Tekstilci i kožari traže izjednačavanje carinskih stopa

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće, kao segment preradivačkog sektora, je radno intezivna i nisko akumulativna grana industrije, na žalost proizvodnja je uglavnom bazirana na lonh poslovima dorade za inostrane partnere sa vrlo malim učešćem proizvodnje vlastitih proizvoda, što onemogućava stvaranje profita domaćim kompanijama i nove investicije.

O ovim problemima razgovarano je danas u Sarajevu u okviru okruglog stola koji je za temu imao " Stanje i perspektive u tekstilnoj i kožarsko-preradivačkoj industriji-unaprijedenje poslovnog ambijenta harmonizacijom carinskih propisa i carina u Bosni i Hercegovini sa carinama u EU.

Bruno Bojić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore, kazao je kako je tekstilna industrija u BIH peta po robnoj razmjeni.

"Mi na ovaj način želimo poboljšati privredni ambijent i zakonsku legislativu uskladiti sa EU kako bismo na neki način našim  proizvodačima osigurali nesmetanu konkurentnost", kazao je Bojić.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kaže kako će nastojati i dalje podržavati ovaj veoma važni sektor.

"MInistarstvo je uspjelo suspendovati, odnosno ujednačiti carinske stope sa evropskim za tarifne linije koje su komore, odnosno kompanije tražile, tako da je ušteda po tom osnovu na godišnjem nivou za 2015. za ovaj sektor oko pet miliona KM, dok su benifiti još veći jer je bilo  dodatnih zapošljavanja, bili su konkurentniji i dobili su nove poslove",kaže Šarović.

Tokom okruglog stola istaknuto je i kako je tekstilna i kožarsko preradivačka industrija općenito jedna od grana koja se najviše razvija i koja je najviše zastupljena u Evropi i svijetu, posebno zbog velikog uticaja na zaposljenje, naročito žena.

Neki od ključnih problema je i nedostatak bazne i industrije pratećih materijala u ovoj branši, carinske stope na uvezene repromaterijale koji se ne proizvode kod nas su visoke u odnosu na one u EU, plaćanje carina na repromaterijale koji nemaju porijeklo iz EU, izdavanje bankovnih garancija za unutrašnju obradu, problem velikih poreskih i drugih opterećenja i doprinosa u cijeni rada, te neuskladenost zakonskih propisa na nivou BiH.

Zajednički stav svih sudionika jeste da se obzirom na statističke pokazatelje, strategija daljeg razvoja ove grane u BiH treba fokusirati na prelazak sa lohn poslova za ino partnere na razvoj vlastitih prepoznatljivih brendova, te davanje daleko većih značaja ovoj branši na domaćem tržištu.

Također, industrijalci traže i izjednačavanje carinskih stopa, te porucuju nemojte nam davati stimulacije, ali i uzimati previše.