BOSNA I HERCEGOVINA
MINISTARSTVO VANJSKE TRGOVINE I EKONOMSKIH ODNOSA
JAVNI POZIV ZA PRIKUPLJANJE PONUDA
RADI PRAVNOG SAVJETOVANJA U PREKOGRANIČNOM POSTUPKU PROCJENE STUDIJE UTJEECAJA NA OKOLIŠ POVODOM PLANIRANOG SKLADIŠTENJA RADIOAKTIVNOG OTPADA OD
STRANE REPUBLIKE HRVATSKE NA LOKACIJI TRGOVSKE GORE
Sarajevo, ožujak 2024. godine
Temeljne informacije o predmetu:
Sredinom šezdesetih godina prošlog stoljeća, zbog izrazite potrebe za većim kapacitetima električne energije, tadašnje jugoslavenske republike Slovenija i Hrvatska otpočele su s istraživanjima na Krškom polju, utvrdivši navedeno područje kao moguću lokaciju za nuklearnu elektranu (u daljnjem tekstu: NE). Nakon godina istraživanja, u listopadu 1970. godine predsjednici Skupštine Socijalističke Republike (u daljnjem tekstu: SR) Slovenije i Sabora SR Hrvatske potpisuju Sporazum o gradnji nuklearne elektrane. Tijekom 1971. godine potpisan je i Sporazum o pripremi za gradnju i objavljen međunarodni natječaj za prikupljanje ponuda za izgradnju NE Krško. Iste godine je biran i dobavljač opreme. Sredinom 1974. godine Republički sekretarijat za urbanizam SR Slovenije izdao je lokaci-jsku dozvolu za gradnju objekata potrebnih za NE Krško, da bi krajem iste godine bio postavljen kamen temeljac. U veljači 1975. godine Republički sekretarijat za industriju SR Slovenije je izdao građevinsku dozvolu za. pripremne radove, kada i počinje s iskopima i prvim građevinskim radovima. U listopadu 1976. godine završena je mon-taža reaktorskog dijela. Sredinom 1981. godine započeta je prva faza pokusnog pogona te je nuklearno gorivo uloženo u reaktorsku posudu, čime je elektrana postala nuklearni objekt, da bi u jesen iste godine generator bio sinhroniziran s elektroenergetskom mrežom i NE Krško počinje davati prve kilovat-sate električne energije u elektroenergetski sustav. Početkom 1984. godine NE Krško dobiva dozvolu za početak redovitog pogona.1
Tijekom 2000. godine završeno je osuvremenjivanje, te izrada i zamjena parogeneratora povećanjem snage elektrane na 707 MW i nabavom potpunog simulatora za osposobljavanje operativnog osoblja. Tijekom 2002. godine Republika Slovenija i Republika Hrvatska (u daljnjem tekstu: RH) zaključile su Ugovor o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško i Društveni ugovor, koji.je stupio na snagu u ožujku 2003. godine. Navedenim .ugovorom ugovorne strane su se obvezale da će u jednakim dijelovima osigurati financiranje troškova izrade programa razgradnje, troškova njegove provedbe i troškova izrade programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva.2 Ugovorom je ostavljena i . mogućnost dogovora o zajedničkom rješavanju odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, ali ako bi te troškove financirale u jednakim dijelovima. U slučaju da se takav dogovor ne postigne, ugovorne strane bi samostalno snosile troškove svih onih aktivnosti provedbe programa odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva koje nisu od zajedničkog značaja. Nadalje, RH je tijekom 2014. godine donijela „Strategiju zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva"3 (u daljnjem tekstu: Strategija zbrinjavanja). Temelj za donošenje Strategije zbrinjavanja predstavljala je Direktiva 2011/70/Euratom o uspostavi Zajednice za odgovorno i sigurno zbrinjavanje istrošenog goriva i radioaktivnog otpada,4 kojom se od država članica zahtijeva da predstave nacionalne programe u kojima će navesti kada, gdje i kako će zbrinuti radioaktivni otpad i istrošeno nuklearno gorivo.
Strategija zbrinjavanja se, između ostalog, bavi pitanjima odlaganja radioaktivnog otpada koji je posljedica zatvaranja NE Krško. Prvu obvezu preuzimanja tog otpada RH je imala već u 2023. godini (kraj redovitog pogonskog vijeka elektrane), do kada je prvobitno morala riješiti pitanje skladištenja radioaktivnog otpada, lako i sama Strategija zbrinjavanja navodi da RH na raspolaganju ima dvije opcije: zajedničko skladište s Republikom Slovenijom i izgradnja vlastitog skladišta, već tada se preferirala izgradnja vlastitog skladišta. Krajem 2019. godine propali su pregovori između RH i Republike Slovenije oko zajedničke lokacije za odlaganje nuklearnog otpada iz NE Krško te je postalo jasno da će svaka od strana samostalno odlagati svoj dio otpada. Republika Slovenija je ipak i dalje otvorena za mogućnost da se otpad iz Krškog odlaže u Republici Sloveniji ukoliko RH odustane od svojih namjera.
Izgradnja vlastitog skladišta RH zahtijeva ispitivanje i odabir odgovarajuće lokacije, izradu procjene utjecajjr na okoliš te izradu sigurnosnih procjena sukladno relevantnim međunarodnim konvencijama i domaćim zakonodavstvom.
Još 1997. godine, političkom odlukom u Saboru RH, izbrisane su dvije lokacije, a kasnije i treća, te je 1999. godine Trgovska gora kao jedina preostala, ucrtana u prostorni plan Hrvatske kao preferentna lokacija. Republika Hrvatska je kreirala niz dokumenata vezano za slučaj Trgovske gore u razdoblju neposredno nakon spomenutog odabira lokacije, krenuvši od: prethodne biološko-ekološke karakterizacije prefer-entne lokacije odlagališta NSRAO u području Trgovske gore (2000);
planova analize sigurnosti za odlagalište NSRAO na Trgovskoj gori (2003);
studija o novelaciji ocjene prihvatljivosti mikrolokacija na Trgovskoj gori za smještaj odlagališta nisko i srednje radioaktivnog otpada (2004) i drugih - u kojima su potpuno zanemareni mogući prekogranični utjecaji na BiH, te uključivanje Bosne i Hercegovine kao države u te procese.
S obzirom na činjenicu da je RH još početkom lipnja 2015. godine imala dvije opcije (zajedničko skladište i vlastito skladište), Državni je zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost RH sredinom 2015. godine donio Odluku o otpočinjanju strateške procjene utjecaja na okoliš, da bi krajem srpnja 2015. godine donio Odluku o sadržaju strateške procjene utjecaja na okoliš. Nakon toga je, početkom 2016. godine, obavio tri javne rasprave, te 10. veljače 2016. godine putem Ministarstva zaštite okoliša RH uputio notifikacijski formular BiH, zajedno s Nacrtom nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine), Strateškom studijom i neteh-ničkim rezimeom Strateške studije.5 Nakon toga, Vlada RH je krajem 2018. godine usvojila Nacionalni program,6 da bi nešto kasnije bilo objavljeno i Izvješće o provedenom postupku strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine) s prilozima.
Na Nacionalni program su primjedbe iznijeli Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državna regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, skupina autora sa sveučilišta u Tuzli, Sarajevu i Bihaću te inicijativa „Slobodna RH". Od iznesenih primjedbi prihvaćene su četiri, šezdeset primjedbi nije prihvaćeno.7
Nacionalni program kao preferiranu lokaciju za skladištenje radioaktivnog otpada određuje vojarnu Čerkezovac. Vojarna Čerkezovac nalazi se u općini Dvor, Sisačko-mo-slavačka županija Smještena je na južnim obroncima Trgovske gore. na nadmorskoj visini 280-320 metara s najvišim vrhom 319.4 metara, vojno-skladišni kompleks zauzima površinu od 0.6 km1 (60 ha). Čerkezovac je smješten jugozapadno od grada Dvora (na Uni). Udaljenost ulaza u kompleks vojarne Čerkezovac na Trgovskoj gori iznosi 850 metara od državne granice, što je moguće potvrditi mjerenjima ili korištenjem podatka skupine sveučilišnih profesora, koji su 2016. godine kreirali Stručno mišljenje na predmetnu temu. Udaljenost lokaliteta za potencijalnu izgradnju skladišta, unutar spomenutog kompleksa, iznosi 2,3 kilometra od rijeke Une, koja predstavlja državnu granicu. Sama pozicija kompleksa vojarne Čerkezovac nalazi se u graničnom pojasu jer je udaljenost iste od same granice manja od 5 kilometara.
Vremenski plan Programa odlaganja radioaktivnog otpada i iskorištenog nuklearnog gorica iz NE Krško predviđao je početak rada dugoročnog skladišta 2023. godine. S obzirom na postavljene vremenske okvire, Nacionalni program predviđa da se pokrene niz aktivnosti u svezi s obavještavanjem i sudjelovanjem javnosti, koje je potrebno usmjeriti na: izradu strateške procjene utjecaja zahvata na okoliš, provedbu Strategije zbrinjavanja RAO, II i ING, izgradnju međusobnog povjerenja putem konzultacija sa zainteresiranom javnošću, organizaciju edukativno-infprmativnih predavanja u osnovnim i srednjim školama, organizaciju radionica o temi zbrinjavanja radioaktivnog otpada i uspostavu središta za obavještavanje i edukaciju javnosti na lokaciji dugoročnog skladišta za radioaktivni otpad.
U pogledu drugih institucija i financijskog okvira, važno je navesti sljedeće:
Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško utemeljen je Zakonom o Fondu za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz NE Krško („Narodne novine Republike Hrvatske", broj 107/07), a zbog ispunjavanja obveza RH iz Ugovora između Vlade RH i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju NE Krško („Narodne novine Republike Hrvatske", broj 9/02; u daljnjem tekstu: NN).
II.Prethodne relevantne aktivnosti BiH u svezi spredmetom:
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na 19. sjednici, održanoj dana 29.10.2020. godine, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: „Ministarstvo") donijelo je Odluku o imenovanju Pravnog tima za izradu strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine vezano za pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore (u daljnjem tekstu: „Pravni tim"). Zadaće Pravnog tima, sukladno odredbi članka 3. Odluke o imenovanju Pravnog tima za izradu Strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine vezano za pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore (u daljnjem tekstu: Odluka o imenovanju) su: a) izrada Strategije pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine vezano za pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuk-learnog goriva na lokaciji Trgovske gore, b) obavljanje drugih poslova po nalogu Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Koordinacijskog tijela za praćenje stanja i aktivnosti u svezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore te c) izvješćivanje svaka tri mjeseca Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o radu i izvršenju zadaća i aktivnosti, putem Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
Pravni tim je sukladno Odluci o imenovanju izradio, a Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog Ministarstva na 56. sjednici, održanoj 26.10.2022. godine, jednoglasno usvojilo Strategiju pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine vezano za pitanja odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore. Potporu usvajanju ove strategije prethodno su dale vlade Republike Srpske i Federacije BiH te Državna regulativna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost.
Navedenom Strategijom, institucije u BiH su dobile dokument koji sadrži pravne argumente i mehanizme u nastojanju da se spriječi odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva u vojarni Čerkezovac na granici s BiH i na taj način otklone katastrofalne posljedice po život i zdravlje za oko 250.000 građana u BiH. Strategija sadrži sveobuhvatnu pravnu analizu u kontekstu nacionalnog i međunarodnog pravnog okvira koji daje pravni temelj za zaključak da te Republika Hrvatska u dosadašnjim aktivnostima prekršila, između ostalih, Espoo konvenciju i SEA protokol iz 2003. godine, te Aarhušku konvenciju iz 1998. godine o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristup pravdi u pitanjima okoliša. Istovremeno se putem sedam zaključaka daju smjernice institucijama u BiH za planiranie, utvrđivanje i provedbu daljnjih aktivnosti koje uključuju pravne lijekove i pojačan angažman bh. diplomacije.
Dana 23. veljače 2023. godine, Vijeće ministara je donijelo odluku o dopuni Odluke o imenovanju Pravnog tima, kojom su njegove nadležnosti proširene na „planiranje provedbe aktivnosti sukladno Strategiji, sve u cilju osiguravanja odgovarajuće zaštite stanovništva u slivu rijeke Une, kao i zaštite okoliša" te „izvršenje radnji, mjera i drugih aktivnosti utvrđenih u Strategiji i praćenje njihove provedbe uz suradnju s Ekspertnim timom za praćenje stanja i aktivnosti u svezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore." Pravni tim je sukladno proširenim nadležnostima nastavio sa svojim radom te je tijekom prve polovice 2023. godine, u suradnji s Ekspertnim timom, sastavio i sveobuhvatne primjedbe na Uputu o izradi sadržaja studije utjecaja na okoliš koju je objavila Republika Hrvatska te je poduzeo i druge pravno-konzultantske aktivnosti s tim u svezi.
Dana 24. srpnja 2023. godine održan je sastanak Koordinacijskog tijela za Trgovsku goru na kom je, između ostalog, razmotrena mogućnost angažiranja međunarodnog odvjetničkog ureda, pravno-konzultantske organizacije i/ili tima renomiranih međunarodnih stručnjaka koji bi se bavili pitanjem pravno-stručne pomoći BiH, ne umanjujući time poziciju postojećih timova (Pravnog i Ekspertnog tima).
Na temelju zaključaka Koordinacijskog tijela za Trgovsku goru, Ministarstvo je, sukladno Strategiji, a zajedno s Pravnim timom, predložilo angažiranje inozemnog odvjetničkog ureda koji bi pružao usluge pravnog savjetovanja i zastupanja u bilateralnim aktivnostima u odnosu na Republiku Hrvatsku, ali i potencijalnim pokretanjem postupaka pred odgovarajućim međunarodnim i regionalnim institucijama, a u svezi s prekograničnim postupkom procjene utjecaja, odnosno izrade studije utjecaja na oko-
Opći podaci i činjenice iz radnog materijala Vijeća ministara BiH.
Članak 11. Ugovora o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško.
„NN", broj 125/14., Strategija predstavlja temelj nacionalnog programa za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Svrha navedene strategije je odrediti ciljeve i smjernice za izgradnju nacionalnog sustava za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, zatim uspostavu zakonodavnog, financijskog, tehnološkog i organizacijskog okvira za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Navedenom strategijom utvrđena su načela, kratkoročni, srednjoročni i dugoročni ciljevi Strategije, zatim podjela nadležnosti i odgovornosti, kao i zakonodavni i financijski okvir (nacionalno zakonodavstvo, propisi EU i međunarodni ugovori) za provedbu Strategije. RH je također Strategijom utvrdila institucionalni i financijski okvir za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. ,,S1. list EU", broj 199,2. 8. 2011.
Izvješće o provedenom postupku strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine), str. 4 (https://civitaa-zastita.gov.hr/UserDocsImages// dokumnovine RH", broj 100/18.
Izvjeiće o provedenom postupku strateške procjene utjecaja na okoliš Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva (Program za razdoblje do 2025. fodne 5 pogledom do 2060. godine), str. 6.
liš vezano za planirano skladište radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori.
Vijeće ministara BiH je na 37. sjednici, održanoj dana 01.02.2024. godine, zadužilo Ministarstvo da, u suradnji s Pravobraniteljstvom BiH, pristupi postupku odabira međunarodnog odvjetničkog tima i utvrđivanju troškova njegovog angažiranja, te o tome obavijesti Vijeće ministara BiH.
Imajući u vidu prethodno navedeno, Ministarstvo raspisuje predmetni javni poziv i poziva sve zainteresirane međunarodne, odnosno inozemne odvjetničke urede da podnesu svoje ponude za zastupanje.
III.Specifikacija traženih usluga:
U svjetlu prethodno navedenog, ovim putem se raspisuje javni poziv za prikupljanje ponuda za angažman inozemnog odvjetničkog ureda za usluge pravnog savjetovanja nadležnih tijela Bosne i Hercegovine u svezi s prekograničnim postupkom Studije utjecaja na okoliš povodom planiranog skladištenja radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore, kao i tijekom pripreme i eventualne provedbe povezanih postupaka pred međunarodnim institucijama sukladno Strategiji pravne zaštite interesa Bosne i Hercegovine vezano za pitanja odlaganja radio-aktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovske gore.
Predmet javnog poziva, odnosno usluge koje su potrebne Ministarstvu obuhvaćaju posebice:
a.pravno savjetovanje u odnosu na primjenjive međunarodnopravne izvore, kao i zakonodavni okvir Europske unije, a vezano za postupak procjene utjecaja na okoliš za dani projekt;
b.analiza dokumenta/studije o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koji će izraditi Republika Hrvatska uz određivanje svih eventualnih primjedaba (savjeti u odnosu na problematiku koja bi trebala biti isključena, kumulativni utjecaj, relevantna metodologija i prekogranični učinci i si.);
c.pravno savjetovanje u eventualnom postupku pred nadležnim tijelom Republike Hrvatske/javnoj raspravi u svezi sa Studijom o procjeni utjecaja na okoliš;
d.pravna pomoć u postupku prekograničnog savjetovanja s Republikom Hrvatskom sukladno Espoo konvenciji, općim pravilima međunarodnog prava i/ ili zakonodavnog okvira Europske unije;
e.izrada prigovora na projekt, odnosno postupanje Republike Hrvatske prema odredbama Espoo konvencije, Aarhuške konvencije, drugih primjenjivih konvencija i pravila međunarodnog prava i/ili zakonodavnog okvira Europske unije;
f.pokretanje postupaka i zastupanje ili pomaganje Bosni i Hercegovini u postupcima pred nadležnim tijelima i institucijama shodno odredbama Espoo konvencije, Aarhuške konvencije, drugih primjenjivih konvencija i pravila međunarodnog prava i/ ili zakonodavnog okvira Europske unije, a u svezi s predmetnim projektom;
g.zastupanje ili pomaganje Bosni i Hercegovini pred Međunarodnom agencijom za atomsku energiju u odgovarajućim postupcima u svezi s predmetnim projektom;
h.suradnja s Pravnim timom i drugim angažiranim osobama u svim fazama postupanja kako bi se osigurala jednakost istupanja u odnosima s Republikom Hrvatskom i svim drugim državnim, međunarodnim tijelima i svim trećim osobama i organizacijama.
Radi izbjegavanja sumnje, od ponuđača će se očekivati naročito poznavanje i savjetovanje u svezi s međunarodnim pravom vezanim za zaštitu okoliša, rješavanje međunarodnih sporova, odgovornost država i nuklearnu sigurnost, uključujući ali ne ograničavajući se na sljedeće međunarodne izvore:
Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš u pre-kograničnom kontekstu (Espoo konvenciia) („Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", broj 08/09); ' Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti i pristupu pravdi (Aarhuška konvencija) („Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", broj 08/08);
Zajednička konvencija o sigurnosti zbrinjavanja istrošenog goriva i sigurnosti zbrinjavanja radio-aktivnog otpada ("Službeni glasnik BiH - Međun-arodni ugovori", broj 2/12); Konvencija o nuklearnoj sigurnosti ("Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", broj 3/10); Konvencija o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala ("Službeni list SFRJ - Međunarodni ugovori", broj 9/85);
Amandmani na Konvenciju o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala ("Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori", broj 3/10); Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta
i Vijeća od 13. prosinca 2011. godine o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš.
IV. Minimalni uvjeti za kvalifikaciju ponuđača:
Zainteresirani odvjetnički uredi moraju ispunjavati minimalno sljedeće uvjete za kvalifikaciju:
1)da imaju najmanje 5 (pet) pravnih stručnjaka s najmanje 5 (pet) godina profesionalnog iskustva u području međunarodnog prava, od čega najmanje 1 (jednog) pravnog stručnjaka s najmanje 10 (deset) godina profesionalnog iskustva u području međunarodnog prava;
2)da imaju pravnog stručnjaka s najmanje 10 (deset) godina profesionalnog iskustva u području ekološkog prava, odnosno prava zaštite okoliša;
3)da imaju pravnog stručnjaka s najmanje 10 (deset) godina profesionalnog iskustva u pružanju odvjetničkih usluga u okviru pravnog poretka Europske unije;
4)da imaju pravnog stručnjaka s iskustvom u savjetovanju i/ili zastupanju država u svezi sa studijama procjene utjecaja na okoliš u prekograničnom kontekstu;
5)da imaju pravnog stručnjaka koji tečno govori, piše i čita bosanski/srpski/hrvatski jezik;
6)da imaju najmanje 1 (jedan) aktivni odvjetnički ured/predstavništvo na prostoru Europske unije;
7)da posjeduju osiguranje od profesionalne odgovornosti s pokrićem od minimalno 3 (tri) milijuna eura;
8)da odvjetnički ured, odnosno njegovi članovi imaju iskustvo u zastupanju ili savjetovanju najmanje 5 (pet) različitih država u području međunarodnog prava;
9)da odvjetnički ured, odnosno njegovi članovi imaju međunarodnu prepoznatljivost i renomiranost u području međunarodnog prava, rješavanja međunarodnih sporova, prava zaštite okoliša (ekološkog prava) i/ili prava EU.
Pravnim stručnjacima, u smislu gore navedenih uvjeta, ce se smatrati osobe koje su završile najmanje osnovne i master studije iz područja pravnih znanosti (ekvivalent 300 ESPB bodova prema propisima BiH). Odvjetnicima, u smislu gore navedenih odredaba, će se smatrati osobe upisane u odvjetničku komoru određene države.
Odsustvo sukoba interesa
Osim ispunjavanja minimalnih uvjeta za kvalifikaciju, potencijalni ponuđači (uključujući i sve njihove članove tj. suradnike i zaposlene, neovisno od toga jesu li dio predloženog tima za trenutačni predmet ili ne) ne smiju imati sukob interesa u smislu ovog odjeljka. Konkretno, neophodno je da ponuđači:
1)trenutačno ne zastupaju, savjetuju niti pružaju bilo kakve druge pravne/konzultantskeusluge Republici Hrvatskoj, Republici Sloveniji, njihovim državnim ili lokalnim tijelima, niti bilo kojim osobama koje su pod izravnom ili neizravnom kontrolom ili vlasništvom Republike Hrvatske ili Republike Slovenije, uključujući i u razdoblju od prethodnih 5 (pet) godina od dana objave ovog poziva;
2)nikada nisu zastupali, savjetovali niti pružali bilo kakve pravne/konzultantske usluge Republici Hrvatskoj, Republici Sloveniji, njihovim državnim ili lokalnim tijelima, niti bilo kojim osobama koje su pod izravnom ili neizravnom kontrolom ili vlasništvom Republike Hrvatske. Republike Slovenije ili njihovih državnih ili lokalnih tijela, a u svezi s pitanjima nuklearne energije, odlaganja radioaktivnog otpada i/ili istrošenog nuklearnog goriva, studije utjecaja na okoliš, kao i prekograničnog postupka konzultacija vezano za studiju utjecaja na okoliš;
3)trenutačno ne zastupaju, savjetuju niti pružaju bilo kakve pravne/konzultantske usluge u predmetima nasuprot Bosne i Hercegovine, njenih državnih, entitetskih ili lokalnih tijela, niti bilo kojih osoba koja su pod izravnom ili neizravnom kontrolom ili vlasništvom Bosne i Hercegovine, ili njenih državnih, entitetskih ili lokalnih tijela, uključujući i u razdoblju od prethodnih 5 (pet) godina od dana objave ovog poziva;
4)nikada nisu bili odabrani ili postavljeni službenik Republike Hrvatske, član međunarodnih organizacija ili udruga nominovan od strane Republike Hrvatske, niti su držali bilo kakvu političku funkciju u Republici Hrvatskoj, kao ni njenim državnim ili lokalnim tijelima;
5)nikada nisu bili uposleni ili angažirani na bilo koji drugi način od strane NE Krško ili Fonda za razgradnju NE Krško.
Neovisno od gore navedenih konkretnih slučajeva, ponuđači su dužni predočiti sve svoje druge trenutačne ili prošle profesionalne veze s Republikom Hrvatskom, Republikom Slovenijom, njihovim državnim ili lokalnim tijelima, kao i bilo kojim osobama koje su pod izravnom ili neizravnom kontrolom ili vlasništvom Republike Hrvatske, Republike Slovenije ili njihovih državnih ili lokalnih tijela. Ministarstvo zadržava diskrecijsko pravo da potencijalno kvalificira takve slučajeve kao sukob interesa.
Priprema i dostavljanje ponude:
Ponuda se izrađuje na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku u latiničnom ili ćiriličnom pismu. Dozvoljeno je izraditi ponudu i u dvojezičnoj verziji, pod uvjetom da je jedna od inačica na bosanskom, srpskom ili hrvatskom jeziku.
U ponudi mora biti obrazloženo na koji način ponuđač ispunjava minimalne uvjete iz točke IV, sa upućivanjem na odgovarajuću propratnu dokumentaciju za svaki uvjet. Osim toga, ponuđači mogu u svojoj ponudi pružiti i bilo koje dodatne informacije koje smatraju relevantnim za utvrđivanje svoje stručnosti i kvalifikacija za pružanje danih pravnih usluga. Dokumentacija iz točaka 4), 6) i 7) u ovom odjeljku se može priložiti i samo na engleskom jeziku, bez potrebe za prijevodom.
Uz svoje ponude, ponuđači mogu dostaviti obične pres-like tražene dokumentacije, s tim što Ministarstvo za-država pravo da naknadno traži danu dokumentaciju u originalu ili ovjerenoj preslici.
Ministarstvo zadržava pravo da zatraži dodatne dokaze, po svom nahođenju, a radi utvrđivanja ispunjenosti bilo kojeg uvjeta iz ovog javnog poziva.
Obvezna dokumentacija koja se mora dostaviti uz ponudu, a koja dokazuje ispunjenost uvjeta iz odjeljka IV. ovog javnog poziva je:
1)detaljni životopisi svih članova predloženog tima;
2)popis osoba koje ispunjavaju uvjete iz točaka IV(1) do IV(4);
3)popis predstavništava/ogranaka odvjetničkog ureda, s posebnom naznakom ureda/predstavništva iz točke IV(5);
4)dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti u iznosu od najmanje 3 (tri) milijuna eura u smislu točke IV(6);
5)popis relevantnog profesionalnog iskustva s kratkim opisima predmeta, s naročitom specifikacijom predmeta vezano za uvjete iz točke IV(7) i IV(8);
6)reference koje pokazuju ispunjavanje uvjeta iz točke IV(9), uključujući reference o rangiranjima, pohvalama ili nagradama od strane odgovarajućih međunarodnih organizacija i udruga iz relevantnih područja, druga relevantna javna priznanja, _ održane međunarodne konferencije/predavanja, popis publikacija koje su objavljene u međunarod-nim časopisima ili od strane renomiranih međun-arodnih izdavača, kao i druge reference o sličnim pokazateljima ispunjenosti danog uvjeta;
7)izvod o registraciji iz matičnog registra ponuđača, ne stariji od 6 mjeseci;
8)izjavu o nepostojanju sukoba interesa na načip opisan u odjeljku V. ovog javnog poziva, danu pod punom moralnom, materijalnom i kaznenom odgovornošću, za svakog od članova predloženog tima;
9)financijska ponuda utemeljena na satnici i maksi-malnom procijenjenom proračunu, iskazana u eurima ili KM, uključujući i sve plative poreze i dopri
nose;
Javni poziv za prikupljanje ponuda radi pravnog savjetovanja u prekograničnom postupku procjene studije utjecaja na okoliš povodom planiranog skladištenja radioak-tivnog otpada od strane Republike Hrvatske na lokaciji Trgovske gore se objavljuje u „Službenom glasniku BiH", „Službenom glasniku Brčko distrikta", dnevnim novinama i na web stranici Ministarstva, www.mvteo.gov.ba.
Pok za dostavljanje ponuda je deset dana od dana objavljivanja, na adresu Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine, Musala br. 9, 71000 Sarajevo (poštom ili osobno). Ponuda će se sma-trati dostavljenom onda kada bude primljena na navede-noj adresi. Ponude koje budu zaprimljene nakon isteka ovog roka neće biti razmatrane.
VII. Ocjenjivanje ponuda
Ponude će biti razmatrane na temelju kombiniranog krit-erija tj. (1) stručnih kvalifikacija i iskustva i (2) financijske ponude.
VIII. Rok zaključenja/izvršenja ugovora
Ugovor o pružanju predmetnih usluga će se zaključiti na razdoblje od maksimalno 36 (trideset šest) mjeseci, odnosno 3 (tri) godine.
IX. Ostali opći uvjeti
Trošak pripreme i podnošenja ponude u potpunosti snosi ponuđač, te se slanjem ponude odriče bilo kakvog potraživanja na ime naknade za troškove pripreme i pod-nošenja ponude.
Podnošenjem ponude ponuđač se odriče prava na na-knadu štete koju bi pretrpio u slučaju neprihvaćanja njegove ponude od strane Ministarstva iz bilo kojeg ra-zloga. ,
Otvaranje ponuda i ocjenjivanje ispunjenosti uvjeta izvršit će posebno povjerenstvo uspostavljeno za ovu svrhu. Otvaranje ponuda nije javno i Ministarstvo niti Pravobraniteljstvo BiH nemaju obvezu obavještavanja, ponuđača koji nisu odabrani o ishodu postupka.
Nakon prihvatanja ponude pristupit će se zaključivanju ugovora kojima će se bliže urediti prava i obveze ugovornih strana i sva druga bitna pitanja. . -