Kućanstva u Sloveniji nastavljaju popravljati svoj finansijski položaj.
Njihova finansijska imovina i dalje raste brže od njihovih obveza.
Prema podacima Banke Slovenije, višak imovine nad obvezama na kraju prvog tromjesečja ove godine dosegao je 62,9 milijardi eura i na godišnjoj razini porastao za oko devet posto.
Finansijska imovina kućanstava iznosila je na kraju prvog tromjesečja 80,4 milijarde eura i porasla je za 6,2 milijarde eura odnosno oko osam posto, napominje Banka Slovenije u najnovijim informacijama o financijskim računima.
Unutar te brojke, novčani depoziti dosegnuli su vrijednost od 29,2 milijarde eura te su u prošloj godini porasli za 649 milijuna eura, odnosno oko dva posto.
To je najmanji međugodišnji porast depozita od 2015., što je, prema Banki Slovenije, dijelom rezultat odljeva zbog kupnje javnih obveznica.
Velika većina novčanih depozita, 90 posto, bila je u domaćim bankama.
U međuvremenu, kućanstva su imala, primjerice, ulaganja u vlasnički kapital. za 27 milijardi eura, najviše u obliku ulaganja u poduzeća (62 posto), ulaganja u inozemstvo (20 posto) i ulaganja u investicijske fondove (13 posto).
Investicije su na međugodišnjoj razini porasle za 3,1 milijardu eura odn 13 posto, od čega su nove investicije iznosile 852 milijuna eura, a promjene vrijednosti investicija iznosile su 2,2 milijarde eura.
Unutar toga vrijednost investicijskih fondova porasla je za 1,2 milijarde eura odnosno oko četvrtine na 5,8 milijardi eura.
Neto priljevi iznosili su 405 milijuna eura, a vrijednosne promjene 818 milijuna eura.
Obveze kućanstava na kraju prvog tromjesečja iznosile su 17,5 milijardi eura, a u prošloj su godini porasle za 797 milijuna eura odnosno oko pet posto. Uzeti krediti porasli su za 654 milijuna eura odn četiri posto i dosegnuo 15,5 milijardi eura.
Od toga je 84 posto kredita uzeto od domaćih banaka, a 10 posto od ostalih finansijskih posrednika.
Višak finansijske imovine nad obvezama stanovništva na kraju prvog tromjesečja dosegao je 62,9 milijardi eura i porastao je za 5,4 milijarde eura odn. oko devet posto.
Dok je finansijski položaj kućanstava u suficitu, npr. poduzeća i država u deficitu.
Finansijska imovina nefinansijskih društava iznosila je na kraju prvog tromjesečja 68,8 milijardi eura i porasla je za 4,2 milijarde eura odn. 6,5 posto.
U međuvremenu su korporativne obveze dosegle 116,6 milijardi eura i porasle za pet milijardi eura ili 4,5 posto. Manjak finansijske imovine poduzeća u odnosu na obveze iznosio je 47,8 milijardi eura i porastao je za 863 milijuna eura odn. gotovo dva posto.
S druge strane, finansijska sredstva države na kraju prvog tromjesečja iznosila su 42,5 milijardi eura i tijekom godine porasla su za 4,5 milijardi eura ili 12 posto.
Država je imala na pr. udionički kapital, odnosno u poduzeća, uloženo je 17,5 milijardi eura, a 14,2 milijarde eura novčani su depoziti.
U međuvremenu su obveze države porasle za 5,1 milijardu eura na 55,4 milijarde eura, odn. za desetinu.
Unutar toga država je imala 35,4 milijarde eura obveza po dužničkim vrijednosnim papirima, od čega 51 posto prema inozemstvu, 36 posto prema središnjim bankama eurozone i osam posto prema poslovnim bankama.
Manjak finansijske imovine države u odnosu na obveze tako je iznosio 13 milijardi eura, a u godinu dana porastao je za 1,3 milijarde eura odnosno za otprilike desetinu.
