Na osnovu člana 40. i 47. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), Općinsko vijeće Ilidža, na 19. redovnoj sjednici održanoj dana 31.07.2014. godine, donijelo je
ODLUKU
O PRISTUPANJU IZRADI URBANISTIČKOG
PROJEKTA "RIVERINA - SASTAVCI - FAZA 1 A"
Vrsta Plana
Član 1.
Pristupa se izradi Urbanističkog projekta "Riverina - Sastavci - Faza 1 A", u daljem tekstu: Plan.
Član 2.
Granica obuhvata polazi od tačke br. 1 koja se nalazi na parceli k.č. 138, a ima koordinate y=6523836, x=4854444, potom nastavlja na sjeverozapad preko parcele k.č. 138 u dužini od 80 m, i dolazi do tačke br. 2 koja se nalazi na parceli k.č. 138, a ima koordinate y=6523778, x=4854499. Granica obuhvata produžava na sjeveroistok, te jug idući preko parcela k.č. 138, 139, 140, 142, 143, 144, 150, 151, 155 (koordinate prelomnih tačaka: br. 3 y=6523781, x=4854506; br. 4 y=6523805, x=4854528; br. 5 y=6523843, x=4855579; br. 6 y=6523849, x=4854584; br. 7 y=6523863, x=6523863, x=4854579; br. 8 y=6523939, x=4854584; br. 9 y=6523946, x=4854579) i dolazi do tačke br. 10 koja se nalazi na parceli k.č. 155, a ima koordinate k.č. y=6523973, x=4854495. Granica obuhvata nastavlja na jug sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 143, 142, 140, 139, 138 i dolazi do tačke br. 1, odnosno mjesta odakle je granica obuhvata počela.
Sve gore navedene parcele se nalaze u K.O. Ilidža, Općina Ilidža.
Površina obuhvata iznosi P=1,8 ha.
Vremenski period za koji se Plan donosi
Član 3.
Plan se donosi za period do donošenja novog plana.
Smjernice za izradu Plana
Član 4.
Saglasno odrednicama usvojenog Regulacionog plana "Riverina - Sastavci" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 25/02), Općina Ilidža je pokrenula inicijativu za izradu Plana u cilju stvaranja planskih uslova za izgradnju stambeno-poslovnih objekata u zoni Riverina I - Faza 1A.
Planom je potrebno stvoriti uslove za funkcionalno i kvalitetno opremanje, izgradnju i uređenje prostora.
Osnovna usmjerenja za izradu Plana su:
- Izgradnja na području obuhvaćenom granicama opisanim u članu 2. vrši se na osnovu Regulacionog plana "Riverina-Sastavci" prema kojem je za kvadrant/fazu 1A utvrđena izrada urbanističkog projekta u granici definisane regulacione linije, rednog broja (1A) i pretežne namjene (stambeno-poslovna);
- Izvršiti geodetsko snimanje postojećeg stanja u obuhvatu Plana u vektorskom obliku u razmjeri 1:500. Uz geodetske podloge potrebno je obezbijediti i podatke o posjedovnom stanju i ažurnom katastru komunalne infrastrukture;
- Izvršiti istražne radove za izradu elaborata o inžinjersko-geološkim osobinama terena, a na osnovu projektnog zadatka koji će definisati obim istražnih radova u granicama Plana;
- Izvršiti analizu postojećeg stanja;
- Stvoriti uslove da se definišu građevinske linije za novu izgradnju, saobraćajnice i opremanje komunalnom infrastrukturom;
- Namjena objekata: stambeno-poslovna;
- Izgradnjom obezbijediti samostalno djelovanje u prostoru, sa urbanističko-arhitektonsko-funkcionalnim elementima
koji će predstavljati jednu formiranu cjelinu usklađenih prostorno funkcionalnih i estetsko-oblikovnih karakte-ristika u skladu sa urbanističko-tehničkim uslovima iz Regulacionog plana;
- Planom je potrebno obezbijediti:
- stambene objekte sa poslovnim sadržajima,
- u granicama regulacione i građevinske linije utvrđene u Regulacionom planu planirati izgradnju građevina,
- bruto-građevinska površina pretežne stambene namjene i druge poslovne namjene ne može preći odnos 60:40,
- spratnost objekata usaglašena sa apsolutnim visinama susjednih izgrađenih objekata B2 i B3 u granici Plana,
- broj parking/garažnih mjesta koji odgovaraju: 1 parking mjesto za 1,1 stan i 1 parking mjesto za 60 m2 poslovnog prostora,
- zelene uređene površine - 30% od ukupne površine obuhvata.
Zelenilo
- Osnovna kategorija zelenila koja se javlja u okviru ovog Urbanističkog projekta je blokovsko zelenilo uz stambene i stambeno-poslovne objekte. Pravilnim uređenjem i koncipiranjem ove kategorije zelenila potrebno je ostvariti osnovne funkcije zelenila kao što su: poboljšanje životne sredine i mikroklime stambenih blokova, te stvaranje uslova za pasivan i aktivan odmor stanovnika u sredini bliskoj prirodnoj;
- Da bi ovi uslovi bili ispunjeni na slobodnim površinama je potrebno obezbijediti sljedeće:
površine pod visokim zelenilom, travnjake za igru i odmor, i dr., prostore za aktivan i pasivan odmor itd. (opremljeni urbanim mobilijarom).
- Od ukupne površine zone "A1" zelene površine moraju biti zastupljene sa minimalnim udjelom od 30%, što znači da, od ukupne površine za izradu Urbanističkog projekta, koja iznosi cca 1,8 ha, 0,5 ha mora biti namijenjeno za zelenilo;
- Izbor vrsta biljaka treba da se izvrši vodeći računa o uslovima staništa, te u skadu sa elementima potencijalne vegetacije uz zastupljenost sve tri vegetacione etaže i prema estetsko oblikovnim iskazima pojedinih elemenata;
- Učešće visokog zelenila, dakle stablašica, u odnosu na travnate površine treba da bude 70:30;
- Zelene površine ove kategorije je neophodno povezati međusobno, kao i sa masivom rekreaciono-parkovske zone Sastavci, alejama, skverovima i drugim zelenim površinama, u jedinstven gradski sistem zelenila, obezbjeđujući im funkcionalnu, i prostornu povezanost;
- Uz saobraćajnice se formiraju linijski sistemi od stablašica markantnih morfoloških karakteristika, koje odgovaraju datim stanišnim uslovima, a na površinama saobraćaja u mirovanju treba predvidjeti sadnju stablašica.
Saobraćaj
- Prostorne sadržaje i njihova tehnička rješenja, locirane uz granicu obuhvata, usaglasiti sa saobraćajnicama planiranim planovima višeg reda i Regulacionim planom "Riverina - Sastavci";
- Definisati saobraćajni sistem u obuhvatu razdvajanjem na motorni, stacionarni i pješački nivo;
- U skladu sa odrednicama iz Regulacionog plana, urbanističkim konceptom preispitati saobraćajni pristup i optimi-zirati saobraćajno-tehničke elemente ulazno-izlaznih tačaka u zonu "A1";
- Stacionarni saobraćaj sa adekvatnim brojem parking mjesta zadovoljiti unutar obuhvata, na način da se ukupno potreban broj parking mjesta određuje tako što se na postojeći broj parking mjesta unutar obuhvata dodaje potrebni broj parking mjesta za novoplanirane sadržaje;
- Prostor potreban, sa tehničko-tehnološkog stanovišta, za odvijanje internog saobraćaja sa aspekta planirane izgradnje uraditi prema Idejnim projektima objekata koji čini sastavni dio Plana;
- Pješačke komunikacije planirati u skladu sa distribucijom planiranih sadržaja;
- Ispoštovati propise o preglednosti, a posebno u zonama priključaka na postojeću saobraćajnicu.
Komunalna hidrotehnika
Snabdijevanje vodom
- Područje predmetnog Plana pripada zoni snabdijevanja rezervoara Blažuj (k.d. 550 m.n.m. V=5000 m3). Voda u rezervoar se doprema iz vodozahvata "Konaci" na rijeci Bosni sa potisnim cjevovodom. Iz rezervoara je planirano polaganje distribuciono-transportne mreže do obuhvata predviđenog R.P. "Riverina-Sastavci";
- Obuhvat u toku izrade R.P."Riverina-Sastavci" nije bio opremljen vodovodnom distribucionom mrežom. U međuvremenu istočnom stranom obuhvata Urbanističkog Plana "Riverina - Sastavci - Faza 1A" je iz pravca Otesa položen vod VD0 200 mm, koji duž gornje granice prelazi u vod VD0 150 mm;
- R.P. "Riverina - Sastavci" je obuhvat podijeljen u šest dijelova, a svaki od tih obuhvata ima definisane prostorne cjeline oko kojih su planirani primarni cjevovodi sa kojih je moguće formirati sekundarnu mrežu unutar prostorne cjeline koja će biti predmet detaljnije planske dokumentacije;
- "Glavni projekat Riverina - Sastavci 1.A. FAZA - snabdijevanje vodom, urađen je 2004. g. i isti će biti osnov za izradu sekundarne mreže unutar obuhvata predmetnog urbanističkog projekta;
- Profile cjevovoda definisati tako da zadovolje potrebe za sanitarnom, protivpožarnom potrošnjom;
- Za planirano rješenje je najbitnije da postoje primarni objekti i cjevovodi korektnih profila;
- Mrežu distribucionih vodova unutar obuhvata UP-a potrebno je planirati u skladu sa urbanističko - saobraćajnim rješenjem, prema važećim propisima, i sa uslovima i zahtjevima KJKP "VIK".
Odvodnja otpadnih i oborinskih i voda
- Osnovna karakteristika područja R.P. "Riverina - Sastavci" je da je to područje, neizgrađeno što, naravno, za sobom povlači za posljedicu i nedostatak infrastrukture;
- Gradski uređaj za prečišćavanje nalazi se nizvodno od ovog područja i u njega se uključuju Hrasnički kolektor koji je položen desnom obalom rijeke Bosne i na ovom potezu je 0800 mm - 01000 mm do uključenja Hadžićkog kolektora kada prelazi na 0 1100 mm;
- Obuhvat Urbanističkog projekta "Riverina - Sastavci - Faza 1A" je neopremljen postojećom kanalizacionom mrežom, ali u neposrednoj blizini su položeni oborinski kanal ACP0 500 mm i fekalni kanal FCP0 300 mm;
- Osnovu za izradu idejnog projekta odvodnje otpadnih i oborinskih voda, koje će biti sastavni dio Plana, je urbanističko i saobraćajno rješenje, u skladu sa tim rješenjima izvršit će se planiranje mreže kanalizacionih sistema;
- Kao osnov za projektovanje će poslužiti usvojeni R.P. "Riverina-Sastavci", u kojem je planirana i primarna kanalizaciona mreža oko obuhvata Plana (Glavni projekat "Riverina-Sastavci" 1.A. Faza urađen 2004. godine), kao i ostala projektna dokumentacija vezana za predmetno područje;
- Kanale za otpadne vode potrebno je odvesti do Hrasničkog kolektora, a oborinske vode je potrebno odvesti do rijeke Željeznice;
Obzirom da na terenu postoji dio izgrađene kanalizacione mreže sa postrojenjem za prečišćavanje otpadnih voda, kao prelazno rješenje, potrebno je preispitati i usaglasiti izvedeno stanje sa planiranim kapacitetima;
- Separatnu kanalizacionu mrežu unutar obuhvata UP-a planirati u skladu sa urbanističko - saobraćajnim rješenjem, prema važećim propisima, te sa konkretnim uslovima i zahtjevima KJKP "VIK".
Regulacija vodotoka
- Kroz cijeli obuhvat predmetnog plana teče rijeka Željeznica koja je recipijent oborinskih voda. Ona na ovom potezu nije regulisana, pa je potrebno sa investitorom i Općinom utvrditi postojanje projektne dokumentacije regulacije rijeke Željeznice.
Energetika
Elektroenergetika
- Područje obuhvaćeno Planom je u velikoj mjeri pokriveno elektroenergetskim sistemom za kontinuiranu dobavu električne energije. Primarno napajanje je iz TS 110/10 kV BLAŽUJ (SA-1), 2 x 31,5 MVA;
- Napajanje objekata električnom energijom treba da bude na 10(20) kV naponu distributivne mreže. Mjesto priključka na mrežu je distributivna trafostanica tipske jedinične snage transformatora, projektovana prema Tehničkim preporukama Elektrodistribucije Sarajevo. Mrežu planirati isključivo kablovsku, sa mogućnošću dvostranog napajanja, iz glavnog i rezervnog izvora napajanja višeg reda. Također, planirati mogućnost povezivanja 10(20) kV kablovske mreže planiranog obuhvata sa susjednim obuhvatom. Distributivne trafostanice planirati u težištu potrošača, a broj određivati prema specifičnom opterećenju transformatorske jedinice. Uz planirane visokonaponske 10(20) kV kablove položiti PHD cijev za optički OPGW kabl za daljinsku komandu. U kablovske vodne ćelije ugraditi indikatore kvara;
- Razvod električne energije na niskom naponu planirati isključivo kablovskom mrežom. Niskonaponska mreža će se iz planiranih transformatorskih stanica TS 10(20)/0.4 kV izvoditi kao zatvorena preko KRO i KPOV-S ormara (uvezana sa sopstvenom i drugim susjednim transformatorskim stanicama) a radi kao radijalna. Postoji mogućnost rezervnog napajanja preko KRO i KPOV-S ormara i poveznih niskonaponskih kablova. Obzirom da svi kablovi uglavnom imaju rezervu u kapacitetu to ujedno služe za glavno napajanje i za rezervno napajanje susjednih kablova. Svi KRO razvodni ormari (KRO-8, KRO-6, KRO-4, KPOV-S2 i KPOV-S1) fasadni ormari su predviđeni za ugradnju na fasade objekata ili slobodnostojeći. Predmetni distributivni ormari se montiranaju na odgovarajuće temelje. Distributivni ormari ujedno su i priključne točke za spajanje potrošača na elektroenergetski sustav;
- Rasvjeta saobraćajnica treba biti planirana prema njihovoj kategorizaciji, u sklopu postojeće javne rasvjete, sa nivoom osvjetljenja prema preporukama svjetlotehničke karte. Visine stubova javne rasvjete i tip svjetiljki usaglašavati sa postojećim ili usvojenim tipom. Mjerenje potrošnje električne energije i automatsko uključenje predvidjeti u distributivnoj trafostanici iz koje se napaja određena grupa svjetiljki. Koristiti ormare javne rasvjete sa redukcijom snage.
Toplifikacija-gasifikacija
- Preko obuhvata Plana prolazi primarni gasni prsten, GČ 323,9 (mm) i GČ 219,1 (mm), radnog pritiska 8 (14,5) bar-a koji je u funkciji napajanja zemnim gasom cijelog područja kantona Sarajevo. Prsten posjeduje dovoljan kapacitet za zadovoljenje potreba u zemnom gasu i ove prostorne cjeline. Na ovom području nema izgrađenih centralnih toplifikacionih sistema KJKP Toplane;
- Može se generalno konstatovati da individualni izvori toplote sa gasom kao primarnim energentom obezbjeđuju toplotnu energiju za poslovne, prateće, objekte društvene infrastrukture i kolektivne i individualne stambene objekte u kontaktnim zonama predmetnog obuhvata;
- Priprema TSV i energetske potrebe za kuhanjem, ostvaruju se također individualnim sistemima;
- U oba navedena slučaja, za kontaktne zone predmetnog obuhvara, primarni energent je zemni gas sa niskotlačne gasne distributivne mreže nazivnog pritiska 0,1 (0,2) (bar), dok se električna energija koristi kao nezamjenjiva;
- Predmetno područje karakteriše samo djelimična pokrivenost gasnom mrežom. Za sniženje pritiska gasa na nivo prihvatljiv za potrošače, izgrađene su redukcione stanice, koje su locirane u kontaktnim zonama. Ovo područje se snabdjeva zemnim gasom preko reonske redukcione stanice RRS Vrtovi Riverine, oznake R - 81 - xx. Prečnik priključnog gasovoda visokog pritiska je GČ 168,3 (mm), ulazni pritisak 8(14,5) (bar), prečnik izlaznog voda je GPL 225 sa radnim pritiskom 0,1 (0,2) (bar);
- Stanje ovog dijela gasnog sistema je dobro, kao što se može konstatovati za cijelokupan prsten visokog i srednjeg pritiska na području grada, oštećenja i improvizovana priključenja su sanirana, a kapacitet prstena visokog pritiska (sadašnja iskorištenost oko 30%) je više nego dovoljan zapodmirenjepotrebapostojećih potrošača, kao i planiranih objekata;
- S obzirom na urbanističke karakteristike predmetne prostorne cjeline i energetsku gustinu, različitu vlasničku strukturu, različite tehnološke potrebe, dinamiku gradnje i održavanja mikroklimatskih uslova, zagrijavanje objekata i priprema tople sanitarne vode, će se obezbijediti korištenjem zemnog gasa, kao osnovnog energenta i električne energije, kao alternativne;
- Opisani koncept energetskog snabdjevanja toplotnom energijom predstavlja tehnički, ekonomski i ekološki optimalno rješenje, u skladu je sa dugoročnim opredjeljenjem razvoja energetike Grada i potpuno je usklađen sa planovima višeg reda;
- Korištenje električne energije, treba svesti samo kao nezamjenjivu.
Kablovska tk mreža
- Za obuhvat RP "Riverina - Sastavci" ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 25/02) je urađeno Idejno rješenje kablovske tk. mreže (JP BH Telecom, Telekom Inženjering; septembar 2002. god.), kojim je planirano polaganje kablovske kanalizacije do granice obuhvata Urbanističkog projekta Riverina - Sastavci Faza 1A;
- Idejnim projektom UP "Riverina - Sastavci Faza 1A" tk. infrastrukture potrebno je zadržati trase kablovske kanalizacije planirane Idejnim rješenjem, uz detaljniju razradu i planiranje trase kablovske kanalizacije do planiranih stambeno-poslovnih objekata;
- Obzirom da se obuhvat Plana nalazi unutar granica urbanog područja, telekomunikacionu infrastrukturu je potrebno planirati podzemno (član 90. Prostorni plan razvoja KS za period 2003. - 2023. god.);
- Trasu tk. infrastrukture (kablovsku kanalizaciju, pripadajuća kb. okna i ormariće sa tk. opremom) je potrebno planirati izvan kolovoza (u trotoaru, pločnicima i zelenim površinama);
- Ukoliko trasu kablovske kanalizacije nije moguće planirati izvan kolovoza, moguće je istu planirati unutar kolovoza, uz uslov pribavljanja saglasnosti od strane nadležnih upravitelja saobraćajnica prema Zakonu o cestama Federacije BiH ("Službene novine Federacije BiH", 12/2010). Oštećenja uličnog popločanja prilikom radova na podzemnim intalacijama, biće popravljeno ili zamijenjeno od strane privatnog lica ili nadležne institucije koja izvodi radove. Pri izvođenju radova potrebno je posebno voditi računa da ne dođe do oštećenja postojećeg biljnog fonda, a naročito njegovog korjenovog sistema;
- Tačke koncentracije (ormarići sa tk. opremom) je potrebno planirati uz ili unutar objekta, te izbjegavati postavljanje objekata tk. infrastrukture kao samostalnih jedinica;
- Konačan izbor tehnologije koja će biti korištena za pružanje telekomunikacionih usluga korisnicima je ostavljen na izbor investitoru i nije predmet provedbene dokumentacije.
Stvorene obaveze
Stvorene obaveze u prostoru od strane nadležnih općinskih službi, do donošenja ove Odluke, uvažiti kao zatečeno stanje. U tom smislu Općina Ilidža je dužna dostaviti sve podatke o stvorenim obavezama na ovom prostoru.
Sadržaj Plana
Sastavni dio ovog Plana će biti grafički i tekstualni prilozi utvrđeni prema Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja (član 70., član 71., član 72. i član 73.):
- Idejni projekti stambeno-poslovnih objekata,
- Idejni projekat vanjskog uređenja,
- Idejni projekti faza infrastrukture.
Rok za izradu Plana
Član 5.
- Donošenje Odluke o pristupanju izradi Plana: juni 2014. godine
- obezbjeđenje podloga za izradu Plana: septembar 2014. godine
- Izrada Idejnih projekta građevinskih objekata sa prikazom smještaja građevina u prostoru sa idejnim projektom hortikulture i idejnim projektima infrastrukture: decembar 2015. godine
- Izrada koncepta Plana: mart 2015. godine
-Izrada prednacrta Plana: april 2015. godine
- Utvrđivanje Nacrta Plana: maj 2015. godine
- Javni uvid i rasprava o Planu: juni 2015. godine
- Prijedlog plana i usvajanje: septembar 2015. godine
Način osiguranja sredstava za izradu Plana
Član 6.
Okvirna sredstva za pripremu podloga i izradu Plana u iznosu od 21.500,00 KM obezbijediće Općina Ilidža putem krajnjeg investitora "MBI DEVELOPMENT" d.o.o.
Nosilac pripreme Plana i
Nosilac izrade Plana
Član 7.
Nosilac pripreme za izradu Plana je Načelnik Općine Ilidža.
Nosilac izrade Plana je Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, koji može fazu izrade Plana ili njegovog dijelapovjeriti pravnom licu registrovanom za tu vrstu djelatnosti na zakonom propisan način.
Javna rasprava i donošenje Plana
Član 8.
Izradi Plana prethodi izrada analitičko-dokumentacione osnove.
Nosilac pripreme za izradu Plana će verifikovati dokumente iz prethodnog stava.
Član 9.
Nosilac izrade Plana će izraditi Koncept Plana na osnovu utvrđenih smjernica i ponuditi ga Nosiocu pripreme za izradu Plana.
Ukoliko Nosilac pripreme za izradu Plana prihvati Koncepte Plana, Nosilac izrade Plana će izraditi Prednacrt plana i dostaviti ga Nosiocu pripreme za izradu Plana radi utvrđivanja Nacrta faze Plana.
Nosilac pripreme za izradu Plana će utvrditi Nacrt Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću Ilidža na razmatranje i stavljanje na javni uvid i raspravu u trajanju od 15 dana.
Nosilac pripreme za izradu Plana će provesti javni uvid i raspravu o Nacrtu Plana.
Član 10.
Na osnovu rezultata javnih rasprava i stava o Nacrtu Plana, Nosilac pripreme za izradu Plana utvrdiće Prijedlog Plana i podnijeti ga Općinskom vijeću Ilidža na donošenje.
Sastavni dio Prijedloga Plana je "Elaborat troškova uređenja građevinskog zemljišta", koji će uraditi Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo.
Ostale odredbe
Član 11.
Subjekti planiranja su: Općina Ilidža, Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, komunalna i javna komunalna preduzeća, vlasnici i korisnici zemljišta, potencijalni investitori i drugi zainteresovani subjekti koji iskažu svoj interes.
Član 12.
Utvrđuje se režim zabrane građenja na području obuhvata Plana do donošenja Plana, a najduže dvije godine.
Režim zabrane građenja se ne odnosi na izgradnju stambeno-poslovnog objekta na dijelu k.č. 139 K.O. Ilidža, na jugozapadnoj strani obuhvata Plana za koje će Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo dati stručno mišljenje.
Stručna mišljenja Zavoda moraju biti u skladu sa smjernicama iz člana 4. Ove Odluke.
Član 13.
Sastavni dio ove Odluke je grafički prilog R 1:1000.
Član 14.
Ova Odluka stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Broj 01-02-3429/14-3
31. jula 2014. godine Ilidža
Predsjedavajuća
Smiljana dr. Viteškić, s. r.