Javni dug Hrvatske 2008. iznosio 35 posto BDP-a, a krajem 2014. 85 posto

Nakon šest godina recesije hrvatsko gospodarstvo pokazuje prve zankove oporavka.

"Snažna maloprodaja i prohodi od poreza na dodanu vrijednost upućuju na početak oporavka osobne potrošnje. Zaposlenost se stabilizirala, a zarade tvrtki se oporavljaju. Vjetar u leđa oporavku došao je od nižih cijena energije i jačanja rasta u eurozoni", navodi se u izvještaju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), nakon zaključenih konsultacija s Republikom Hrvatskom.

Iz MMF-a upozoravaju da uprkos znakovima oporavka, privreda još uvijek nije na potpuno sigurnom putu, jer se ulaganja poduzeća i dalje smanjuju zbog visokog nivoa duga.

Snažan rast javnog duga od izbijanja krize

Osim toga, državna poduzeća zauzimaju nesrazmjeran dio privrede, Konkurentnost gospodarstva slabi hronično loša poslovna klima, a neizvjesnost je prisutna i zbog nadolazećih parlamentarnih izbora.

MMF podsjeća i na fiskalne probleme, pa navode da je javni dug povećan s 35 posto BDP-a u 2008. godini, na 85 posto krajem 2014., što je, kako navode, odraz fiskalnih manjkova od 6,5 posto BDP-a od 2009. godine.

Za ovu godinu MMF prognozira rast od 0,5 posto.

Od 2016. godine očekuje se snažniji rast, jer će rast dobiti poduzeća olakšati rješavanje problema njihove zaduženosti, izvoz će jačati u skladu sa situacijom u okruženju, a pomoći bi trebalo i povlačenje novca iz EU fondova.