Koliko bi protesti farmera mogli da koštaju evropsku ekonomiju?

Euronews dublje razmatra proteste poljoprivrednika koji se održavaju u Njemačkoj, Francuskoj, Rumuniji, Holandiji i Belgiji – i istražuje koliko bi to moglo koštati Evropu.

Kako bi se sadašnji protesti koji se odvijaju širom Evrope stavili u kontekst, važno je razumjeti odakle je sve počelo, navodi Euronews Business. Istorija trenutnih protesta može se pratiti do Zelenog dogovora (2019.) koji je uključivao značajne izmjene kako bi se postigla klimatska neutralnost.

Svrha sporazuma bila je dekarbonizacija i digitalizacija evropske ekonomije.

Predložio je neke ozbiljne izmjene politika s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Međutim, kreatori politike nisu uključili ono što se naziva razmišljanjem drugog reda, odnosno njegov uticaj na poljoprivrednike.

Previranja koja su u toku konvergirala su sa usporavanjem u svim glavnim ekonomijama Evrope stvarajući temelje mega-krize.

Među mnogim predloženim strategijama, strategija "Farm to Fork" (Od farme do viljuške) uvela je dva ključna cilja vezana za poljoprivredni sektor Evrope:

Smanjenje upotrebe pesticida i đubriva za 50% i 25% organske poljoprivrede do 2030.

Zbog egzistencijalne prijetnje uzrokovane degradacijom životne sredine, Evropski zeleni dogovor i dalje ima za cilj da osigura održivost biodiverziteta i ekosistema.

U novembru prošle godine, političari EU su odbacili prijedlog zakona o "održivoj upotrebi pesticida" koji je bio jedna od eminentnih klauzula strategije "od farme do viljuške".

Iako je cilj zakona bio da promoviše organsku poljoprivredu, nije ugledao svjetlo dana.

Reakcija nije došla samo od poljoprivrednika, već i od desničarskih političara koji su vjerovali da bi zakon mogao negativno uticati na prinose usjeva, te tako poremetiti proizvodnju hrane. Glavna poljoprivredna grupa EU, COPA-COGECA, kritikovala je prijedlog zakona.

"Ne zaboravimo da je ovaj prijedlog od samog početka bio ideološki, bez veze sa realnošću poljoprivrede, predlažući nerealne tranzicije bez potrebnih sredstava”, navodi grupa. “Ne zaboravimo da se sva ova polarizacija mogla izbjeći i naći rješenja bez ideološke tvrdoglavosti nekolicine donosilaca odluka", navela je grupa.

U mnogim dijelovima Evrope protesti su eskalirali u blokade puteva, odražavajući ljutnju zbog rasta cijena, niskih plata i ekoloških propisa EU.

Konkurencija u lokalnoj prehrambenoj industriji dodatno pogoršava situaciju, ostavljajući malo nade poljoprivrednicima.

Prema izvještaju CNBC-a, natpisi na protestu glasili su: "Kada su farmeri uništeni, hrana se mora uvoziti."

Drugi znak je glasio: "Nema farmera, nema hrane, nema budućnosti."

Teško stanje poljoprivrednika nije samo povezano sa specifičnim mjerama državne politike, već je i pokušaj da se prkosi ekološkim propisima EU i viziji održivosti koja se odnosi na nadolazeća vremena.

Poljoprivrednici u Njemačkoj protestuju protiv vladinog plana da smanji subvencije za dizel; farmeri u Francuskoj protestuju protiv pretjeranih propisa u pogledu njihovih poljoprivrednih aktivnosti; farmeri u Holandiji protestuju protiv vladinih planova za zaštitu životne sredine, čiji je cilj smanjenje populacije stoke kako bi se smanjile emisije.

Ova gužva ima potencijal ne samo da poremeti poljoprivrednu postavku regiona, već i da "zaljulja" transportni sektor koji je odgovoran za isporuku različite robe, čime se zaustavlja cjelokupni lanac snabdijevanja i utiče na regionalnu ekonomiju u cjelini.

Agresivne demonstracije, sukobi s policijom, zatvaranja širom zemlje, blokade na cestama i masovni protesti imaće ozbiljne posljedice i na trgovinski i proizvodni sektor.

Pored toga, farmeri sada ciljaju na lučke oblasti s ciljem da izazovu poremećaj logističke infrastrukture, utičući na lučke aktivnosti.

Nedavno, tokom jednog od protesta u Belgiji, farmeri su blokirali luku Zeebrugge do 36 sati u sklopu širih evropskih demonstracija.

U ljeto i jesen prošle godine, Evropa je morala da se nosi sa velikom štetom po šumama i usjevima zbog poplava i šumskih požara.

Posljedično, mnogi farmeri su izgubili stoku i usjeve i pretrpjeli ozbiljne finansijske gubitke.

Prije nego što je Evropa imala priliku da se oporavi od ekonomskih reperkusija, postupci poljoprivrednika dodatno su pogoršavali probleme, opterećujući ekonomsku infrastrukturu pojedinih zemalja i minimizujući mogućnost oporavka poljoprivredne infrastrukture.

Demonstracije imaju potencijal ne samo da izazovu pad nacionalnog ekonomskog pejzaža, već i da utiču na ekonomiju na nivou cijele EU.

"Ekonomija eurozone će i dalje biti slaba u kratkoročnom periodu, ali se očekuje da će dobiti zamah kasnije ove godine", ranije je poručeno iz Evropske centralne banke (ECB)

Kako bi premostila jaz, EU bi trebalo da postigne dogovor kako bi osigurala fer cijene za poljoprivrednike i kako bi tranzicija na zelenu ekonomiju bila glatka i stabilna.

Imajući u vidu međunarodnu konkurenciju, poljoprivrednicima bi trebalo dati pravičnu sigurnost prihoda kako bi i oni mogli imati koristi od vizije Zelenog dogovora EU.