Plaćanje poreza na nasljeđe možete izbjeći u osam zemalja EU

Većina zemalja EU naplaćuje porez na nasljeđe, ali neke ne. Njih čak osam. Istovremeno, svuda su stope poreza na prijenos vlasništva za života daleko manje. 

Oko 19 zemalja EU naplaćuje porez na nasljeđe, poklone ili imovinu. Zbog preferencijalnog poreznog tretmana, koji se primjenjuje na transfere bliskim rođacima, većina imovine ostaje neoporezivana, a postotak poreznih prihoda ostvarenih od poreza na prijenos bogatstva je veoma nizak.

Nejednakost u raspodjeli bogatstva prevladava diljem Europe. Najbogatijih 10% posjeduje nevjerojatnih 67% bogatstva, dok donja polovina odraslih posjeduje samo 1,2% tog bogatstva. Porez na nasljeđe, imovinu i poklone trebao bi rješavati nejednakosti.

Čak 19 od 27 zemalja EU naplaćuje porez na prijenos bogatstva. Prihodi od poreza na nasljeđe, imovinu i poklone premašuju 1% ukupnog oporezivanja tek u  dvije zemlje - Belgiji i Francuskoj.

Što je porez na nasljeđe?

Porez na nasljeđe je poseban oblik oporezivanja bogatstva. Porezi na neto bogatstvo plaćaju se periodično, obično godišnje, na imovinu.

S druge strane, porezi na prijenos bogatstva naplaćuju se pri prijenosu bogatstva i, u slučaju poreza na nasljeđe i imovinu, samo nakon smrti darodavca.

Osam zemalja EU nema porez na nasljeđe

Poreza na nasljeđe, imovinu i poklone nema u osam zemalja EU – u Austriji, na Cipru, u Estoniji, u Letoniji, na Malti, u Rumunjskoj, u Slovačkoj i u Švedskoj. Među zemljama EFTA, poreza na prijenos bogatstva nema u Norveškoj.

Pet zemalja ukinulo porez na nasljeđe

Od tih osam, pet zemalja je ukinulo porez na imovinu ili nasljeđe od 2000. To su Austrija, Češka, Norveška, Slovačka i Švedska. A Estonija i Letonija nikada prije nisu naplaćivale porez na nasljeđe ili imovinu.

Dvije nordijske, dvije baltičke i dvije otočne zemlje u Sredozemlju nemaj porez na nasljeđe.

Prema izvješću OECD-u Oporezivanje nasljeđa iz 2021. godine, postoje mnoge zajedničke karakteristike poreza na nasljeđe, imovinu i poklone diljem Europe.

Većina zemalja naplaćuje poreze na nasljeđe i poklone od primateljima, a samo dvije od darovatelja. Danska naplaćuje porez na imovinu preminulim darovateljima, a Velika Britanija ima isto pravilo.

Većina zemalja favorizira supružnike i izravne potomke kroz veće pragove za oslobađanje od poreza i niže porezne stope. Najčešće porezno privilegirana imovina uključuje glavno prebivalište, poslovna sredstva, mirovinska sredstva i police životnog osiguranja.

Pravila i stope 

Pravila i stope poreza na nasljeđe variraju ovisno o zemlji i regiji, vrijednosti naslijeđene imovine i bliskosti srodstva preminulog i nasljednika.

U Francuskoj se primjenjuju različite stope poreza za prijenos vlasništva potomcima, prijenos braći i sestrama, krvnim rođacima do četvrtog koljena i svima ostalima.

Postoje značajne varijacije u poreznim stopama. Većina zemalja ima progresivne porezne stope. Trećina ih primjenjuje paušalnu stopu, a stope se vrlo razlikuju.

U 2022. godini maksimalna stopa poreza na nasljeđe kretala se od 4% u Hrvatskoj do 88% u Španjolskoj, ovisno o regiji.

Većina europskih zemalja primjenjuje pragove za oslobađanje od poreza na nasljeđe i imovinu. Oni ovise od odnosa darovatelja i nasljednika, pri čemu se za članove bliže obitelji primjenjuju povoljniji pragovi izuzeća. Oni se značajno razlikuju diljem Europe, u rasponu od skoro 16.000 eura u Belgiji do više od milijun eura u Italiji.

Mali udio poreznih prihoda

Iako stopa poreza na nasljeđe u nekim zemljama prelazi 50%, prihodi od poreza na nasljeđe, imovinu i poklone čine vrlo mali dio ukupnih poreznih prihoda u Europi. Postotak ukupnih poreznih prihoda ostvarenih od ovih poreza 2019. godine bio je ispod 1%, s izuzetkom Belgije (1,46%) i Francuske (1,36%).

U VelikoJ Britaniji je udio poreza na nasljeđe u ukupnim poreznim prihodima bio 0,71%, u Španjolskoj 0,58%, u Njemačkoj 0,52% i 0,1% u Italiji.

Većina imovine ostaje neoporezivana

Razlog zašto su prihodi od poreza na nasljeđe i imovinu obično niski je što većina imovine ostaje neoporezivana. Posljedica je to vrlo preferencijalne porezne politike koja se primjenjuje na prijenos bliskim rođacima i zbog olakšica predviđenih za transfere određene imovine. Primjerice, to uključuje glavno prebivalište, poslovna i poljoprivredna sredstva, mirovine i police životnog osiguranja.

U velikom broju zemalja porezi na nasljeđe i imovinu se mogu u velikoj mjeri izbjeći putem darivanja za vrijeme života zbog njihovog povoljnijeg poreznog tretmana.