Rajna i Dunav presušuju, Europi prijete skuplji transport i problemi s energijom

Historijski nizak vodostaj Rajne i Dunava sve ozbiljnije remeti transport robe u Europi, povećava logističke troškove i stvara probleme industriji i energetskom sektoru. Posebno je pogođena Rajna, gdje pojedine barže mogu prevoziti tek petinu uobičajenog tereta, dok se posljedice osjećaju od Njemačke i Švicarske do zemalja srednje i istočne Europe.

Višemjesečne visoke temperature i suša značajno su smanjile protok brojnih europskih rijeka. Najveći ekonomski problem predstavljaju Rajna i Dunav, dvije ključne riječne saobraćajnice koje zajedno čine oko 72 posto europskog riječnog teretnog transporta.

Razmjere trenutne situacije pokazuje podatak iz Kauba u Njemačkoj, jedne od najvažnijih mjernih tačaka za plovidbu Rajnom. Nivo rijeke 18. augusta spustio se na samo osam centimetara, daleko ispod 78 centimetara, nivoa pri kojem transport postaje ograničen. Premašen je i rekord iz 2018. godine, kada je vodostaj pao na 25 centimetara.

Rekordno niski nivoi vode zabilježeni su i na pojedinim dijelovima Dunava u Mađarskoj i Rumuniji.

Barže prevoze samo dio uobičajenog tereta

Nizak vodostaj ne znači nužno potpuni prekid plovidbe, ali prisiljava prijevoznike da drastično smanjuju količinu robe na brodovima. Početkom augusta pojedine barže na Rajni prevozile su samo oko 20 posto uobičajenog tereta, dok je na dijelovima Dunava u Rumuniji teret morao biti smanjen i do 40 posto.

Prebacivanje velikih količina robe na željeznicu i ceste ima svoja ograničenja. Jedan riječni brod može prevesti približno 2.000 tona robe, teretni voz do 1.500 tona, dok kamion-cisterna može prevesti oko 25 tona.

Manji kapacitet barži istovremeno znači i veće troškove transporta. Tokom velike suše 2018. godine cijena riječnog prijevoza rasutog suhog tereta povećana je 2,5 puta, dok je prijevoz tečnog tereta poskupio čak 4,5 puta.

Tadašnji poremećaji nisu ostali bez posljedica ni po ukupnu ekonomiju. Procjenjuje se da je nizak vodostaj 2018. umanjio rast realnog BDP-a Njemačke za između 0,3 i 0,4 procentna poena.

Švicarska osjeća posljedice skoro zaustavljenog transporta

Problem je posebno značajan i za Švicarsku, kojoj Rajna predstavlja važnu vezu s velikim europskim morskim lukama. Oko deset posto ukupnog švicarskog uvoza stiže riječnim putem, a među robom koja se tako doprema nalazi se veliki dio strateški važnih sirovina.

Kod Basela je teretni saobraćaj gotovo zaustavljen, zbog čega nizak vodostaj za ovu zemlju predstavlja direktan rizik za lance snabdijevanja.

Situacija pokazuje i koliko zemlje bez izlaza na more mogu biti izložene promjenama na riječnim transportnim pravcima, posebno kada se velike količine sirovina ne mogu jednostavno preusmjeriti na cestovni ili željeznički prijevoz.

Problemi i u energetskom sektoru

Posljedice suše ne završavaju na transportu. Dunav ima važnu ulogu u radu nuklearnih elektrana Paks u Mađarskoj i Cernavodă u Rumuniji, gdje se riječna voda koristi u procesu hlađenja.

Nizak vodostaj već je utjecao na njihov rad. Paks proizvodi oko 40 posto električne energije u Mađarskoj, dok Cernavodă osigurava približno 20,5 posto rumunske proizvodnje.

Smanjena proizvodnja mora se nadoknaditi uvozom električne energije ili većim korištenjem elektrana na plin, što dodatno povećava troškove. U Rumuniji uvezena električna energija košta između dva i 2,5 puta više od domaće proizvodnje.

Mađarska i Rumunija već su poduzele mjere kojima se privremeno ograničava potrošnja pojedinih velikih industrijskih potrošača. Među sektorima koji bi mogli osjetiti posljedice nalaze se automobilska i hemijska industrija te proizvodnja građevinskih materijala.

Njemačka hemijska industrija posebno izložena

Među kompanijama koje direktno zavise od Rajne je BASF, čiji veliki industrijski kompleks u Ludwigshafenu oko 40 posto svog robnog prometa obavlja riječnim putem.

Daljnji pad vodostaja mogao bi otežati njegovu povezanost s lukama Amsterdam, Rotterdam i Antwerpen, koje su važne za dopremu sirovina. Dodatni logistički troškovi dolaze u nepovoljnom trenutku za njemačku hemijsku industriju, čija je proizvodnja već približno 20 posto manja nego 2018. godine.

Brzo rješenje problema zasad se ne očekuje. Period nižeg vodostaja Rajne uobičajeno traje do jeseni, pa bi ograničenja mogla potrajati još sedmicama.

Sadašnja situacija dodatno otvara pitanje dugoročne otpornosti europskih lanaca snabdijevanja. Smanjenje snježnog pokrivača, povlačenje ledenjaka i sve češći periodi ekstremnih vrućina povećavaju vjerovatnoću ponavljanja sličnih problema, zbog čega nizak vodostaj više nije samo povremeni problem riječnog transporta, već sve značajniji rizik za logistiku, industriju i energetiku Europe.