Svaka peta osoba u Hrvatskoj je bila u riziku od siromaštva prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Točnije, 19.3 posto osoba u Hrvatskoj je bilo u riziku od siromaštva, istražuje Index.hr.
Taj podatak se temelji na izračunu koji u obzir uzima raspoloživi dohodak kućanstva, broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i distribuciju dohotka.
Dio dohotka se odnosi na socijalne transfere, kao što su naknade za nezaposlene, naknade u slučaju bolesti i invalidnosti, naknade za stanovanje i socijalna pomoć, a bez njih bi gotovo svaka četvrta osoba (24.4 posto) bila u riziku od siromaštva.
Ispod koje granice prihoda kućanstvo postaje siromašno?
Prag rizika od siromaštva u 2023. je za jednočlano kućanstvo iznosio je 5924 eura na godinu, dok je za kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14 godina iznosio 12440 eura na godinu.
To znači da je svaka osoba koja je živjela sama, a imala je mjesečne prihode manje od 494 eura bila u riziku od siromaštva, kao i svako kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece s manjim mjesečnim prihodom od 1036 eura.
Prosječni dohodak kućanstava u Hrvatskoj je iznosio 18.843 eura godišnje ili 1570 eura mjesečno.
Izvor DZS
Rizik od siromaštva najmanji u Zagrebu, najveći u Slavoniji
Najmanji rizik od siromaštva je u Gradu Zagrebu (10.5 posto), a najveći u Panonskoj Hrvatskoj (29.5 posto). Sjeverna Hrvatska (17.7 posto) i Jadranska Hrvatska (17.5 posto) su podjednako rizične po pitanju siromaštva.
Najmanji rizik imaju oni koji su zaposleni (5.8 posto), iako samozaposleni (9.7 posto) imaju veću vjerojatnost biti u toj kategoriji.
Kod nezaposlenih je stopa siromaštva 45.2 posto, a kod umirovljenika 31.6 posto, tj. skoro svaki drugi nezaposleni u Hrvatskoj je u riziku od siromaštva i skoro svaki treći umirovljenik.
U kućanstvima s jednim članom, ali s osobama mlađim od 65 godina je rizik od siromaštva jako izražen, 32.8 posto. Svako osmo kućanstva s dvije odrasle osobe i dvoje djece (13 posto) je u riziku od siromaštva.
U pravilu su žene u većem riziku od siromaštva nego muškarci u jednočlanim kućanstvima, a među kućanstvima s djecom su u većem riziku ona sa samo jednim odraslim (samohrani roditelj).
Praktički isti postotak je kod kućanstava s dvije dorasle osobe i jednim djetetom kao i kod dvije odrasle osobe s dvoje djece (13 posto), ali rizik od siromaštva raste u kućanstvima s troje i više djece (20.5 posto).
Izvor DZS
Koliko ljudi ne može si priuštiti godišnji odmor, grijanje, mesni ili riblji obrok...?
2.8 posto osoba u Hrvatskoj je živjelo u kućanstvima koja nisu mogla priuštiti najmanje sedam od trinaest stavki materijalne i socijalne deprivacije, a to su kućanstva koja imaju problema s plaćanjem najamnine, računa za režije i kredita, ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće, ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, povrće i ribu svaki drugi dan.
Takva kućanstva ne mogu podmiriti neočekivani financijski trošak, nemaju pristup internetskoj vezi, ne mogu priuštiti automobil, grijanje u najhladnijim mjesecima, zamijeniti dotrajali namještaj, zamijeniti dotrajalu odjeću.
Nemogućnost osobe da si priušti dva para prikladno nosive obuće, da potroši manji iznos novca svaki tjedan za sebe, da se redovito bavi nekom slobodnom aktivnošću ili da se okupi s prijateljima/obitelji barem jedanput na mjesec uz piće ili obrok su također stavke koje se mjere pri određivanju teške materijalne i socijalne deprivacije.
Tako je anketom utvrđeno da 6.2 posto ljudi u Hrvatskoj živi u kućanstvima koja ne mogu priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima, 39.4 posto u kućanstvima koja ne mogu priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svojega kućanstva, 5.5 ne može priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan.
Također, 41.4 posto osoba živi u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani financijski trošak u iznosu od 405 eura.
Više nego svaka peta osoba (22 posto) živi u kućanstvima koja jako teško ili teško spajaju kraj s krajem. 7.8 posto živi u kućanstvima koja lako ili vrlo lako spajaju kraj s krajem.
Izvor: DZS
Nejednakost u Hrvatskoj
Ginijev koeficijent, najčešće korištena mjera nejednakosti, u Hrvatskoj je iznosio 29.7.
Kad bi postojala savršena jednakost (kad bi svaka osoba primala jednak dohodak), tad bi Ginijev koeficijent iznosio 0, a što je vrijednost bliža 100, to je dohodovna nejednakost veća.
To je rast u odnosu na 2022., kada je Ginijev koeficijent iznosio 28.5, ali u prosjeku EU (29.9). Najmanja nejednakost gledano tim mjerilom od svih država EU je u Slovačkoj (21.6), Sloveniji (23.4) i Belgiji (24.2).
Dugoročno se u Hrvatskoj ipak bilježi pad nejednakosti, koja je mjerena Ginijevim koeficijentom 2010. iznosila 31.6.
Hrvatska je ipak u prosjeku EU po pitanju rizika od siromaštva i socijalne isključenosti. Najgora situacija je u Rumunjskoj i Bugarskoj, u kojima je svaka treća osoba u riziku od siromaštva. Najbolje stanje je u Češkoj, Sloveniji i Poljskoj.
Iako se općenito stanje u Hrvatskoj poboljšava iz godine u godinu, pa je 2015. skoro svaka četvrta osoba (24.4 posto) bila u riziku od siromaštva, ipak zaostaje za brojnim sličnim državama.
Neke, kao Poljska, posebno su dobro napredovale pa su prije nekoliko godina bile u istoj razini s Hrvatskom, a danas su među državama EU s najmanjim rizikom od siromaštva.
