Dostava hrane više nije usputni trošak, sve snažnije utiče i na inflaciju

Dostava hrane i kupovina obroka za ponijeti postale su značajan dio potrošnje domaćinstava u Nizozemskoj, a njihov udio u kućnim budžetima gotovo se udvostručio za desetak godina. Promjena potrošačkih navika odrazila se i na inflaciju, jer kretanje cijena ovih usluga danas ima znatno veći uticaj na ukupni rast potrošačkih cijena.

Prema analizi Centralne banke Nizozemske (De Nederlandsche Bank – DNB), udio dostave hrane i obroka za ponijeti u potrošnji domaćinstava povećan je sa približno 1,6 posto u 2015. godini na nešto više od tri posto danas.

Time su ove usluge dobile znatno važnije mjesto u potrošačkoj korpi nego prije desetak godina.

DNB pojašnjava da uticaj pojedine kategorije na inflaciju zavisi od dva elementa – koliko domaćinstva na nju troše i koliko se mijenjaju njene cijene. Što određena roba ili usluga zauzima veći dio kućnog budžeta, promjene njene cijene mogu snažnije uticati na ukupnu inflaciju.

Navike iz pandemije nisu nestale

Jedan od razloga povećane potrošnje DNB pronalazi u promjenama koje su počele tokom pandemije koronavirusa.

U tom periodu veći broj ugostiteljskih objekata počeo je nuditi mogućnost preuzimanja i dostave hrane, dok su se brojna domaćinstva upoznala s online platformama za naručivanje.

Potražnja se, međutim, nije vratila na ranije nivoe nakon završetka pandemije. Građani su nastavili koristiti ove usluge, dok je istovremeno ostala veća i ponuda dostave i hrane za ponijeti.

Na promjenu navika mogao je uticati i rad od kuće. Prema DNB-u, zaposleni koji rjeđe odlaze u kancelariju češće ručaju kod kuće, što povećava vjerovatnoću korištenja dostave ili naručivanja hrane za ponijeti.

Rast ovog tržišta istovremeno je dio šireg trenda prema kojem domaćinstva sve češće biraju hranu pripremljenu izvan vlastitog doma, bilo da je riječ o restoranima, preuzimanju obroka ili dostavi.

Uticaj na inflaciju značajno porastao

Veća potrošnja praćena je i rastom značaja ovog sektora za inflaciju.

Prije pandemije, dostava i hrana za ponijeti u prosjeku su doprinosile ukupnoj inflaciji sa manje od 0,1 procentnog poena. U 2023. godini taj doprinos dostigao je 0,35 procentnih poena, nakon čega se smanjio na 0,13 procentnih poena.

DNB posebno naglašava da smanjenje sa 0,35 na 0,13 procentnih poena nije posljedica pada udjela ovih usluga u ukupnoj potrošnji domaćinstava. Glavni razlog je to što njihove cijene sada rastu sporije nego ranije.

Uprkos usporavanju, doprinos dostave i hrane za ponijeti inflaciji i dalje je veći nego prije 2020. godine.

Poskupjeli rad, energija i hrana

Posebno snažan rast uticaja na inflaciju između 2020. i 2023. godine DNB povezuje sa značajnim poskupljenjima u ovom sektoru.

Kompanije koje se bave pripremom i dostavom hrane suočile su se s većim troškovima rada, rastom cijena energije i skupljim prehrambenim proizvodima. Dio povećanih troškova prenesen je na kupce kroz više cijene usluga.

Istovremeno, domaćinstva su počela izdvajati veći dio svojih budžeta za ovu vrstu potrošnje, pa svaka promjena cijena sada ima veći uticaj na ukupnu inflaciju nego ranije.

DNB zaključuje da ono što je tokom pandemijskih ograničenja predstavljalo praktično rješenje danas postaje sastavni dio svakodnevnih potrošačkih navika. Zbog toga su dostava hrane i obroci za ponijeti postali vidljiviji ne samo u kućnim budžetima nego i u podacima o inflaciji.