Evropski restorani pred novim izazovom zbog pandemije koronavirusa

Kako se u Evropi povećava broj zaraženih od koronavirusa u vremenu kada zima dolazi ugostiteljska industrija suočava se s novim izazovom.

Ograničenja koja su uvedena u Evropi s proljeća već su bila pogubna za mnoge, a sada nova ograničenja zadaju drugi udarac. Neke vlade naredile su zatvaranje restorana, dok druge uvedenim mjerama ograničavaju njihov rad.

Belgijski premijer naredio je zatvaranje kafića, barova i restorana najmanje na mjesec zbog sve većeg broja zaraženih u toj evropskoj državi, što će biti još jedan šok posebno za one koji su uložili  investicije kako bi se prilagodili novoj situaciji o poštovanju distance.

Ponovno povećanje broja zaraženih zadat će drugi udarac restoranima u Evropi. Od Sjeverne Irske do Nizozemske, evropske su vlade zatvorile restorane ili ozbiljno ograničile njihov rad.

Posljedice su veće od samog gubitka radnih mjesta i prihoda jer su restorani središte života u Evropi. Njihovo zatvaranje prijeti društvenom životu budući da se zatvaraju mjesta na kojima se okupljaju susjedi, prijatelji i upoznaju ljudi.

Restorani ostaju "mjesta na kojem se slave vrlo posebni trenuci", rekao je Griet Grassin iz talijanskog restorana Tartufo na periferiji Brisela.

Ovaj put, zatvaranja bi mogla imati još i veće posljedice jer se bliži božićno vrijeme. Što se tiče čisto hrane "naravno da možemo živjeti bez restorana", rekao je historičar hrane profesor Peter Scholliers, ali je upitao može li se živjeti bez društvenog života.

Uspješni restorani uvijek su se morali brzo prilagoditi, ali nikada nije bilo ovakvog izazova, piše agencija AP koja je podsjetila na podatak Evropske unije da je hotelijerstvo i ugostiteljstvo u periodu od februara do aprila doživjelo pad proizvodnje od 79,3 posto.

Ljeto je, sa smanjenim brojem oboljelih od Covida-19 i povratku putovanjima, donijelo malo predaha, posebno u obalnim odmaralištima, ali onda je došla jesen.

Sveukupno je od posljedica koronavirusa u Evropi preminulo više od 240.000 ljudi, a vladini dužnosnici sada upozoravaju da će se stvari pogoršati prije nego što će postati bolje.

U Londonu je prošle sedmice poznati kuhar Yotam Ottolenghi uz zvukove lupanja lonaca protestirao zbog ograničenja koja uključuju skraćenje radnog vremena restorana.

Ulice Pariza, kulinarske prijestolnice Lyona i nekoliko drugih francuskih gradova noću su sablasno prazne zbog policijskog sata u 21 sat što je ograničenje koje bi trebalo trajati najmanje mjesec.

Xavier Denamur, vlasnik pet pariških kafića i bistroa koji zapošljavaju oko 70 radnika, rekao je da francuska vlada nepravedno kažnjava industriju.

U Italiji je policijski sat stupio na snagu u Milanu što je pokrenulo proteste. Već u septembru više od 400.000 zaposlenika restorana i kafića u Italiji, državi koja broji 60 miliuna ljudi, ostalo je bez posla, a predviđanja su još strašnija.

U Nizozemskoj, koja ima jednu od najvećih stopa zaraze virusom u Evropi, više od 60 barova i restorana pokušalo je poništiti jednomjesečni nalog za zatvaranje, ali nije uspjelo.

Advokat Simon van Zijll, zastupajući barove i restorane, upozorio je da se nizozemska ugostiteljska industrija suočava s "plimnim valom bankrota".

Dostava je bila spas za Paola Pollija, koji je imao pet barova i restorana u Milanu prije nego što je nedavno zatvorio četiri. Broj uposlenih smanjio je sa 60 na šest, kazavši da je zaradio više novca tokom lockdowna uslugom dostave pizze nego kad je ponovno otvorio restorane.

U Portugalu je udruženje restorana AHRESP potvrdilo da su restorani izgubili više od polovine prihoda iako su mogli otvorili terase tokom ljeta, ali sada prohladno vrijeme, jači vjetrovi i kiša tjeraju sve ljude nazad u zatvorene prostore, gdje se virus najlakše širi.

Širom Evrope priče su slične, a vlasnici pokušavaju razmišljati kreativnije kako bi se prilagodili situaciji pokazujući otpornost da bi spasili nešto što su često gradili od nule, piše AP.