Baščaršija među najatraktivnijim turističkim destinacijama

Pauza / TURIZAM I GASTRO

Baščaršija među najatraktivnijim turističkim destinacijama

19.06.2017. 09:12 / Izvor: Federalna.ba

Iz godine u godinu posebno u ljetnoj sezoni sve je više turista koji posjećuju BiH. Gotovo neizostavan dio svake turističke rute je obilazak Baščaršije, starog sarajevskog jezgra. Sarajevska Baščaršija izgrađena je još u 15. vijeku kad je Isa-beg Ishaković osnovao grad. Glavna je to čaršija u kojoj se nalazi mnogo važnih historijskih objekata.

Gotovo neizostavan dio svake turističke rute je obilazak Baščaršije, starog sarajevskog jezgra. Pored arhitekture i gastronomije posjetioce privlače radnje esnafskih zanatlija – čuvara tradicije u kojima se još stvara kao nekad. Jedna od njih je u srcu Baščaršije.

Dvanaest generacija porodice Jabučar unikatnim rukotvorinama svjedoče o drugačijim vremenima, ljudima i životu. Turisti to prepoznaju. "Mlin za kafu im je atrakcija, navikli su na gotovu espreso kafu. Sameljemo im i kad osjete aromu i objasnimo im da je ljepota kafe da je friška, da je tad daleko kvalitetnija", priča kazandžija Nasir Jabučar.

Poplava uvozne robe, pretežno iz Turske i Kine, zanatlijama otežava rad i opstanak, a svima očuvanje tradicije. Najveća džezva ikad napravljena ipak je bosanska.

"Džezvu danas možete naći u svim radnjama, samo ih još nema po apotekama nema. Interesantno je da je džezva aktuelna zato što je ušla u Ginisovu knjigu rekorda ", napominje Nasir.

Tradicionalni esnafski zanati uvršteni su u nematerijalnu kulturnu baštinu. A kako se odnosimo prema njoj najbolje osjete zanatlije.

Autentični bh. zanati prenose se s generacije na generaciju i zahvaljujući majstorima koji su spremni mlade obučiti. Do sada je 14 učenika naučilo sve o mehanizmima u satovima zahvaljujući sahadžiji Izetu Ždraloviću.

Nije dovoljno samo se obrazovati već i pratiti trend da bi se uklopilo. Izet ističe da je važno i našim ljudima i strancima pokazati kvalitet ručnog rada, ko ga radi i kome se obratiti.

Uvrštavanje starih zanata u zakon o obrtu i srodnim djelatnostima nije dovoljno za njihovo očuvanje. "Federalno ministarstvo bi trebalo usmjeravati sredstva i na otvaranje mjesta gdje postoji stečena stručna sprema", navodi Ždralović.

Kuća zanata mjesto je koje čuva tradiciju od zaborava. Razne radionice za učenike završnih razreda osnovne škole i postavke rukotvorina podrška su osnaživanju zanatlija. I općinska vlast djeluje konkretno.

"Trebalo bi naći dodatne subvencije da im se omogući zadržavanje starih zanata, jer Sarajevo je poznato po Starom Gradu, niko nije željan ni nebodera ni staklenih kula", kaže Ibrahim Hadžibajrić, načelnik Općine Stari Grad Sarajevo.

Postavljanje turističke signalizacije i info panoa na engleskom i turskom jeziku ono je na čemu se radi ovih dana.

"Radimo u pravcu proširenja turističke zone Kovači. Trebamo krenuti u sanaciju tih ulica da bi sve to bila cjelina s baščaršijskim trgom, Saračima i Bravadžilukom", ističe Hadžibajrić.

Prije više od 100 godina događaj koji se zbio u Starom Gradu utjecao je na tok historije i početak Prvog svjetskog rata - ubistvo prijestolonasljednika Franca Ferdinanda i suprugu Sofiju. U jednom od objekata Muzeja Sarajeva čuvaju replike otisaka stopala Gavrila Principa. Postavka posvećena 40-godišnjem periodu BiH u Austrougarskoj carevini sadrži više od 500 predmeta. Među najznačajnijim su dijelovi servisa za čaj koje su car i carica koristili prije atentata.

"Jedan od najznačajnijih projekata u austrougarskom periodu je istočna pruga iz Sarajeva prema Višegradu. Mnoge su zgrade u Sarajevu napravljene po uzoru na Beč ili Budimpeštu", priča kustos Muzej Sarajevo Amer Šehović.

Ranije mjesto atentata sada je jedna od najposjećenijih turističkih lokacija. Turisti dolaze, samo ih trebamo zadržati. "U općini Stari Grad ima 68 kulturnohistorijskih nacionalnih spomenika od značaja za BiH, a u proceduri je još 12, što će biti ukupno 80. Ne može se ni ovih 68 obići za dan i noć", zaključuje Hadžibajrić.

Bosna i Hercegovina turistički je vrlo primamljiva. Da je suprotno broj posjetilaca ne bi bio u porastu. A da smo obogatili sadržaje i prilagodili se njihovim potrebama umjesto usputne stanice na njihovim putovanjima postali bismo krajnja destinacija.

U Federaciji plus o odnosu Bosanaca i Hercegovaca prema historiji govorile su Amra Hadžimuhamedović, profesorica historije i arhitekture i zaštite graditeljskog naslijeđa na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, i magistrica historijskih nauka Amra Čusto.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Pauza