ANU BiH upozorava: Svijet će 2050. trošiti više uglja i nafte

Predviđa se da će 2050. godine svijet angažirati 114 miliona barela nafte dnevno, što je u odnosu na današnjih 82,8 miliona gotovo 40 posto više, dok se očekuje i da će globalna potrošnja uglja biti čak 50 posto veća nego danas, uprkos klimatskim ciljevima i najavljenoj dekarbonizaciji energetskog sektora - istakao je na današnjem predavanju dopisni član Odjeljenja tehničkih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) Izet Smajević.

Upravo ta kontradikcija između klimatskih ambicija i realnih energetskih potreba bila je u fokusu predavanja „Trend budućeg snabdijevanja električnom energijom iz termoelektrana na ugalj: Svijet, Evropa, BiH“ održanog u ANU BiH.

Govoreći o globalnim energetskim trendovima, Smajević je ukazao na činjenicu da, uprkos intenzivnim međunarodnim klimatskim politikama, potrošnja uglja u svijetu i dalje raste, pri čemu Kina danas troši gotovo 56 posto ukupnog uglja koji se koristi globalno, dok zajedno Kina i Indija koriste oko 70 posto svjetske potrošnje uglja.

Posebno je naglašeno da je elektroenergetski sektor danas glavni pokretač rasta potrošnje uglja, te da je proizvodnja električne energije iz uglja 2024. godine dostigla rekordnih 10.700 teravat-sati (TWh).

Tokom predavanja otvorena su i ključna pitanja energetske tranzicije, te koliko je Bosna i Hercegovina spremna za cilj nulte emisije CO₂ do 2050. godine, koja bi za posljedicu moglo imati gašenje postojećih energetskih kapaciteta bez adekvatne zamjene.

Smajević je upozorio da Bosna i Hercegovina već osjeća posljedice višedecenijskog izostanka strateškog planiranja u energetskom sektoru. Podsjetio je da je BiH od 2021. godine počela uvoziti ugalj, dok je proizvodnja električne energije u termoelektranama 2025. godine bila sedam posto manja u odnosu na godinu prije.

Govoreći o energetskoj efikasnosti, Smajević je naveo da termoelektrane u svijetu u prosjeku koriste svega oko 30 posto energije, dok se ostatak gubi, te upozorio da Bosna i Hercegovina mora hitno ulagati u povećanje efikasnosti postojećih postrojenja, razvoj obnovljivih izvora energije i modernizaciju elektroenergetskog sistema.

Zaključeno je da će se dio svijeta, predvođen Kinom i drugim velikim ekonomijama, i u narednim decenijama značajno oslanjati na ugalj, dok Evropska unija paralelno nastavlja proces potpune dekarbonizacije elektroenergetskog sektora do 2050. godine.

Bosna i Hercegovina, koja teži članstvu u EU, suočena je sa ozbiljnim izazovima jer još uvijek nema jasno definisan niti usvojen program dekarbonizacije energetskog sistema, uz dodatni pritisak CBAM mehanizma Evropske unije.

Tokom predavanja istaknuta je potreba hitnog povećanja energetske efikasnosti postojećih termoelektrana, modernizacije postrojenja i primjene domaćih naučnih i tehnoloških rješenja, uključujući povratak detonaciono-pulsnog čišćenja kotlova u TE Kakanj, te pozvali nadležne institucije da bez odlaganja pokrenu strateške procese modernizacije energetskog sektora Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz ANU BiH.