EU / EKONOMIJA

Žitarice obaraju rekorde: Tona pšenice sve bliže cijeni od 300 eura

I dok se procjene za žetvu kod dva najveća izvoznika Kanade i Sjedinjenih Američkih Država smanjuju, cijene na tržištu se penju na povijesno visoke razine.

20.10.2021. 12:00 / Izvor: Agroklub

Prema analitičarima, globalna situacija s opskrbom vjerojatno se neće puno promijeniti u nadolazećim mjesecima. Raste neizvjesnost zbog velike potražnje.

I dok se procjene za žetvu kod dva najveća izvoznika Kanade i Sjedinjenih Američkih Država smanjuju, cijene na tržištu se penju na povijesno visoke razine. Naime, globalna ponuda je sve neizvjesnija, a europska pšenica postaje sve traženije na svjetskom tržištu, piše agrarheute.

Na veletržnici i izvoznoj luci u Hamburgu krajem prošlog tjedna pšenicom se trgovalo po cijeni od 273 eura za tonu, što je pet eura više nego tjedan dana ranije. Cijene stočnog ječma su se kretale između 245 i 247 eura po toni, dok je tona raži koštala 240 eura što znači da je poskupjela za pet eura u odnosu na prethodni tjedan.

Na čikaškoj burzi CME tonom pšenice se trguje po cijeni od 249,66 eura, dok ona na pariškom EuroNext-u košta 276 eura. Na francuskom FOB-u cijena je visokih 278 eura/t dok je na ruskom FOB-u 267,86 eura.

Cijena kukuruza je na CME-u pala na 180,65 €/t dok na EuroNext-u iznosi 245,75 eura po toni.

Rekordna proizvodnja neće spasiti zalihe

Prema analitičarima, neizvjesna globalna situacija s opskrbom vjerojatno se neće puno promijeniti u nadolazećim mjesecima čak ni ako prinosi u nadolazećoj australskoj žetvi budu veliki. To potvrđuje i novo izvješće UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) koje ukazuje na rekordnu globalnu proizvodnju žitarica od 2.800 milijuna tona ove godine, što je 1,1 posto više u odnosu na 2020. No, u njemu stoji da proizvodnja nije uspjela zadovoljiti razinu potrošnje zbog čega se svjetske zalihe troše sve bržim tempom.

U svom listopadskom izvješću Američko ministarstvo poljoprivrede USDA je smanjila globalne zalihe za šest milijuna tona na samo 277 mil. t. Riječ je o smanjenju od čak 11 milijuna tona u odnosu na prethodnu godinu. Slabija su očekivanja i od proizvodnje pšenice u Ruskoj Federaciji, gdje je žetva završena, a rezultati pokazuju niže prinose od prethodno predviđenih zbog suše.

Međunarodna potražnja je na vrlo visokoj razini. Prošli je tjedan Egipat, najveći svjetski uvoznik kupio 180 tisuća tona ruske i 60 tisuća tona rumunjske pšenice.

Europska komisija izvijestila je da je ukupni izvoz ove žitarice između 1. srpnja i 4. listopada dosegao gotovo 8,1 milijuna tona, što je 45 posto više u odnosu na isto razbolje prošle godine.

Prema službenim podacima, samo je 718 tisuća tona isporučeno iz Francuske u treće zemlje. Nasuprot tome, 966 tisuća tona već je prodano u Njemačkoj, a stopa izvoza je i dalje visoka. Međutim, Rumunjska je već izvezla 2,93 milijuna tona na svjetsko tržište. Bugarska ju nastavlja pratiti kao izvoznik s 1,27 milijuna tona. Time je Njemačka na trećem mjestu europskog izvoza ispred Latvije, Litve i Poljske.

Do sada su glavni kupci europske pšenice bili Alžir, Južna Koreja, Egipat, Nigerija i Južna Afrika. No, svi su izvoznici obavijestili da je poskupljenje troškova prijevoza veliki teret za međunarodno poslovanje. Trgovci iz Europe također izvještavaju da mlinovi kupuju sve opreznije zbog lošije kvalitete i visokih cijena.

Europske cijene ječma također su na vrlo visokoj razini zbog velike izvozne potražnje. Što se tiče stočnog, Europska komisija je izvijestila o njegovom izvozu u količini od 2,6 milijuna tona do 10. listopada ove godine, što je 200 tisuća tona više u odnosu na lani. Njegovi glavni kupci su Kina, Saudijska Arabija, Turska, Jordan i Irak. Dok se istovremeno europski pivski ječam izvozi se u Tursku i Brazil.

PODIJELI:

TAGOVI:

#Žitarice

#pšenica

Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video? Pošaljite na Viber 060 3315503 ili na mail urednik@akta.ba ili putem Facebooka i podijeliti ćemo je sa hiljadama naših čitatelja.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

EU