Na osnovu člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada Sarajeva, na sjednici održanoj dana 28.05.2014. godine, donijelo je
ODLUKU
O USVAJANJU REGULACIONOG PLANA "PARK ŠUMA MOJMILO"
Član 1.
Usvaja se Regulacioni plan "Park šuma Mojmilo" (u daljnjem tekstu: Plan).
Član 2.
Plan se sastoji od tekstualnog i grafičkog dijela. Tekstualni dio sadrži:
- Postojeće stanje i projekciju izgradnje i uređenja prostorne cjeline sa namjenom površina i urbanističko-tehničkim uvjetima za izgradnju u obuhvatu Plana;
- Odluku o provođenju Plana. Grafički dio sadrži:
- Urbanizam prezentiran na odgovarajućem broju tematskih karata i to:
- karta 1a. - Izvod iz Prostornog plana Kantona Sarajeva
- karta 1b. - Izvod iz Urbanističkog plana grada Sarajeva
- karta 2. (a, b i c) - Ažurna geodetska podloga
- karta 3. - Inženjersko geološka karta
- karta 4. (a, b i c) - Postojeće stanje građevinskog fonda
- karta 5. (a, b i c) - Posjedovno stanje
- karta 6. (a, b i c) - Karta rušenja
- karta 7. (a, b i c) - Namjena površina
- karta 8. (a, b i c) - Planirano stanje - razmještaj objekata sa namjenom i spratnošću
- karta 9. (a, b i c) - Mreža regulacionih i građevinskih linija
- Analitička obrada građevinskih parcela
- Idejno rješenje saobraćaja
- Idejno rješenje snabdijevanja vodom i odvodnja otpadnih i oborinskih voda
- Idejno rješenje toplifikacije - gasifikacije
- Idejno rješenje energetike i javne rasvjete
- Idejno rješenje hortikulture
- Idejno rješenje TK mreže
Član 3.
Po jedan primjerak ovjerenog elaborata nalazi se na stalnom javnom uvidu i čuva se u službi dokumentacije Općine Novi Grad Sarajevo, Gradskoj upravi - Služba za urbano planiranje i stambene poslove i Zavodu za planiranje razvoja Kantona Sarajevo.
Član 4.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Sabahudin Delalić, s. r.
Broj 01-02-966/14
28. maja 2014. godine
Na osnovu člana 47. stav 2. alineja 1. Zakona o prostornom uređenju Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo", br. 7/05), te člana 16. stav 1. tačka 1. i člana 26. stav 1. tačka 2. Statuta Grada Sarajeva ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 34/08 - prečišćeni tekst), Gradsko vijeće Grada
Sarajeva, na sjednici održanoj dana 28.05.2014. godine, donijelo je
ODLUKU
O PROVOĐENJU REGULACIONOG PLANA "PARK ŠUMA MOJMILO"
Član 1.
Ovom Odlukom utvrđuju se uslovi korištenja, izgradnje, uređenja i zaštite prostora i način provođenja Regulacionog plana "Park šuma Mojmilo" (u daljnjem tekstu: Plan), a naročito: granice prostorne cjeline, namjena površina, urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina i uređenje građevinskog zemljišta, uslovi za legalizaciju građevina izgrađenih bez odobrenja za građenje, uslovi korištenja zemljišta na zaštitnim infrastrukturnim pojasevima i zaštićenim područjima, mjere zaštite stanovnika i materijalnih dobara od prirodnih i ljudskim djelovanjem izazvanih nepogoda i katastrofa i ratnih djelovanja, mjere zaštite prava lica sa smanjenim tjelesnim sposobnostima, uslovi uređenja zelenih i slobodnih površina, te odnosi prema postojećim građevinama.
Član 2.
Granica obuhvata Plana počinje od tromeđe parcela k.č. 3193, 3194/3 i 3192, zatim ide u pravcu zapada, te sjeveroistoka međom parcele k.č. 3193 (obuhvata je) i dolazi na tromeđu parcela k.č. 3134/1,3134/2 i 3134/3, nastavlja dalje idući međom parcele k.č. 3194/3, dolazi na četveromeđu parcela k.č. 3194/3, 2298/11, 2313 i 2314/1, nastavlja u pravcu istoka idući međom parcele k.č. 2314/1 i dolazi u tačku br. 1 sa koordinatama y = 6 528 793 i x = 4 855 052, koja se nalazi na parceli k.č. 2322/1, skreće u pravcu sjevera sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 2322/1, 2322/3, 2322/4, dolazi na tromeđu parcela k.č. 2322/4, 2323 i 2329/1 (put), nastavlja u pravcu juga sijekući put k.č. 2329/1 i dolazi u tačku broj 2. sa koordinatama y = 6 528 844 i x = 4 855 098, koja se nalazi na međi između parcelak.č. 2329/1 (put) i 2327/1, skreće na sjever sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 2327/1 i dolazi u tačku br. 3. sa koordinatama y = 6528 846ix = 4 855 133, koja se nalazi na međi parcela k.č. 2327/1 i 2379/1, nastavlja u pravcu istoka idući međom parcele k.č. 2327/1 (obuhvata je), dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 2279/4, nastavlja dalje u pravcu jugoistoka sijekući parcelu k.č. 2327/1, dolazi na put k.č. 3301, potom nastavlja dalje u pravcu istoka idući putem k.č. 3301, odnosno, granicom između K.O. Novo Sarajevo IIIiK.O.Dobrinja, dolazi u tačku br. 4. sa koordinatama y = 6 530 169 ix = 4 855 096, koja se nalazi na međi parcelak.č. 3301 (put) i 15, skreće na jug sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 15 i dolazi u tačku br. 5. sa koordinatama y = 6 530 150 ix = 4 855 072, koja se nalazi na međi parcela k.č. 15 i 19, nastavlja dalje u pravcu juga sijekući parcelu k.č. 19, dolazi na tromeđu parcela k.č. 19, 14 i 268, skreće u pravcu jugozapada idući granicom između općina Novo Sarajevo i Novi Grad, dolazi na jugoistočni rub parcele k.č. 307, nastavlja dalje u pravcu jugozapada, te juga idući granicom "dejtonske linije", dolazi na tromeđu parcela k.č.
1533/5, 1533/1 i 1515/1, skreće na jugozapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1515/1, dolazi u tačku br. 6. sa koordinatama y = 6 529 272 i x = 4 854 115, koja se nalazi na međi parcela k.č. 1515/1 i 1516/2, skreće na sjeverozapad sijekući u pravoj liniji parcele k.č. 1516/2,1517, dolazi u tačku br. 7. sa koordinatama y = 6 529 187 i x = 4 854 144, koja se nalazi na parceli k.č. 1517, lomi se u pravcu jugozapada sijekući parcelu k.č. 1517, dolazi na sjeveroistočni rub parcele k.č. 1499/3, nastavlja dalje u pravcu zapada idući međama parcela k.č. 1499/3, 1499/1 i 1499/2 (ne obuhvata ih), dolazi u tačku br. 8. sa koordinatama y = 6529 075 i x = 4 854 116, koja se nalazi na međiparcela k.č. 1518/2 i 1499/2, presijeca parcelu k.č. 1499/2, dolazi na tromeđu parcela k.č. 1499/2,1491 i 1488, nastavlja dalje u pravcu sjeverozapada idući međama parcela k.č. 1491, 1490, 1489/1, 1446/2, 1446/1 (obuhvata ih), dolazi na tromeđu parcela k.č. 1446/1, 1444 i 1451/1, presijeca parcelu k.č. 1451/1, dolazi na istočni rub parcele k.č. 1451/3, nastavlja dalje u istom pravcu idući međama parcela k.č. 1451/1, 1453 (obuhvata ih), dolazi na tromeđu parcela k.č. 1453, 1435/1 i 1437/1, lomi se u pravcu juga idući međom parcele k.č. 1437/1, dolazi u tačku br. 9. sa koordinatama y = 6 528 711 i x = 4 854 258, koja se nalazi na međi parcela k.č. 1435/1 i 1437/1, skreće na zapad sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 1437/1, dolazi u tačku br. 10. sa koordinatama y = 6 528 660 i x = 4854 278, koja se nalazi na međiparcela k.č. 1437/1 i 1434/1, lomi seupravcu sjevera idući međom parcele k.č. 1437/1, dolazi na tromeđu parcela k.č. 1453, 1433 i 1437/1, skreće na zapad, te sjever idući međom parcele k.č. 1453 (obuhvata je), dolazi na četveromeđu parcela k.č. 1431, 1453, 409 i 406/1, lomi se u pravcu zapada idući putem k.č. 1421 te dolazi u tačku br. 11. sa koordinatama y = 6 528 627 i x = 4 854 441, koja se nalazi na međi parcela k.č. 1421 (put)i 1431, lomi seupravcu jugasijekući upravoj liniji parcelu k.č. 1431, te dolazi na tromeđu parcela k.č. 1431,1425/1 i 1426/2, nastavlja dalje u pravcu zapada sijekućiu pravoj liniji parcelu k.č. 1 425/1, dolazi u tačku br. 12. sa koordinatama y = 6 528 467 i x = 4 854 381, koja se nalazi na međi između parcela k.č. 1422 i 1420, nastavlja dalje u istom pravcu idući međom parcele k.č. 1422 (obuhvata je), dolazi na tromeđu parcela k.č. 1420, 429/3 i 1422, lomi se u pravcu jugozapada, te sjeverozapada idući međama parcela k.č. 429/3, 441, 438, 435, 433, 432, 429/3 (obuhvata ih), dolazi u tačku br. 13. sa koordinatama y = 6 528 172 ix = 4 854 512, koja se nalazi na parceli k.č. 429/1, zatim nastavlja u istom pravcu idući projektovanom saobraćajnicom (ne obuhvata je) i izlazi na IX transverzalu, kojom ide u pravcu sjeveroistoka (obuhvata je) i dolazi u tačku broj 14., kojase nalazi na međiparcela k.č. 3318/3, 3318/1, a ima koordinate y = 6 528 473 i x = 4 854 996, zatim se lomi u pravcu jugoistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 3318/1 (put), te nastavlja u istom pravcu idući putem k.č. 1822/46 (obuhvata ga) i dolazi u tromeđu parcela k.č. 3199/10, 3209/2 i 3198/4, zatim nastavlja na istok, te jug idući međama parcela k.č. 3198/17 i dolazi u tačku br. 15. sa koordinatama y = 6 528 604 i x = 4 854 901, koja se nalazi na međi parcela k.č. 3198/16 i 3194/3, skreće na sjeveroistok sijekući u pravoj liniji parcelu k.č. 3194/3, dolazi u tačku br. 16. sa koordinatama y = 6 528 646 i x = 4 854 934, koja se nalazi na međi parcela k.č. 3194/3 i 3192, lomi se u pravcu sjevera idući međom parcele k.č. 3192, te dolazi do mjesta odakle je opis granice Plana i počeo.
Sve naprijed navedene parcele nalaze se u K.O. Novo Sarajevo III i K.O. Dobrinja, Općina Novi Grad.
Granica obuhvata rađena je na katastarskim podlogama razmjere R=1:1 000.
Površina obuhvata Plana iznosi 107.08 ha.
Član 3.
Izgradnja objekata i drugi zahvati na ovom području vršit će se na osnovu Plana.
Član 4.
U obuhvatu Plana defmisane su zone sa sljedećim pretežnim namjenama:
- zona sporta i rekreacije............ 63.40ha,
- zona individualnog stanovanja........ 24.52 ha,
- zona društvene infrastrukture..........7.35 ha
- zonarezervoara.................2.38 ha,
- zaštitni koridor energetske infrastrukture. . . . 3.00ha,
- saobraćajne površine..............6.43 ha.
Član 5.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina:
Regulaciona i građevinska linija:
- Građevinske parcele utvrđene su regulacionom linijom i defmisane su u grafičkom dijelu Plana;
- Građevinska linija utvrđuje dio građevinske parcele na kojoj je moguće izgraditi građevinu. Unutar građevinskih linija investitor je slobodan da definiše tlocrt građevina u ovisnosti od potreba i želja. Građevinsku liniju ne može preći ni najistureniji dio građevine;
- Građevinska linija podrumske etaže može biti veća od građevinske linije nadzemnih etaža, ali samo na dijelu koji je cijelom površinom ukopan u odnosu na uređeni teren. Udaljenost građevinske linije podruma u odnosu na susjednu parcelu je minimalno 1.0 m, zbog mogućnosti realizacije zaštite građevinske jame. Kod realizacije navedene podrumske etaže voditi računa da se ne ugrozi stabilnost objekata na susjednim parcelama.
Spratna visina i etaže objekata:
- Etaže objekta su: podrum ("Po"), suteren ("S"), prizemlje ("P"), spratovi ("1", "2"...), potkrovlje ("Pt");
- Planirana spratnost utvrđena Planom i prezentirana u grafičkom dijelu Plana ne može se mijenjati;
- Maksimalna visina prizemlja stambeno-poslovnih objekata iznosi 3.5 m;
- Spratnost objekata na kosom terenu odnosi se na dio vertikalnog gabarita objekta lociranog na nižoj strani uređenog terena, odnosno računa se od kote najnižeg ruba uređenog terena uz građevinu;
- Podrumom se smatra najniža etaža objekta koja je najmanje jednom polovinom i sa svih strana ukopana u odnosu na uređeni teren (više od 50%). Jedna ili više podrumskih etaža mogu se realizovati kod izgradnje planiranih građevina, pod uslovom da se obezbijede odgovarajuće tehničke mjere u cilju zaštite od podzemnih i površinskih voda, kao i obrušavanja terena;
- Suteren je etaža ukopana u teren sa tri strane i jednom slobodnom fasadom, odnosno etaža objekta koja je ukopana u odnosu na uređeni teren između jedne četvrtine do jedne polovine svog volumena (od 25% do 50%);
- Potkrovnom etažom smatra se prostor ispod krovišta sa visinom nadzitka od 60 cm do 140 cm.
Arhitektonsko oblikovanje:
- Kod arhitektonskog oblikovanja objekata koristiti slobodnije funkcionalno oblikovanje, ali sa jednostavnim arhitektonskim linijama, po mogućnosti dominacijom horizontala i formom jednostavnih kubusa. Savremeni način tretiranja fasade treba biti sa aspekta forme, oblika, boje i upotrebe novih modernih materijala;
- Novi i zamjenski objekti svojim proporcijama, arhitekturom i odnosom masa, moraju činiti oblikovnu cjelinu sa susjednim objektima. Sa aspekta kolorističke obrade fasade, izbjegavati jarke i intenzivne boje;
- Uređaji koji su u funkciji obavljanja djelatnosti u objektu (ventilacije, dimnjaci, klima uređaji i sl.), moraju se smjestiti unutar osnovnog gabarita objekta, posebno u slučaju kad bi svojim volumenom, primijenjenim materijalom i oblikom mogli znatno uticati na izgled fasade.
Završna etaža i krovište:
- Kod objekata sa kosim krovom, jedna krovna ravan mora biti sa nagibom orijentisanim u smjeru pada terena;
- Nagib kosih krovova prilagoditi nagibu na susjednim objektima. Prosječan nagib je cca 30°;
- Ne dozvoljava se primjena bačvastog oblika krova.
Ostali uslovi:
- Projekat osiguranja građevinske jame obavezan je za izgradnju podrumskih i suterenskih etaža;
- Nivelacione kote prizemlja planiranih objekata u odnosu na saobraćajnicu - ulicu utvrdit će se na osnovu nivelacionih kota saobraćajnica datih u Planu;
- Nivelaciona kota prizemlja ili suterena u objektima u kojima je predviđen poslovni prostor mora se izvesti najmanje 15 cm više od kote nivelete pločnika;
- Priključke na saobraćajnice i mrežu komunalne infrastrukture treba u svakom konkretnom slučaju projektovati u skladu sa Planom (važećim tehničkim normativima), odnosno na osnovu faza komunalne infrastrukture, koje su sastavni dio Plana;
- Na parcelama individualnih stambenih objekata nije dozvoljena izgradnja pomoćnih objekata: garaža, ljetnih kuhinja, šupai sl.,kao slobodnostojećih ili izgradnja istih uz matični objekat. Navedeni sadržaji moraju se predvidjeti u sklopu gabarita matičnog objekta.
Član 6.
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju građevina koji su u funkciji Zone park šume i Zone društvene infrastrukture:
- Namjena objekata:
- turistička djelatnost: prihvat i informisanje posjetilaca,
- ugostiteljska djelatnost: restoran, kafić, kafe slastičama, gril i sl. i smještaj posjetilaca,
- kultura i obrazovanje: edukacija lokalnog stanovništva i posjetilaca, održavanje radionica, sekcije, knjižara, izložbeni prostor i sl.,
- servis, iznajmljivanje i prodaja ski-opreme, sanki i sl.,
- trgovina na malo: specijalizirane i nespecijalizirane prodavnice, prodaja suvenira, gift shop i sl.
- Maksimalna spratnost objekata unutar Zone park šume iznosi S+P, a unutar Zone društvene infrastrukture iznosi S+P+l.
- Objekte u sklopu ulazne partije i hotela projektovati kaskadno, tako da prate nagib terena;
- U skladu sa položajem građevinske parcele/objekta (u odnosu na strane svijeta i konfiguraciju terena), preporučuje se izgradnja niskoenergetskih i pasivnih objekata, što podrazumijeva primjenu svih načela pasivne gradnje i energetske učinkovitosti (pravilna orijentacija objekta, pozicioniranje i dimenzioniranje staklenih površina, sjenčenje, pasivno provjetravanje, postavljanje solamih kolektora, upotrebu vegetacije itd., uz primjenu prirodnih i savremenih građevinskih materijala;
- Izgradnja kulturnog centra (max. BGP do 15 000 m2) planirana je na zemljištu označenom kao dio k.č.: 3172, 3173, 3174,3175, 3176/1 i 3176/2, površine 1.31 ha, uz uslov raspisivanja konkursa za izradu idejnog arhitektonsko - urbanističkog rješenja, sa sadržajima u funkciji Park šume. Pri projektovanju objekta/objekata, potrebno je voditi računa o horizontalnim i vertikalnim gabaritima i oblikovanju objekta/objekata, na način da se ne naruši osnovna koncepcija prostora. Od ukupne površine parcele za izgradnju kulturnog centra, zelene površine kao segment vanjskog uređenja, treba da su zastupljene sa minimalnim udjelom od 30%. Idejni projekat hortikulture treba da bude sastavni dio idejnog arhitektonsko - urbanističkog rješenja;
- Izgradnja poslovnog objekta (restoran), planirana na zemljištu označenom kao dio k.č.: 1431 i 1432, moguća je tek po rješavanju saobraćajnog pristupa sa saobraćajnice koja se nalazi izvan obuhvata Plana, a u okviru regulacionog plana susjedne prostorne cjeline -Izmjene i dopune RP "Dobrinja" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 35/06), za što je potrebno izvršiti izmjenu istog. –
Sastavni dio projektne dokumentacije za izgradnju objekata u zoni sporta i rekreacije je i izrada projekta hortikultumog uređenja;
- Na površinama namijenjenim za odmorišta, moguće je postavljanje hladnjaka sa odgovarajućim mobilijarom (klupa, korpa, česma), napravljenih od prirodnih materijala (drvo, kamen i sl.).
Naknadno iskazana potreba za lociranjem novih sadržaja u funkciji Park šume, a koji nisu predviđeni Planom, može biti prihvaćena ukoliko isti:
- ne remete osnovni koncept Plana,
- upotpunjuju prostorno-funkcionalno-biološku kompoziciju prostora,
- zadovoljavaju ekološke i estetsko-dekorativne kriterije utvrđene Planom.
Član 7.
Izgradnja objekta za odmor i rekreaciju u sklopu rezidencije ambasadora Države Katar u Bosni i Hercegovini planirana je na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o pristupanju izradi Regulacionog plana "Park šuma Mojmilo" ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 20/11).
Urbanističko-tehnički uslovi za izgradnju planiranog objekta utvrđeni su Stručnim mišljenjem Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo, broj 02-23/6444/1-11 od 28.02.2012. godine.
Član 8.
U cilju vodosnabdijevanja ovog prostora i uključivanja u gradski vodovodni sistem, planirana je izgradnja dva rezervoara: "Zlatarevo I" (na zemljištu označenom kao dio k.č. 3189,3190/1, 3191/1 i 3192) i "Zlatarevo II" (na zemljištu označenom kao dio k.č. 3169, 3170/1, 3170/2 i 3176/1).
Za izgradnju ovih rezervoara neophodna je izrada detaljnog geotehničkog elaborata i projektne dokumentacije.
Snabdijevanje vodom postojećih i planiranih objekata ispod kote 640 m.n.m., vršit će se iz centralnog gradskog vodovodnog sistema.
Snabdijevanje vodom postojećih i planiranih objekata iznad kote 640 m.n.m., vršit će se preko P.S. planirane uz rezervoar "Zlatarevo I", a sve u skladu sa uslovima i zahtjevima KJKP "ViK".
Član 9.
U saobraćajne površine spadaju postojeće, novoplanirane i rekonstruisane kolske i pješačke površine.
Postojeće saobraćajnice koje prolaze kroz nestabilan teren, moraju se sanirati u skladu sa uslovima datim u Elaboratu o geološkim i geomehaničkim osobinama terena, koji je sastavni dio ovog Plana.
Novoplanirane saobraćajnice, ukoliko prolaze kroz uslovno stabilne terene i nestabilne terene, mogu se izgraditi samo kada se teren sanira, odnosno ukoliko dijelovi saobraćajnice mogu činiti elemenat stabilizacije terena, dio saobraćajnice može se realizirati u fazi sanacije terena.
Zbog nepovoljne konfiguracije terena na nekim dijelovima, pristup postojećim objektima je moguć jedino pješačkom stazom.
Postojeći objekti koji nemaju obezbijeđen kolski ili pješački pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, ne mogu se legalizirati dok se ne obezbijedi minimalno pješački pristup.
Izgradnja kolskog pristupa sa naseljskih saobraćajnica (postojećih i planiranih) za postojeće objekte može se odobriti, uz odgovarajuću tehničku dokumentaciju, ukoliko je to moguće sa aspekta nagiba terena i rješavanja imovinsko-pravnih odnosa.
Član 10.
Tačan položaj trasa i objekata planiranog vertikalnog transporta (žičare i ski liftovi) će se utvrditi na osnovu stvarnih potreba vlasnika i korisnika prostora, a u skladu sa prostornim mogućnostima.
Član 11.
Uređenje građevinskog zemljišta mora se izvesti u obimu i na način kako je to utvrđeno Planom.
Izgradnja građevina ne može započeti bez prethodnog minimalnog uređenja građevinskog zemljišta, pod čime se podrazumijeva obezbjeđenje saobraćajnog pristupa parceli, priključenje na vodovodnu, kanalizacionu i elektroenergetsku mrežu, eventualno izmještanje vodova komunalne infrastrukture, te potrebnih radova na stabilizaciji terena.
Izgradnja građevina ne može započeti prije uklanjanja objekata predviđenih za rušenje. Izuzetno, ovi objekti mogu se koristiti za potrebe gradilišta, ali se isti moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.
Privremeno korištenje građevinskog zemljišta koje nije privedeno krajnjoj namjeni se ne može odobriti.
Član 12.
Urbanističko-tehnički uslovi za intervencije na postojećem građevinskom fondu:
- Postojeći objekti: temelji, devastirani objekti i objekti u izgradnji, za koje su na grafičkom prilogu naznačeni maksimalni vertikalni i horizontalni gabariti, mogu se realizovati uz poštivanje urbanističko-tehničkih uslova utvrđenih članom 5. ove Odluke;
- Postojeći legalno izgrađeni objekti koji se zadržavaju ovim Planom, mogu se: rekonstruisati, sanirati, redizajnirati, dograditi, nadzidati ili izvršiti zamjena građevinskog fonda, kako za potrebe stanovanja, tako i za potrebe dobivanja poslovnog prostora. Ovi zahvati mogu se odobriti ukoliko ne pogoršavaju uslove stanovanja u susjednim zgradama (očuvanje prava na vidik i osunčanje);
- Navedene intervencije na postojećim individualnim stambenim objektima mogu se dozvoliti pod uslovom da je maksimalna spratnost objekta P1Pt;
- Za sve novoplanirane sadržaje mora se obezbijediti odgovarajući broj mjesta za parkiranje/garažiranje;
- Na postojećim objektima koji se ruše saobraćajnim rješenjem mogu se odobriti samo radovi tekućeg održavanja, kao i radovi u cilju obezbjeđenja stabilnosti i normalnog korištenja objekata.
Član 13.
Na prostorima koji su u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena, a koji je za potrebe izrade ovog Plana izrađen od strane Zavoda za geotehniku i fundiranje Građevinskog fakulteta u Sarajevu, registrovani kao aktivna klizišta i nestabilni tereni i naznačeni u grafičkom dijelu Plana (grafički prilog br. 3), neophodno je izvršiti detaljna inženjersko-geološka i geomehanička istraživanja terena, kako bi se dobili podaci za izradu projekta njihove sanacije, zatim realizacija projekta sanacije, uspostavljenje monitoringa, te dobivanje potvrde putem monitoringa da su primijenjene sanacione mjere imale pozitivan učinak na otklanjanje daljih opasnosti klizanja i nestabilnosti terena. Nakon ovih mjera propisaće se uslovi za osiguranje postojećih i izgradnju novih objekata i komunalne infrastrukture.
Član 14.
Uslovi za izgradnju objekata na terenima koji su u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena označeni kao:
- uslovno stabilni tereni (UST) - potrebno je, prije izgradnje i izvođenja radova na pripremi građevinskih površina, izvršiti detaljna geotehnička ispitivanja na svakoj predviđenoj lokaciji, te na bazi postignutih rezultata definisati uslove i ograničenja izgradnje na ovakvim terenima;
- nestabilni tereni (NT) - građevinski zahvati zahtijevaju prethodna vrlo detaljna geotehnička ispitivanja, te preduzimanje adekvatnih tehničkih mjera sanacije, kako bi se izbjegle nepoželjne štetne posljedice. Ukoliko istraživanja pokažu da je na lokaciji pojedinih klizišta izgradnja moguća i ekonomski opravdana, potrebno je prethodno izvršiti radnje naznačene u članu 13., pa tek nakon toga pristupiti izgradnji planiranih sadržaja.
Član 15.
Za postojeće objekte, koji se zadržavaju ovim Planom, a izgrađeni su bez odgovarajućih odobrenja za građenje i nalaze se na površinama koje su u Elaboratu o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena utvrđene kao:
- nestabilni tereni i aktivna klizišta - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti tek nakon provedenih inženjersko-geoloških i geotehničkih istraživanja od strane ovlaštene institucije i drugih mjera određenih u članu 13. ove Odluke;
- uslovno stabilni tereni - naknadna urbanistička saglasnost se može odobriti uz prethodno izrađen pozitivan detaljan geotehnički izvještaj koji će sadržavati sljedeće:
- dubinu temeljenja, koja se mora utvrditi putem iskopa uz temelje,
- istražne radove u zoni objekta minimalnog obima,
- pregled stanja konstrukcije objekta,
- projekat sanacije objekta, ukoliko na temeljima i objektu ima oštećenja.
Projekat sanacije objekta (temelja i ostalih konstruktivnih elemenata) i okolnog terena mora se realizovati prije izdavanja naknadnog odobrenja za građenje.
Član 16.
Postojeći objekti, koji nemaju obezbijeđen kolski pristup, bez obzira da li se nalaze na uslovno stabilnom ili nestabilnom terenu, mogu se legalizovati ukoliko se riješe imovinsko-pravni odnosi za pješački pristup pripadajućoj parceli.
Član 17.
Individualni stambeni objekti koji se nalaze u pojasu planiranih saobraćajnica, a izvan kolovoza saobraćajnice, zadržavaju se i isti se mogu legalizovati, s tim da se kod izrade tehničke dokumentacije za saobraćajnicu, nađe odgovarajuće tehničko rješenje: eventualno suženje pješačke površine, izostavljanje dijela pješačke površine, potporni zid umjesto škarpe i sl.
Član 18.
Za objekte koji su izgrađeni bez odgovarajućih saglasnosti, a ovim Planom su predviđeni za rušenje u svrhu realizacije saobraćaj nica, naknadna urbanistička saglasnost se ne može odobriti.
Član 19.
Prizemlja ili sutereni postojećih i planiranih individualnih stambenih objekata mogu se pretvarati u poslovni prostor.
Postojeći individualni stambeni objekti mogu se u potpunosti i/ili djelimično staviti u funkciju park-šume i prilagoditi prostorno-funkcionalnim potrebama planskog obuhvata.
U poslovnom prostoru mogu se obavljati sve djelatnosti koje ne ugrožavaju prirodnu sredinu i okoliš i koje ne remete korištenje susjednih objekata. Poslovni prostori moraju biti u skladu sa važećim propisima u odnosu na djelatnosti koje se u njima obavljaju.
Član 20.
Legalizacija postojećih pomoćnih objekata može se odobriti ukoliko za to postoje prostorne mogućnosti, odnosno, ako se istim ne ugrožava stanovanje i rad u susjednim objektima.
Svi uslovi i propisi iz člana 13. i člana 14. ove Odluke odnose se i na legalizaciju pomoćnih i drugih objekata u okviru Plana.
Član 21.
Objekti koji su izgrađeni nakon završetka geodetskog snimanja terena i nisu evidentirani u Planu, ne mogu dobiti naknadno odobrenje za građenje.
Član 22.
U naznačenim zaštitnim koridorima 110 kV dalekovoda nije dozvoljena izgradnja objekata i ne smiju se saditi elementi prve vegetacione etaže.
Za legalizaciju objekata koji se nalaze u zaštitnim koridorima energetske infrastrukture, pored ispunjenja svih uslova navedenih u članu 5. i članu 15. ove Odluke, potrebno je dobiti i saglasnost "Elektroprenosa BiH".
Član 23.
U postupku izdavanja odobrenja za građenje ili urbanističke saglasnosti za građenje objekata i instalacija u zaštitnom pojasu X transverzale (Lukavička cesta), tijelo mjerodavno za prostorno uređenje obavezno je zatražiti prethodnu saglasnost, odnosno odobrenje od upravitelja ceste, shodno članu 58. Zakona o cestama u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 12/10).
Član 24.
U obuhvatu Plana, uz uvažavanje ograničavajućih elemenata na ovom prostom, definisane su sljedeće zone zelenila:
Zone u namjeni zelenilo (park šume):
- zona zelenila sa sadržajima sporta i rekreacije
- zona zelenila sa sadržajima rekreacije.
Zone izgradnje:
- zona individualnog stanovanja
- zona društvene infrastrukture
- zona rezervoara
- zona mezarja.
Zona u namjeni zelenilo je prostor oblikovan kao površina sa dominantno zastupljenim elementima biološke komponente (i do 85%), koji svojom zastupljenošću, odnosom etaža i prostornom dispozicijom doprinose ukupnom poboljšanju ekoloških uslova, kao i pejsažno-oblikovnih karakteristika ovog područja, dajući mu određeni "identitet".
Uslovi za realizaciju pejsažno-oblikovnog rješenja:
- prostor u namjeni zelenilo oblikovati kao parkovsko-šumsku površinu sa dominantnom vegetacijom "parkovskog tipa", uz učešće voćnjaka kao vida nadopune kolorita u periodu behara i plodonošenja;
- skupine bjelogorice i crnogorice treba da čine temeljnu odrednicu zona u namjeni zelenilo;
- odnos visokog i niskog zelenila treba biti 80% prema 20% u korist visokog zelenila;
- skupine grmlja koristiti kao nadopunu visoke vegetacije, a uz objekte i pješačke staze saditi trajnice u kombinaciji sa dekorativnim grmljem;
- travne površine prirodno oblikovati i sijati mješavinom sjemena otpornom na gaženje;
- koristiti autohtone dendro vrste koje pripadaju zajednici šuma kitnjaka i običnog graba (Querco-Carpinetum) i zajednici šuma (Carpino betuli-Quercetum roboris), ali uz bogato unošenje raznih hortikulturnih taksona, podvrsta, varijeteta, formi kultivara i slično;
- koristiti sadni materijal odabranih vrsta dendroflore visokog kvaliteta, uz obavezan certifikat koji svim parametrima, uzrastom, razvijenošću debla, krošnje i korijenovog sistema, odgovara heterogenim mikrostanišnim uslovima;
- izgradnja pješačkih staza je moguća samo od prirodnih materijala: drvo, kamen, šljunak, itd.;
- uz glavni projekat saobraćajnice obavezna je izrada hortikultumog uređenja, a površine za parkiranje utvrđene Planom obavezno treba da sadrže element biološke komponente;
- na površinama klizišta provoditi mjere koje imaju za cilj stabilizaciju terena i to kroz biološko (sadnja stablašica u većim grupacijama) i tehničko saniranje padine;
- pored javne rasvjete predvidjeti i dekorativnu rasvjetu, radi osvjetljavanja internih pješačkih komunikacija i naglašavanja estetskih vrijednosti i ukupne kompozicije;
- sav urbani mobilijar, rekviziti za igru djece, rasvjeta itd., treba biti unificiran na čitavom području park-šume, napravljen od prirodnih materijala, bez plastike, i odabran u skladu sa ukupnim ambijentom. Poželjno je da se kao dekorativni sadržaji pojave i ostali vrtno-arhitektonski elementi: vodene površine, pergole, skulpture, info- panoi i dr., posebno ako se isti tretiraju ne samo sa estetskog stanovišta, već i kao dio edukacije korisnika ovih prostora;
- botanička bašta i arboretum, kao naučno-nastav-no-demonstrativni objekti, svojom oblikovno-prostor-no-funkcionalnom organizacijom treba da predstavljaju prirodno-funkcionalno-biološko jedinstvo sa park-šu-mom, uz zadovoljenje i obezbjeđenje osnovne naučno-obrazovne potrebe učenika i studenata svih fakulteta, ali i svih drugih posjetilaca-izletnika. Uređenje botaničke bašte, s obzirom na složeni sistem uzgajanja i njege različitih biljnih vrsta, kao i više funkcionalnih zona (izložbena, za eksperimentalne radove itd.), potrebno je vršiti na osnovu Idejnog i Glavnog projekta;
- na parcelama oko individualnih objekata potrebno je saditi stablašice voćki i ukrasnih dendrovrsta;
- parcele na kojoj se nalaze rezervoari su ograđene i kontrolisane, a izbor sadnog materijala potrebno je odabrati u skladu sa osnovnom namjenom;
- zelenilo mezarja potrebno je urediti sa elementima sve tri vegetacione etaže prema prostornim mogućnostima, a u skladu sa tradicionalnim načinom uređenja.
Površine utvrđene kao neke od kategorija zelenila ne mogu se koristiti za druge namjene niti se mogu graditi objekti koji nisu u skladu sa funkcijom koju ta kategorija zelenila treba da ostvari.
Izgradnja i uređenje zelenih površina vrši se na osnovu odgovarajuće detaljne tehničke dokumentacije izrađene na osnovu Idejnog rješenja pejsažnog oblikovanja i u skladu sa Elaboratom o inženjersko-geološkim i geotehničkim osobinama terena, koji su sastavni dio Plana.
Član 25.
Izgradnja objekata privremenog karaktera može se odobriti isključivo za potrebe gradilišta i isti se moraju ukloniti prije podnošenja zahtjeva za tehnički prijem građevine.
Član 26.
Privremeno zauzimanje javnih površina može se odobriti za postavljanje rashladnih uređaja za sladoled i sokove, mobilijar za igru i zabavu posjetilaca, zapostavljanje ljetnih slobodnostojećih bašti i dr., što je po svom sadržaju i funkciji vezano za korištenje sportsko-rekreacionog centra.
Član 27.
Dozvoljeno je ograđivanje parcela postojećih i planiranih objekata. Ograda treba biti transparentna i u kombinaciji sa živim materijalom (živa ograda).
Dozvoljeno je ograđivanje planiranih sportsko-rekreativnih sadržaja, ukoliko je to potrebno radi njihovog nesmetanog korištenja.
Unutar saobraćajnog ugla preglednosti ne mogu se postavljati ograde, vršiti sadnja visokog zelenila ili graditi druge fizičke strukture.
Član 28.
Površine za parkiranje i garažiranje vozila utvrđene su Planom - faza saobraćaja. Parkiranje i garažiranje vozila za potrebe individualnog stanovanja mora se obezbijediti u sklopu gabarita matične građevine.
Prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti, a na osnovu tražene brutto građevinske površine i namjene, neophodno je odrediti broj parking - garažnih mjesta i to na sljedeći način:
- za stambenu izgradnju 1 stan - 1.1 parking mjesto,
- za poslovne sadržaje jedno parking mjesto na 60 m2 /max.
BGP (30 m2 /max. BGP za administraciju).
Član 29.
Uslovi za sklanjanje stanovništva i materijalnih dobara moraju biti obezbijeđeni u skladu sa odredbama Zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća ("Službene novine Federacije BiH", broj 39/03) i odredbama Uredbe o mjerilima, kriterijima i načinu izgradnje skloništa i tehničkim normativima za kontrolu ispravnosti skloništa ("Službene novine Federacije BiH", broj 21/05).
Član 30.
Pri izdavanju dozvole za građenje arhitektonskih objekata potrebno je pribaviti inženjersko-geološki i geotehnički nalaz i uslove temeljenja od stručnih institucija, a statički proračun mora se dimenzionirati za potrebe najmanje 8° MCS.
Tehnička dokumentacija za realizaciju novih objekata mora biti u saglasnosti sa preporukama vezanim za konstruktivne elemente same građevine i neophodnih radova na okolnom terenu na osnovu detaljnog inženjersko-geološkog i geotehničkog izvještaja, koji treba biti urađen od strane ovlaštene firme.
Obim i kvalitet izvedenih radova vezanih za geoinženjerske uslove moraju biti verifikovani u okviru tehničkog prijema, a upotrebna dozvola se ne može izdati ukoliko predviđeni radovi nisu u obimu i kvalitetu zadovoljavajući.
Član 31.
U postupku donošenja urbanističke saglasnosti, odnosno odobrenja za građenje, nivelete pješačkih saobraćajnica, kao i prilazi i ulazi u građevine moraju biti isprojektovani i izvedeni prema Uredbi o urbanističko-tehničkim uvjetima, prostornim standardima i normativima za otklanjanje i sprječavanje stvaranja arhitektonsko- urbanističkih barijera za kretanje invalidnih lica koja koriste tehnička i ortopedska pomagala ("Službene novine Kantona Sarajevo", broj 5/00).
Član 32.
Ova Odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Kantona Sarajevo".
Predsjedavajući
Gradskog vijeća
Sabahudin Delalić, s. r.
Broj 01-02-966-1/14
28. maja 2014. godine
Sarajevo
