industrijske kapacitete.

Na javnom predavanju "Nacionalni laboratorij za Bosnu i Hercegovinu – stvarni učinci akademskih istraživanja", dr. sci. Offermann i dr. sci. Amer Ajanović, vodeći naučnik na projektu Sarajevskog jonskog akceleratora – SARAI na CERN-u i Univerzitetu u Sarajevu, govorili su o tome šta bi za BiH značilo stvaranje ozbiljne istraživačke infrastrukture i kako jedan mali akcelerator čestica može postati početak mnogo šireg naučnog i tehnološkog razvoja.

Prema dr. sci. Offermannu, jedan od ključnih problema je nedostatak povezanosti između univerziteta i industrije. Kako je istakao, veliki broj ljudi koji završavaju STEM studije u BiH karijeru nastavlja u obrazovanju, na univerzitetima ili u zdravstvenom sistemu, dok nedostaje prostor u kojem bi svoje znanje mogli pretvarati u nove proizvode, tehnologije i kompanije.

"Ono što bi univerzitet ili društvo ovdje trebalo raditi jeste stvaranje inkubatora, mjesta gdje ljudi s idejama mogu, besplatno ili uz vrlo nisku najamninu, otići i pokušati napraviti taj korak prema industriji", rekao je Offermann.

Kao jedan od modela koji bi mogao smanjiti rizik za istraživače i mlade naučnike naveo je mogućnost da univerziteti svojim zaposlenima omoguće privremeni odlazak u industriju, uz zadržavanje akademske pozicije. Na taj način, smatra Offermann, naučnici bi imali sigurnost da pokušaju svoje ideje razvijati izvan akademskog okruženja, a da se mogu vratiti ukoliko takav poduzetnički iskorak ne uspije. Govoreći o načinu organizacije istraživanja u BiH, Offermann je ukazao i na potrebu formiranja nacionalnog naučnog vijeća, koje bi okupljalo naučnike iz BiH i međunarodne stručnjake i određivalo oblasti u kojima zemlja može ostvariti relevantan doprinos na globalnom nivou.

"Bosna je mala zemlja, kao što je i Nizozemska, odakle ja dolazim. Ne možete raditi sve. Morate odlučiti na čemu je fokus", poručio je Offermann, ukazujući na potrebu strateškog usmjeravanja ograničenih resursa prema oblastima u kojima BiH može razvijati vlastite kapacitete. Posebno je kritički govorio o fragmentiranosti sistema visokog obrazovanja. Naveo je da BiH ima oko 30 univerziteta, od čega osam javnih i 22 privatna i to za približno tri miliona stanovnika, te ocijenio da takav sistem nije održiv sa stanovišta razvoja nauke i istraživanja. Kao jednu od svojih ideja predstavio je i mogućnost stvaranja državnog naučnog instituta organizovanog po principu CERN-a, u kojem bi istraživači iz cijele BiH radili zajedno, uz međunarodne standarde, konkurentne uslove i jasnu istraživačku misiju.

"Moj san je stvoriti takav institut. Nadam se da je dr. sci. Amer Ajanović voljan ostati u ovoj zemlji i postati član tog instituta. I to bi bio naš doprinos razvoju ovog ionskog izvora", kazao je Offermann.

Dr. sci. Amer Ajanović predstavio je SARAI – Sarajevski akcelerator jona – kao konkretnu priliku da se u Sarajevu razvija istraživačka infrastruktura koja bi istovremeno služila fundamentalnoj nauci, obrazovanju i budućim tehnološkim primjenama.

"SARAI predstavlja jednu malu mašinu, odnosno šupljinu u kojoj postoje elektromagnetna polja koja nam omogućavaju da ubrzavamo čestice od jedne tačke do druge, od manjih prema većim energijama. Takve čestice ili male snopove možemo koristiti u višestrukim primjenama", objasnio je dr. sci. Ajanović. Prema njegovim riječima, u svijetu se trenutno koristi više od 50.000 akceleratora u industrijske svrhe, što pokazuje potencijal ove tehnologije daleko izvan same fundamentalne fizike. Ipak, osnovni cilj SARAI-ja nije neposredna komercijalizacija.

"Primarni cilj ovog laboratorija je razvoj fundamentalne nauke. Za mlade ljude, za ljude koji su zaljubljenici u nauku, fiziku, biologiju, hemiju, matematiku, jedan ovakav poduhvat omogućava prostor gdje se mogu igrati sa svojim idejama, eksperimentisati i zamišljati nove ideje bez pritiska da od toga nešto mora nastati sutra", rekao je Ajanović.

Upravo su takva istraživanja, prema njegovim riječima, kroz historiju često vodila do rezultata koje u trenutku pokretanja istraživanja niko nije mogao predvidjeti. Kao primjer naveo je CERN, čija je osnovna misija bila istraživanje fundamentalne fizike, ali je rad naučnika u toj instituciji doveo i do razvoja tehnologija sa širokom primjenom. Ajanović je kao jedan od primjera naveo World Wide Web, koji je nastao iz potrebe naučnika CERN-a za efikasnijom razmjenom informacija, kao i primjenu akceleratorske tehnologije u liječenju određenih oblika raka. Potencijal SARAI-ja vidi i u oblastima koje su neposredno povezane sa kulturnom i prirodnom baštinom BiH. Akceleratorska tehnologija mogla bi, kako je naveo, omogućiti istraživanje materijala i umjetnina, uključujući mogućnost proučavanja stećaka, njihovog sastava i načina zaštite od uticaja klimatskih promjena. Moguće primjene uključuju i istraživanja u oblasti materijala, kao i razvoj tehnologija poput mikročipova i superračunara, kakve se razvijaju u srodnim istraživačkim centrima u regiji.

Dr. sci. Ajanović je posebno naglasio da SARAI ne treba posmatrati izolovano, već kao početak infrastrukture koja se može razvijati u skladu sa budućim potrebama i idejama.

"Ovo je prilika da kvalitetni naučnici ostanu u BiH", rekao je.

Za dr. sci. Ajanovića, jedan od najvažnijih potencijalnih rezultata projekta nije samo sama tehnologija nego i mogućnost da se stvori prostor za novu generaciju istraživača.

Podsjećamo da je dr. sci. Ajanović dio svog obrazovanja i istraživačke karijere proveo u inostranstvu, u Turskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji, a danas radi na projektu koji povezuje CERN sa Univerzitetom u Sarajevu.

"Mislim da je ovaj projekat jedna prilika da omogućimo i drugim kvalitetnim istraživačima i istraživačicama da imaju opciju da ostanu u BiH, da ne moraju ići dalje vani", rekao je Ajanović.

Dodao je da je razvoj ovakvog projekta dugotrajan proces, posebno zato što BiH nema tradiciju izgradnje ovakve vrste istraživačke infrastrukture.

"Postoje akceleratori koji su primijenjeni u medicini, ali oni su razrađeni, dizajnirani i pokazani da rade u inostranstvu, a onda su doneseni ovdje i ljudi su trenirani da ih koriste. Pravljenje jednog malog laboratorija sa linearnim akceleratorom u našem podneblju, gdje nemamo tradiciju takvih poduhvata, vrlo je zahtjevno", kazao je Ajanović.

Predavanje je otvorilo šire pitanje o tome treba li Bosna i Hercegovina ostati prvenstveno korisnik tehnologija razvijenih drugdje ili početi graditi vlastitu sposobnost da učestvuje u njihovom razvoju.

Za dr. sci. Offermanna, odgovor podrazumijeva stratešku reformu istraživačkog sistema, snažniju vezu univerziteta i industrije, koncentraciju resursa i stvaranje institucija koje mogu privući i zadržati najbolje naučnike, a za dr. sci. Ajanovića, SARAI predstavlja jedan konkretan korak u tom pravcu, odnosno laboratoriju koja počinje malim akceleratorom, ali čiji se potencijal može razvijati prema novim istraživanjima, tehnologijama i međunarodnim saradnjama.

"Ne želim davati velike nade, ne znamo šta će biti. To je zapravo ljepota ovoga. Shvatio sam da iziskuje vrijeme, pogotovo kada se pokušava napraviti nešto što ne postoji u našem podneblju", zaključio je dr. sci. Ajanović.

Cijelo javno predavanje dostupno je na YouTube kanalu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Amer Ajanović ANUBiH CERN Edmond Offermann istraživačka infrastruktura SARAI Sarajevski akcelerator jona

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE FIRME

Akademija nauka i umjetnosti BiH Sarajevo

Bistrik 7 71000 Sarajevo

POVEZANE VIJESTI

Ilustracija agro

Poljoprivrednicima u BiH dostupna besplatna platforma za praćenje proizvodnje

Ilustracija agro

29.10.2026

|TEHNOLOGIJA U SLUŽBI POLJOPRIVREDE

Poljoprivrednicima u BiH dostupna besplatna platforma za praćenje proizvodnje

dejan milošević

Naučnik iz Sarajeva prije 26 godina predvidio ono što je sada potvrđeno u Berlinu

dejan milošević

28.10.2026

|AKADEMIK DEJAN MILOŠEVIĆ

Naučnik iz Sarajeva prije 26 godina predvidio ono što je sada potvrđeno u Berlinu

prasume

Prašume u BiH pod sve većim pritiskom: Turizam prijeti Perućici, Janju i Lomu

prasume

14.09.2026

|PRIRODNO BLAGO POD PRITISKOM

Prašume u BiH pod sve većim pritiskom: Turizam prijeti Perućici, Janju i Lomu

ANU BIH

ANUBiH u globalnom vrhu: Pet naučnika iz BiH među najboljima na planeti

ANU BIH

17.06.2026

|PREMA SCHOLARGPS-U

ANUBiH u globalnom vrhu: Pet naučnika iz BiH među najboljima na planeti

Munib Karavdić

Akademik Karavdić: Budućnost pripada organizacijama koje razumiju ljude i AI

Munib Karavdić

04.06.2026

|ANUBIH

Akademik Karavdić: Budućnost pripada organizacijama koje razumiju ljude i AI

KS BiH

Vlada ZDK odobrila 100.000 KM Košarkaškom savezu BiH i milionsku pomoć sektorima

KS BiH

18.05.2026

|PODRŠKA SPORTU I NAUCI

Vlada ZDK odobrila 100.000 KM Košarkaškom savezu BiH i milionsku pomoć sektorima

termoelektrana

ANU BiH upozorava: Svijet će 2050. trošiti više uglja i nafte

termoelektrana

13.05.2026

|GLOBALNA POTROŠNJA RASTE

ANU BiH upozorava: Svijet će 2050. trošiti više uglja i nafte

HRLE

Namik Hrle preuzeo visoku funkciju u Broadcomu u Pragu

HRLE

17.04.2026

|NOVI ŽIVOT U ČEŠKOJ

Namik Hrle preuzeo visoku funkciju u Broadcomu u Pragu

Strategija

FBiH pokreće jedinstvenu Strategiju razvoja nauke, inovacija i tehnologije 2027–2034

Strategija

19.12.2025

|STRATEGIJA NAUKE

FBiH pokreće jedinstvenu Strategiju razvoja nauke, inovacija i tehnologije 2027–2034

simpozij

Simpozij ANUBiH: BiH gubi obradivo zemljište, a proizvodnja hrane opada

simpozij

05.12.2025

|POLJOPRIVREDA BIH

Simpozij ANUBiH: BiH gubi obradivo zemljište, a proizvodnja hrane opada

ANU

ANUBiH organizira međunarodnu konferenciju povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma

ANU

13.11.2025

|30 GODINA DAYTONA

ANUBiH organizira međunarodnu konferenciju povodom 30 godina Dejtonskog sporazuma

ZDK

ZDK: Vlada odobrila izmjene kolektivnog ugovora i prava radnika u obrazovanju

ZDK

24.10.2025

|OBRAZOVANJE I JAVNE INSTITUCIJE

ZDK: Vlada odobrila izmjene kolektivnog ugovora i prava radnika u obrazovanju

Sarajevo

Sarajevo bez stvarne moći glavnog grada: Stručnjaci traže reformu

Sarajevo

12.10.2025

|REFORMA ZA FUNKCIONALNU UPRAVU

Sarajevo bez stvarne moći glavnog grada: Stručnjaci traže reformu

anubih

Industrija 5.0: tehnologija napreduje, ali čovjek donosi odluke

anubih

03.10.2025

|ANUBIH KONFERENCIJA

Industrija 5.0: tehnologija napreduje, ali čovjek donosi odluke

konjuh

Svjetski dan prašuma - BiH ima neke od posljednjih iskonskih šuma u Evropi

konjuh

12.09.2025

|SKRIVENO PRIRODNO BLAGO

Svjetski dan prašuma - BiH ima neke od posljednjih iskonskih šuma u Evropi

Karavdić

Prof. Munib Karavdić o potencijalima: Inovacije su pokretač razvoja BiH

Karavdić

09.09.2025

|INOVACIJE I EKONOMIJA

Prof. Munib Karavdić o potencijalima: Inovacije su pokretač razvoja BiH

demografija

BiH izgubila 400.000 stanovnika: ANUBiH upozorava na prijeteći demografski slom

demografija

29.07.2025

|ZABRINJAVAJUĆI PAD NATALITETA

BiH izgubila 400.000 stanovnika: ANUBiH upozorava na prijeteći demografski slom

sto

Kad budžet služi estetici: 68.000 KM za umjetnički konferencijski sto u zgradi Vlade FBiH!

sto

25.07.2025

|TRAŽI SE ANGAŽMAN AUTORA

Kad budžet služi estetici: 68.000 KM za umjetnički konferencijski sto u zgradi Vlade FBiH!