Na području Tuzlanskog kantona postoji više poslovnih zona. Po svom poslovanju i obimu korištenja prostora Poslovne zone u Gračanici prednjače u svemu. Najveću pažnju javnosti oko poslovnih zona u ovoj regiji privukla je vijest da devet bh. kompanija gradi svoje nove proizvodne pogone.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Gračanice, Sead Jahić za Akta.ba kazao je kako je broj od prvobitnih devet fabrika sada mnogo veći jer su neke kompanije već započele gradnju a neke se tek pripremaju i prolaze kroz određene procedure kako bi realizirali svoje planove.
"Mi smo u februaru reducirali taj broj pa smo rekli da se gradi devet novih farika, međutim vrlo grubim prebrojavanjem utvrdili smo da ih ima dvostruko više. Nove fabrike uglavnom grade postojeće kompanije na novim lokacijama kako bi unaprijedili poslovnu tehnologiju i podigli kapacitete, a tako i povećali svoju proizvodnju", kazao je Jahić.
U Poslovnoj zoni Gračanica svoje fabrike grade uspješne kompanije koje će zaposliti oko 500 ljudi.
Radi se o kompanijama kao što su Plamingo koja se bavi modernom galvanizacijom plastike i jedne je od najmodernijih u Evropi, zatim tu je kompanija Index koja radi na izgradnji moderne fabrike mašinskih dijelova, svoje nove pogone pravi i Ingrat, jedna od najmodernijih fabrika školskog namještaja.
Tu su još Edo-slad sa fabrikom za proizvodnju slastica i kolača, Plastoflex sa izradom alata i dijelova od plastike, Alibegović-plast izradom PCV slolarije, Trgovir izradom metalnih proizvoda i planira otvorenje pogona žičanih proizvoda, Bema Ba koja gradi fabriku za izradu brizganih i duvanih proizvoda, Isowood fabriku za izradu kuhinjskih ploča od punog drveta i seljačkog poda, HST CNC Technic fabriku za obradu dijelova CNC tehnologijama, Plastex fabriku LDPE i HDPE filmova i ambalaže.
Također, pored njih, firma Bauglas gradi fabriku za izradu PCV slolarije, Suman fabriku za izradu Suncobrana, a Intral novi pogon za proizvodnju obuće.
Tu je i Belamionix koji radi na novom salonu namještaja, zatim Tring koji gradi fabriku elektronike i elektonskih uređaja, dok će Variplast imati novi pogon za reciklažu plastike.
Euro Prost će imati novi pogon za izradu liftova, Brezje će također otvoriti novi salon namještaja, a Kismet radi na izgradnji fabrika za izradu tekstilne odjeće. Na kraju, Poly gradi fabriku za preradu polimera, a Roading će imati svoju novu asfaltna bazu.
"Neke od njih kao što je kompanija Plamingo trebaju uskoro da započnu sa aktivnom proizvodnjom i zapošljavanjem u novoj fabrici, drugi dio njih, kao što je kompanija HST CNC kupuje novu tehnologiju i montira je u svoje stješnjene prostore, znajući da će uskoro izgraditi nove", rekao je Jahić.
SPOROST U DOBIJANJU DOZVOLA
Najveći problem koji investitori navode, a odnosi se na brzinu izgradnje njihovh objekata, jeste sporost u dobijanju neophodnih dozvola a sve zbog prekomplikovanog uređenja države.
"Na dozvolu kao što je dozvola za priključenje električne energije čeka se od jednu do dvije godine, a procedure dobijanja dozvole prostornih planovova urbanističke i građevinske jako su usporene prekomplikovanim ustrojem države što privrednicima u velikoj mjeri otežava poslovanje", kazao je Jahić.
Kako većinu stvari za bolje poslovanje privrednici rješavaju samostalno i bez pomoći institucija, dokaz je i kompanija Ingrat, koja nije mogla da čeka rješavanje administrativne papirologije pa se odlučila na izgradnju “Leteće hale”.
"Ova se kompanija zbog nemogućnosti da na vrijeme dobije dozvole za rad, a prije svega dozvolu za priključak električne energije na zemljištu koje je kupila za izgradnju svoje nove hale u poslovnoj zoni Stjepan Polje, odlučila za izgradnju hale u zraku. Radi se o hali koja se gradi na njihovim već postojećim pogonima tzv. Leteća hala, dok se u hali ispod odvija normalna proizvodnja sa 100 - postotnim izvozom", rekao je Jahić.
LOKALNA VLAST OTKLANJA PREPREKE
Lokalna vlast na čelu sa Općinskim načelnikom Nusretom Helićem, govori Jahić, je odlučila da iskoristi priliku, koja se ne pruža tako često da se gradi toliki broj proizvodnih pogona, da uloži maksimum napora u otklanjanju svih prepreka kako bi privrednicima olakšali dobijanje osnovnih dozvola. Objašnjava kako ne može a da se ne primjeti da nema najava da će se problemi u privredi. za bolji privredni ambijent rješavati od vrha prema bazi i da je jedino rješenje da se krene od baze prema vrhu.
Udruženje poslodavaca Gračanica redovno obavljaju sastanke i posjete sa privrednicima koji grade svoje pogone gdje sagledavaju uspjehe i problematiku pojedinih kompanija.
"Mi smo već imali konstruktivan sastanak sa najvišim rukovodstvom EP BiH iz Sarajevo i Elektrodistribucije iz Tuzle, kako bi se riješili problemi elektrosnadbijevanja. Sada to isto moramo ponoviti sa najvišim rukovodstvom Elektroprenosa BiH iz Banja Luke", govori Jahić.
Jahić je kazao kako i Federalno udruženje poslodavaca, zajedno sa njima, vodi borbu za olakšanje poslovanja. Vrlo blisku saradnju i razumijevanje imaju i sa Udruženjima Općina Tešanj, Gradačac, Goražde i Vitez, kod kojih je potrošnja industrijske električne energije veća od one za domaćinstvo.
I.M.
