* This article is available only in B/H/S language.

Zabrana isplate iz dobiti ukoliko kompanija nije isplatila plaće radnicima

Izvor: Akta.ba, 20.12.2016 14:17:39

Zabrana isplate iz dobiti ukoliko kompanija nije isplatila plaće radnicima

Prošlog mjeseca donesen je Pravilnik o primjeni Zakona o porezu na dobit koji je donio dodatno pojašnjenje novog Zakona o porezu na dobit koji je u Federaciji donesen početkom ove godine.

Akta.ba donosi najznačajnije izmjene koje donosi novi Zakonom o porezu na dobit u odnosu na stari Zakon.

Novim Zakonom se proširuje porezna baza na dva načina, većim obuhvatom poreznih obveznika kao i većim obuhvatom oporezivih prihoda odnosno smanjenjem obima porezno priznatih rashoda.

1) S ciljem olakšanja tumačenja i primjene ovog Zakona, uvodi se značenje pojmova koji se koriste u ovom zakonu, a koji su općeg i višestrukog značenja s ciljem osiguranja pravile i jednostavne primjena svih odredbi Zakona u slučajevima kada upotrijebljeni pojmovi imaju dvostruko značanje kao i eventualno različitog tumačenja kod primjene Zakona

Kod definiranja poreznog obveznika primjenjuje se princip rezidentnosti (poreznu osnovicu čini dobit ostvarena u FBIH, BIH i inozemstvu), u kombinaciji sa principom teritorijalnosti (poreznu osnovicu čini prihod ostvaren u FBIH), gdje je izvršeno usklađivanje sa međunarodnom praksom.

2) Metodologija formiranja porezne osnovice polazi od utvrđene dobiti iz financijskog izvještaja – bilanca uspjeha, te se vrši usklađivanje za porezno nepriznatne rashode, prihode, kapitalne dobitke ili gubitke koji su uređeni ostalim članovima ovog zakona. Počiva na tri principa i to:

-  princip konzistentnosti – utvrđivanje porezne osnovice u kontekstu pravilnosti, stabilnosti i istrajnosti kod vrednovanja stavki koje utiču na poreznu osnovicu. Princip konzistentnosti će osiguranti pravilno iskazivanje jedne stavke  na isti način u kontinuitetu kod formiranja porezne osnovice.

-  princip dokumentiranosti počiva na zahtjevu da se svaka stavka koja utiče na formiranje porezne osnovice mora dokumentovati kroz vjerodostojnu dokumentaciju iz koje se može cijeniti nastalost poslovnog događaja.

-  princip pažnje dobrog gospodarstvenika koji zahtjeva samo rashode koji su neophodni za poslovanje, u kontekstu zaštite porezne osnovice. 

3) Zbog same metodologije formiranja porezna osnovice, izdvojeni su rashodi koji se tretiraju kao porezno nepriznati u određenom procentu ili određenim alokacijskim ključem i to:

-  Prva grupa rashoda koji su nastali kao posljedica nepoštovanja prinicipa pažnje dobrog gospodarstvenika, kao što su: novčane kazne koje izriče nadležni organ, obračunati i plaćeni porez na dobit; porez po odbitku koji je obračunat i plaćen na vlastiti teret isplatioca;  zatezne kamate, penali i ugovorne kazne koji se plaćaju povezanim licima...

- Druga grupa rashoda usko je povezana sa mogućnosti manipulacije poreznom osnovicom te značajnog uticaja na obavezu poreza kao što su: rashodi na ime povećanje rezervi, financijski rashodi nastali suprotno odredbama ovog Zakona; rashodi na ime otpisa potraživanja od lica kome se istovremeno duguje...

- Treća grupa rashoda odnosi se na specifične rashode ili isplate koji inače ne predstvaljaju rashod, ali kod poslovnih jedinica ili porezne evazije mogu biti rashod a to su: obračunati i plaćeni porez na dobit, raspodjela iz kapitala.

- Kod formiranja dobiti podružnica postavljen je alokacijski ključ za opće i administrativne rashode.

4) Pored toga, posebno su izdvojeni rashodi amortizacije, troška zaliha, rashodi na ime reprezentacije, donacije i sponzorstva za koje se vrši usklađivanje, kao i :

- rezerviranja za buduće događaje, gdje je njihovo priznavanje u porezne svrhe odgođeno do momenta nastanka događaja za koje je izvršeno rezervisanje, s tim da su izdvojena rezervisanja za zaštitu životne sredine i rezervisanja za garantne rokove, i limitirana kroz ispunje uslova.

- Specifični rashodi su rashodi na ime ispravki vrijednosti, koja vrše financijske institucije prema propisima Agencije za bankarstvo Federacije BiH. Zatim, rashodi na ime ispravki vrijednosti  koja vrše osiguravajuća društva i društva za reosiguranje, u skladu sa propisima Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, gdje je predviđeno da se u punom iznosu porezno priznaju rashodi nastali na ime formiranja matematičke rezerve obzirom da se formiraju za životna osiguranja,  a  rashodi u vezi formiranja ostalih  tehničkih rezervi se porezno priznaju, uz ispunjavanje dva uslova i to: da su formirane u skladu sa propisima nadzornog organa i da iznos povećanja rezerve (prirast rezerve) u bilansu stanja tekućeg u odnosu na predhodni period ne prelazi 20%

- Pravilo „istanjene kapitalizacije" se prvi put uvodi u porezne propise, a koji podrazumjeva odnos obveza i kapitala. Stoga je posebno definirano da se ovo pravilo odnosi na rashode na ime kamate koja nastaje po osnovu uzetih kredita od povezanih lica, te da se ne odnosi na banke i osiguravajuća društva.

- Zatim porezno priznavanje rashoda na ime otpisa potraživanja u porezne svrhe ovisi od dva uvjeta i to: 1) da su otpisana potraživanja u predhodnom poreznom periodu bila uključena u prihode obveznika i da je protoka vremena od 12 mjeseci od datuma dospijeća naplate ili, 2) da su otpisana potraživanja utužena ili da je pokrenut izvršni postupak ili da su potraživanja prijavljena u likvidacionom ili stečajnom postupku nad dužnikom.

5) Pitanje kapitalne dobiti/ gubika je također prošireno u odnosu na stari zakon kroz jasno definiranje šta se smatra kapitalnim dobitkom/gubitkom.

6) Kod statusnih promjena kod formiranje porezne osnovice izdvojena je statusna promjena – stečaj i likvidacija, s aspekta podjele perioda kad je moguće vršiti oporezivanje.

7) Jasnije je definirano izbjegavanje dvostrukog oporezivanja i dobiti i prihoda i nerezidenata i rezidenata, sa jasnim alokacijskim ključevima, te je zadržan tzv "porezni kredit" za plaćeni porez izvan teritorije Federacije BIH, odnosno plaćeni porez u Republici Srpskoj i Brčko Distriktu, ali samo do visine poreza koji bi platili na tako obračunate prihode i rashode u skladu sa propisima ovog Zakona. Isto pravilo važi i za poslovu jedinicu nerezidenta, s tim da tu postoji ograničenje zbog Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

8) Pitanje transfernih cijena je potpuno usuglašeno sa međunarodnom praksom i usvojene su sve metode OECD, jer transferne cijene omogućavaju poreznom obvezniku prenos dobiti iz jednog u drugo pravno lice, naplatom manje/više vrijednosti dobra /usluge što za posljedicu ima uticaja na poreznu osnovicu. Stoga se ovom zakonom definira tko se sve smatra povezanim licem sa obveznikom poreza, porezno priznate metode, metodologija obračuna, posjedovanje dokumentacije, itd. Također je donesen Pravilnik o transfernim cijenama (Službene novine FBIH broj 66/16) kojim će se jasnije i opširnije objašnjava metodologija i primjena, kao i vjerodostojna dokumentacija.

9) Propisana je zabrana isplate iz dobiti ili davanje pozajmica ili prenos imovine ukoliko na dan isplate porezni obveznik ima neizmirenih obveza po osnovu javnih prihoda ili obveza prema uposlenicima s osnova primanja, i predviđena je prekršajna sankcija.

10) Za razliku od starog zakona uvedene su novčane kazne za porezne prekršaje koje naprave porezni obveznici kao i odgovorno lice u pravnom licu, a u skladu sa Zakonom o prekršajima u FBIH.

Novi zakon o porezu na dobit primjenjuje se na obračunski period 2016.godine za utvrđivanje dobiti, a porez po odbitku nerezidenta od dana stupanja na snagu.

PITANJE POREZNIH POTICAJA JE RJEŠENO NA NAČIN DA SE UMANJUJE PROCENTUALNO POREZNA OBVEZA S OSNOVA INVESTIRANJA

-Prvi porezni poticaj omogućava umanjenje obaveze poreza za 30% ukoliko porezni obveznik investira u proizvodnu opremu, na način da investira više od 50% ostvarene dobiti u toj godini. Ovaj poticaj predviđen je za mala i srednja privredna društva u proizvodnoj djelatnosti.

-Drugi porezni poticaj omogućava umanjenje obveze poreza za 50% ukoliko porezni obveznik investira vrijednost od 20 milijuna KM u stalna sredstva u periodu od pet godina, s tim da već u prvoj godini započene investiranje u iznosu od 4 milijuna KM. I predviđen je za veća pravna lica. Pored toga propisan je porezni poticaj po osnovu upošljavanja, na način da se u dvostrukom iznosu umanjuju rashodi s osnova bruto plate novouposlenika.

Proširena je porezna baza oporezivih prihoda nerezidenta u odnosu na stari zakon, a istovremeno je izvršeno usklađivanje sa Modelom OECD kod definiranja prihoda kao što su kamate, dividende i autorske naknade. Također, propisuje se stopa poreza po odbitku u visini od 10% na sve isplate oporezivih prihoda izuzev dividende na  koju se porez po odbitku obračunava po stopi od 5%. Zbog primjene Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja stopa poreza po odbitku može biti i niža.

 

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Slične vijesti

Prikaži još vijesti iz ove rubrike

Učitavanje...