Troškovi života i sigurnost najveći izazovi za Hrvate

Troškovi života i dalje su najveći teret za hrvatske građane, pokazuje najnovije istraživanje Val grupe.

Više od 90 posto ispitanika zabrinuto je zbog rasta cijena, posebno u kućanstvima s prihodima do 1.800 eura, dok 78,4 posto strahuje od pada kupovne moći. Trećina građana troši manje nego prije godinu dana, a pad životnog standarda zabrinjava čak tri četvrtine populacije.

Uz ekonomske izazove, sve veći fokus javnosti je na sigurnosnim pitanjima. Gotovo 73 posto građana brine mogućnost ratnih sukoba u koje bi Hrvatska mogla biti uključena, što je dovelo do značajnog porasta podrške obaveznom vojnom roku – danas ga podržava 71 posto ispitanika.

Mentalno zdravlje postaje sve veći društveni problem – 73,5 posto građana zabrinuto je zbog porasta psiholoških poteškoća, a vršnjačko nasilje ističe 85,5 posto ispitanika kao jedan od najvećih izazova. Pad osobne sigurnosti zbog rasta nasilja brine 64,5 posto građana.

Nepovjerenje prema institucijama i medijima ostaje kronično. Državnim institucijama vjeruje tek 14 posto građana, a medijima svega 13 posto. Najveće povjerenje bilježe ljekarne (51,2 posto), dok privatni sektor također bilježi pad – zadovoljstvo bankama palo je na 30,6 posto, a osiguravajućim društvima na 27 posto.

Tek 7,5 posto građana smatra da kompanije provode društveno odgovorno poslovanje, što ukazuje na veliki jaz između očekivanja i percepcije korporativnog ponašanja.

Građani i dalje očekuju da se javni novac usmjeri u zdravstvo (90 posto), obrazovanje (70,7 posto) i mirovinski sustav (55,4 posto), dok je sektor obrane najbolje ocijenjen s prosječnom ocjenom 2,8.

Izvršna direktorica Val grupe Nina Išek Međugorac ističe kako sveprisutno nepovjerenje ne utječe samo na političku sliku, već izravno slabi ekonomski potencijal zemlje.

''Povjerenje se gradi zajedničkim djelovanjem, transparentnošću i spremnošću da se čuje druga strana u javnom dijalogu koji je informiran, odgovoran i usmjeren na rješenja. Na tom povjerenju počiva i otpornost društva – ona se jača ulaganjem u znanje, kompetencije i dugoročnu viziju razvoja. Ni povjerenje ni otpornost ne mogu biti rezultat pojedinačnog napora, već su zajednička odgovornost države, obrazovnih institucija te poslovnog i nevladinog sektora'', ocijenila je Išek Međugorac.

Unatoč negativnim ocjenama političke i gospodarske situacije, 43,1 posto građana smatra da im je osobna financijska situacija bolja nego prije nekoliko godina, dok trećina očekuje poboljšanje kvalitete života u narednim godinama, osobito među mlađima od 35 godina.

40 posto ispitanika kvalitetu života ocjenjuje boljom nego ranije, dok je 34,7 posto vidi lošijom.

Cjelokupni Nulti kvadrant, šesto uzastopno i jedino komercijalno longitudinalno godišnje istraživanje Val grupe o stavovima, očekivanjima i strahovima hrvatskih građana, nalazi se na poveznici.