Okupili se nosioci znanja: Počeo je 3. Simpozij o planiranju kvaliteta zraka u gradovima

"Nema bogatstva kao što je znanje i mi smo se danas ovdje okupili upravo da širimo znanje", kazao je Ešref Gačanin, predsjednik Udruženja inženjera konsultanata BiH u uvodnom obraćanju na 3. Simpozij o planiranju kvaliteta zraka / vazduha u gradovima. Simpozij se održava danas i sutra u Sarajevu.

Učesnici simpozija su se okupili sa ciljem da nosioci znanja zajedno utvrde aktivnosti na poboljšanju kvaliteta zraka.

"Kada je riječ o kvaliteti zraka treba napomenuti da je Evropska unija donijela dvije direktive. Jednu 2004. godine, a drugu 2008. godine i obije se tiču kvalitete zraka. Druga direktiva je faktički osnova za izmjene svih budućih direktiva. Ove direktive se odnose na sve članice EU i mi ih također moramo postivati", istakao je Gačanin.

Simpozij je okupio stručnjake i naučne radnike iz raznih regija EU, predstavnike nevladinih organizacija, kao i predstavnike institucija vlasti, u cilju širenja znanja u oblasti planiranja kvaliteta zraka u urbanim sredinama. Jedna od njih je i Liljana Lovrić, zamjenica Ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

"Današnji simpozij obuhvaća spektar tema koje zahtijevaju našu pažnju i saradnju koju možemo ostvariti. Od kvalitete zraka zavisi naše zdravlje i budućnost naših građana. Kao zamjenica ministra Vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, moram naglasiti da je u našoj nadležnosti i sektor okoliša na državnoj razini, koji nosi sa sobom svijest o očuvanju i zaštiti okoliša u kontekstu prioriteta BiH i naših obaveza na putu za Evropske integracije", naglasila je Lovrić.

Na ovom i mnogim drugim područjima BiH se suočava sa velikim izazovima u očuvanju kvalitete zraka. Zbog ozbiljnih posljedica zagađenja zraka koje ono ima na zdravlje važno je da BiH nastavi raditi na poboljšanju kvalitete zraka i implementira strategije koje su ujedno i preporuka Evropske komisije.

"Planirano je skoro usvajanje strategije zaštite okoliša. Od nas se očekuje konkretan rad i vidljivi rezultati nakon što je Evropsko vijeće donijelo odluku o početku pregovora o pristupanju BiH Evropskoj Uniji. Jano je da je potreban i dalji napredak te usvajanje odluke na implementaciji svih aktivnosti potrebnih strategija u svim područjima. Kako bismo opravdali tvrdnju da je BiH zasluženo otvorila pregovore za EU", dodala je Lovrić.

Kako poboljšati kvalitetu zraka

Važno je obezbjediti kontinuirano praćenje onečišćenja i identifikaciju izvora onečišćenja. Također je potrebno educirati građane o uticaju onečišćenja zraka na zdravlje i okoliš te ih potaknuti na promjene u ponašanju kako bi povećali lični doprinos ka smanjenju zagađenja zraka.

Za sve ove aktivnosti ključno je uspostaviti saradnju između različitih razina vlasti, različitih sektora i sudionika kako bi se postigla sinergija u provedbi mjera za zaštitu okoliša.

“Institucije BiH odgovorne za sektor okoliša imaju na raspolaganju strategije i akcijske planove koji sadrže vrlo ambiciozne, ali ostvarive mjere. Zajedničkim djelovanjem svih institucija BiH moći će se usmjeravati politička i finansijska sredstva kako iz domaćih tako i međunarodnih izvora kako bi se unaprijedilo stanje okoliša u BiH”, poručila je zamjenica Ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Svi trebamo aktivno učestvovati u stvaranju politika i praksi koje će unaprijediti kvalitet zrak.

"Ovaj simpozij predstavlja priliku za razmjenu ideja, iskustava i najboljih praksi među sudionicima. Također služi i za jačanje saradnje između vlada, lokalnih vlasti, akademske zajednice i privatnog sektora u našoj zemlji kako bismo se učinkovito posvetili rješavanju svih izazova koji se nalaze pred nama", poručili su učesnici simpozija.

Kemal Hanjalić, predsjednik Naučno stručnog odbora ističe da je Sarajevo često na listi najzagađenijih gradova i da je na tome potrebno raditi.

"Drago mi je na ovom simpoziju vidjeti ista lica koja se kontinuirano bave ovom temom. Moram naglasiti da nam je potrebno više kohezije i više interakcije oni koji se bave strategijom planiranja, onih koji mjere kvalitet i onih koji računaju. Nakon toga mi koji se bavimo ovom temom možemo planerima i urbanistima pružiti podloge da prave i projektuju razvoj gradova i urbanih sredina onako kako bi se moglo savladati zagađenje", kazao je Hanjalić.

Milena Jovašević – Stojanović iz Instituta za nuklearne nauke Vinča ističe da zagađenje ostavlja velike posljedice na zdravlje.

"Procjena je na 7,5 miliona ljudi svake godine umre od posljedica zagađenog zraka. Svi mi mislimo da je to negdje daleko, ali po procjenama u Evropi svake godine 400 000 hiljada ljudi izgubi život. Svjetska zdravstvene organizacija je 2021. donijela preporuke koje pokazuju da samo 2% ljudi živi u okolini koja je preporučiva za život. Tako da je potrebno dosta rada kako bismo postigli te nivoe koje je preporučila Svjetska zdravstvena organizacija. Vrlo često zagađenost gradova pored toga što zavisi od saobraćaja industrije i ostalog dosta zavisi i od  hidrografije. Moramo da i za to imamo normu", poručila je Milena.

U naredna dva dana na Simpoziju će se tretirati sljedeće glavne tematske cjeline: integralni pristup projektovanju gradova, organizacija očuvanja kvaliteta zraka / vazduha u gradovima, energija, sirovine i emisije zagađujućih materija, rasprostiranje zagađujućih materija u atmosferi  i monitoring kvaliteta zraka / vazduha.

E.O.