Hrvatska priprema novi veliki korak u korištenju geotermalne energije za grijanje gradova. Agencija za ugljikovodike (AZU) planira izgradnju još četiri duboke geotermalne bušotine u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću, a procijenjena vrijednost nabavke iznosi 35,15 miliona eura bez PDV-a.
Riječ je o nastavku projekta na lokacijama na kojima je geotermalni potencijal već potvrđen prvim istražnim bušotinama. Naredna faza trebala bi omogućiti formiranje proizvodno-utisnih parova i stvoriti tehničke preduvjete za korištenje energije iz podzemlja u sistemima grijanja.
Postupak javne nabavke još nije konačno pokrenut. Nakon prvog prethodnog savjetovanja, provedenog u augustu, Agencija je početkom oktobra dokumentaciju ponovo stavila na savjetovanje sa zainteresiranim privrednim subjektima.
Razlog su brojne primjedbe i pitanja potencijalnih ponuđača. Na prvu dokumentaciju pristiglo ih je ukupno 138, pri čemu je 45 prijedloga prihvaćeno, 13 djelimično prihvaćeno, dok ih 80 nije prihvaćeno.
Četiri nove bušotine dublje od dva kilometra
Planirana nabavka obuhvata projektovanje, nabavku potrebnog materijala i izradu četiri istražne geotermalne bušotine po principu "ključ u ruke".
Nove bušotine trebale bi biti izrađene uz postojeće na četiri lokacije. Prema planiranim dubinama, Velika Gorica GT-2 trebala bi dosezati oko 2.300 metara, Zaprešić GT-2 oko 2.200, dok su Osijek GT-2 i Vinkovci GT-2 projektovani na približno 2.000 metara, uz mogućnost dodatnih 100 metara.
Posao ne podrazumijeva samo samo bušenje. Planirano je i ishođenje četiri lokacijske dozvole, izrada i provjera projekata bušotina, uređenje bušotinskih radnih prostora, ispitivanje, ugradnja dubinskih pumpi, provođenje testova interferencije te prateći građevinski i servisni radovi.
Procijenjena vrijednost kompletnog posla iznosi 35,15 miliona eura bez PDV-a.
Radovi bi, nakon provođenja postupka javne nabavke, trebali početi početkom 2027. godine, dok je za realizaciju cijelog projekta predviđeno približno dvije godine i četiri mjeseca.
Projekt se finansira sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.
Zašto se buše nove ako su izvori već pronađeni?
Četiri planirane bušotine zapravo predstavljaju nastavak istraživanja koja su već dala pozitivne rezultate.
Agencija za ugljikovodike završila je početkom 2026. prvi veliki ciklus istraživanja u Velikoj Gorici, Osijeku, Vinkovcima i Zaprešiću. Geotermalna ležišta potvrđena su na sve četiri lokacije.
Sada je cilj uz postojeće GT-1 bušotine izgraditi dodatne GT-2 bušotine i tako formirati proizvodno-utisne parove.
Takav sistem omogućava da se vrela geotermalna voda izvlači na površinu i njena toplota koristi za grijanje, nakon čega se ohlađena voda drugom bušotinom vraća u isto podzemno ležište. Time se formira zatvoreni sistem i održavaju pritisak i karakteristike geotermalnog rezervoara.
Prethodni istražni ciklus finansiran je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a za istraživanja na četiri lokacije bilo je osigurano ukupno 50,8 miliona eura.
U Vinkovcima izmjeren 131 stepen
Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su značajne razlike među lokacijama, ali je na svakoj potvrđen potencijal za dalje korištenje geotermalne energije.
U Velikoj Gorici utvrđena je temperatura ležišta viša od 100 stepeni Celzijusa. Prema procjenama Agencije za ugljikovodike, tamošnji izvor mogao bi osigurati gotovo 60 posto potreba gradskog toplinskog sistema.
Temperatura viša od 100 stepeni potvrđena je i u Osijeku, gdje je procijenjena toplotna snaga izvora gotovo 5 MW.
Posebno visoke vrijednosti zabilježene su u Vinkovcima. Na dubini od oko 2.700 metara izmjerena je temperatura od čak 131 stepen Celzijusa, što otvara mogućnost korištenja energije ne samo u sistemu grijanja nego potencijalno i za druge privredne namjene.
Zaprešić bi mogao grijati gotovo cijeli grad
Rezultati u Zaprešiću pokazali su drugačiju, ali za toplinarstvo veoma interesantnu kombinaciju karakteristika.
Geotermalno ležište potvrđeno je na dubinama većim od 1.600 metara, a temperatura na dnu bušotine doseže približno 95 stepeni Celzijusa. Kapacitet bušotine iznosi oko 37 litara u sekundi.
Prema ranije predstavljenim procjenama Agencije za ugljikovodike, potencijal te bušotine mogao bi biti dovoljan za pokrivanje praktično svih toplotnih potreba Zaprešića.
Time bi četiri projekta, ukoliko nakon izgradnje dodatnih bušotina i potrebne infrastrukture budu privedena komercijalnoj upotrebi, mogla značajno promijeniti način na koji se dio hrvatskih gradova snabdijeva toplotnom energijom.
Cilj projekta je upravo povećanje udjela obnovljivih izvora u toplinarstvu, uz smanjenje korištenja fosilnih goriva i emisija štetnih plinova.
Četiri nove bušotine tako predstavljaju prelazak iz faze dokazivanja da geotermalni resurs postoji prema stvaranju tehničkih uvjeta za njegovo dugoročno korištenje u gradskim sistemima grijanja.
