28.06.2013 |
EU / EKONOMIJA
Izvor: Poslovni dnevnik
Vatromet bez ushita, strani mediji o ulasku RH u EU
Ulazak Hrvatske u kriznu Europsku uniju strani su mediji popratili diskretnom pohvalom njezine baštine i bučnom skepsom zbog slabosti njezina gospodarstva.
Ulazak Hrvatske u kriznu Europsku uniju strani su mediji popratili diskretnom pohvalom njezine baštine i bučnom skepsom zbog slabosti njezina gospodarstva oprezno odvagujući dobrobiti koje će taj čin donijeti jednoj i drugoj strani, no skepsa je uzela maha i u samoj Hrvatskoj.
U Hrvatskoj je malo radosti što će 1. srpnja postati 28. članica EU, piše američki list Washington Post koji kao i brojni strani mediji ističu da je Zagreb pregovore počeo dok je EU bio privlačan elitni klub, a danas je u dubokoj krizi baš kao i Hrvatska u kojoj je oduševljenje splasnulo.
"S visokom nezaposlenošću od 20 posto, padom životnog standarda, endemskom korupcijom u političkoj eliti i padom međunarodnog kreditnog rejtinga na razinu 'smeća', mnogim Hrvatima nije do slavlja", piše list.
Korupcija je velika hrvatska boljka, kao i gorčina hrvatskih radnika, piše WP i citira pesimističnu prognozu radnice iz tvornice DTR-a u stečaju "Može nam biti samo gore, napose za tekstilnu industriju" uništenu jeftinom kineskom robom.
Britanci Hrvatima: Uzmite naš stolac. Mi baš odlazimo
Većina Europske unije mlako pozdravlja novopridošlicu i čini se ne zna "treba li slaviti ili dočekati je sa sumnjom", piše britanski poslovni list Financial Times.
Izostala je "radost koja je pratila veliko proširenje iz 2004." Na osam bivših komunističkih država. Brojne europske vlade i građani strahuju od primitka još jedne slabe južnoeuropske ekonomije kojoj je turizam najjača grana, piše FT i podsjeća da je njemački tabloid Bild upozorio da će Hrvatska biti "iduće groblje milijarda eura".
O skepsi Europljana prema hrvatskom ulasku u EU piše i novinar Tim Judah za Boomberg citirajući vic u kojem Britanci kažu Hrvatima "Uzmite naš stolac. Mi baš odlazimo". Na njegovo pitanje "zbog čega, za ime Božje, žele Hrvati u Europsku uniju" recesije, predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović naveo mu je dva razloga: jamstvo mira, jer EU je utemeljena na mirovnom projektu. Drugi je konkurentnost jer mala zemlja od 4,3 milijuna stanovnika želi biti dio velikog političkog i trgovinskog bloka jer "razmrvljena europska gospodarstva nisu konkurentna".
Dobrodošla u klub najsiromašnijih
No sudeći po ocjeni brojnih medija koji su se ovih dana bavili Hrvatskom, većina njih dvoji u hrvatsku konkurentnost. Tmurni gospodarski pokazatelji, velika očekivanja prerasla u zamor i razočaranje zbog dugotrajnih pregovora i bolnih rezova po diktatu Bruxellesa, učinili su Hrvate ravnodušnima i euroskepticima, piše većina medija oslikavajući loš zdravstveni karton hrvatskoga gospodarstva.
"Hrvatska će se u EU pridružiti klubu najsiromašnijih članica", hrvatski "desetgodišnji pristupni put u EU bio je posut brojnim zaprekama, a neke su još tu", piše RTBF (frankofona belgijska radiotelevizija) te ističe korupciju i navodi da su po niskom BDP-u iza Hrvatske samo Rumunjska i Bugarska.
"Peta godina recesije, visoka nezaposlenost, dug i deficit" stvorili su ozračje "ravnodušnosti i osjećaj bespomoćnosti" kojima Hrvatska dočekuje jedan od najvažnijih događaja u svojoj povijesti 22 godine od proglašenja neovisnosti i krvavog rata, piše talijanska agencija ANSA.
A što da slavimo? To što ćemo biti robovi?
Nezaposlenost mladih Hrvata treća je najviša u Europi, piše ANSA i dodaje da se 70 posto mladih nada u EU pronaći posao, a 52 posto ispitanika drži proslave ulaska u EU rasipanjem novca.
"A što da slavimo? To što ćemo biti robovi jer smo premali za bilo kakav utjecaj u klubu velikih", citira francuska agencija rečenicu slučajnog prolaznika.
Deset godina unatrag Hrvati su u Europi vidjeli bijeg od ratne prošlosti, no dugi pregovori i bolni uvjeti Bruxellesa pretvorili su mnoge u euroskeptike, piše AFP koji kao i francuski list Le Monde diplomatique donosi poseban osvrt na sudbinu hrvatskih brodogradilišta.
Brodogradilišta i turizam, kolateralne žrtve
Jedna od najstarijih industrijskih tradicija Hrvatske, brodogradnja, činila je okosnicu gospodarstva u obalnom pojasu i pronosila ugled Hrvatske čiji su brodovi plovili svjetskim morima. Odlukom Bruxellesa brodogradilišta se moraju restrukturirati što znači otpuštanje radnika iz sektora koji je zapošljavao 10.000 ljudi, a koji će sada preživljavati uz državnu pomoć.
Turizam je druga snažna tradicija hrvatskoga gospoda
rstva, no i on je pogođena ulaskom u EU.
"Ulagači idu ondje gdje je zarada velika i brza", citira hrvatskog hotelijera belgijski list Le Soir te piše da je turizam 2012. uprihodio 6,8 milijarda eura. No kao članica EU Hrvatska je morala nametnuti vize ruskim turistima što je prorijedilo njihove dolaske i odrazit će se na ukupni ovogodišnji prihod.
I kineska novinska agencija Xinhua, koja je cjelokupni tekst posvetila hrvatskom gospodarstvu, upozorava na izazove s kojima će se mala Hrvatska nositi prema konkurentnoj Europi te piše "Neki gospodarski stručnjaci zabrinuti su hoće li Hrvatska, čije gospodarstvo snažno ovisi o turizmu, moći ispuniti visoke zahtjeve EU i uspjeti zaraditi novac".
Postojana snažna austrijska potpora
Od niza skeptičnih komentara odudara austrijska agencija APA koja pozitivnim tonovima piše da je Hrvatska ispunila predpristupne uvjete i da je "u nekim područjima zemlja između napretka i nostalgije, između demokracije i tradicije, između napora i sporosti". T
oj zemlji kontrasta "nužne su promjene u pravosudnom sustavu" i nova gospodarska ulaganja, piše APA prenoseći uvjeravanja svog šefa diplomacije Michaela Spindeleggera u austrijsku potporu Hrvatskoj.
Austrija je pomagala "od a do ž", igrala je posebnu ulogu u procesu stjecanja neovisnosti Hrvatske i njezina pristupa EU, "Austrija je bila i ostaje podupiratelj Hrvatske", Austrijanci su pomagali Hrvatskoj u sporu sa Slovenijom o Savudrijskoj vali, ističe taj političar koji drži da je Hrvatska doživjela "nevjerojatne promjene" u procesu reformi i čvrsto vjeruje da će hrvatsko gospodarstvo u EU doživjeti uzlet.
Austrija je najveći strani investitor u Hrvatsku, podsjetio je Spindelegger i skrenuo pozornost na utjecaj pristupa Hrvatske EU na stabiliziranje jugoistočne Europe koja "još nije slobodna od kriza i sukoba".
Hrvati prvi put pod istim krovom
Hrvatski primjer uspješnog završetka pregovora i ulaska u EU trebao bi poslužiti kao primjer ostalim državama regije i signalizirati im da su i njima vrata otvorena, ističu strani komentatori.
Snažnu potporu Hrvatskoj izrekao je biskup Željeznog, gradišćanski Hrvat Aegidius Zsifkovics koji ocjenjuje da je za gradišćanske Hrvate, pristup Hrvatske EU "vrlo pozitivan, dugo očekivani događaj, jer se Hrvatska oduvijek smatra dijelom Europe". Hrvati u mnogim europskim državama prvi put bit će pod istim krovom, istaknuo je Zsifkovics. Ocijenio je prirodnim da u Hrvatskoj vlada "jasno proeuropsko raspoloženje, s kritičkim opaskama", jer Hrvati s Europom nisu imali samo pozitivna iskustva.
Hrvatska se vraća kući
Omiljena sintagma hrvatskih političara koji su njome godinama ocrtavali hrvatsku bliskost s Europom i nebliskost s Balkanom poslužila je hrvatskoj književnici Slavenki Drakulić kao motiv teksta objavljenog u njemačkom listu Sueddeutsche Zeitung.
Njemačka je bila snažan i velik prijatelj Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata no kako se bližio dan prijema mediji su sve skeptičnije propitivali zrelost 28. članice da sjedne za europski stol. Prema pisanju radija Deutsche Welle, njemački se tisak napose bavio korupcijom i lošom gospodarskom slikom strahujući da otvaranjem vrata Hrvatskoj EU u dom unosi novi uteg nakon prezadužene Grčke.
"Nepozvani gost"
Baveći se gospodarskim aspektima ulaska Hrvatske u EU mediji su se usredotočili na potencijalne opasnosti, no malo je njih istraživalo profit koji bi iz toga mogao proizaći.
Pod naslovom "Nepozvani gost", njemački tjednik Der Spiegel u poduljoj analizi o ulasku Hrvatske piše kako će njemačke tvrtke profitirati od 4,4 milijuna novih potencijalnih kupaca, no sama Hrvatska neće se kratkoročno okoristiti. "Jaka konkurencija iz EU-a mnoga će zastarjela poduzeća definitivno otjerati u propast", piše Der Spiegel.
Strah od nepoželjnih hrvatskih radnika pokušao je rastjerati hrvatski premijer Zoran Milanović porukom Nijemcima preko tjednika Focus da "dođu i zarade novac na nama". I dok se mladi Hrvati nadaju poslu u Europi, Milanović je poručio Nijemcima da ne trebaju strahovati od vala hrvatskih radnika. Službeni Zagreb nada se dolasku ulagača i pomoći EU od nekih 11,7 milijarda eura do 2020. godine.
Ulazak Hrvatske u EU otvara vrata španjolskim tvrtkama za "buduće novo tržište", napose u željezničkom sektoru, piše dnevni list El Pais citirajući Antonija Ariasa, savjetnika za gospodarstvo u španjolskom veleposlanstvu u Zagrebu. Hrvatska vrata "ulaz su na Balkan", na druge države te regije, rekao je predstavnik Španjolske koja je 24. po ulaganju u Hrvatsku. Upozorio je, međutim, da je riječ o "vrlo nacionalističkoj zemlji" u pitanju ulaganja te je "apsolutno potrebno" raditi s domaćim partnerom.
Ulazak Hrvatske ići će na ruku Švicarskoj
I švicarske tvrtke računaju da će im ulazak Hrvatske u EU olakšati natjecanje za velike projekte koje EU financira u željezničkom, vodoprivrednom, energetskom sektoru, piše portal www.romandie.com na temelju izvješća švicarskog veleposlanstva u Zagrebu.
Ulagati bi se u Hrvatsku moglo i u poljoprivredno-prehrambenu te turističku djelatnost, nada se Švicarska koja bi mogla biti aktivna i kroz doprinos solidarnosti kakav je provodila u članicama koje su ušle velikim krugom proširenja EU 2004. Postoji projekt zajma od 45 milijuna švicarskih franaka u okviru zakona o suradnji s državama istočne Europe, piše portal.
Hrvatska prepoznatljivost u svijetu
U nizu gospodarskih analiza Hrvatske rijetki su tekstovi posvećeni lakšim temama, a jedna od njih je prepoznatljivost Hrvatske u svijetu: pri čemu AFP izdvaja kravatu, vrhunske sportaše poput tenisača, skijaša i košarkaša te pse dalmatinere koje je proslavio crtani film Walta Disneya.
Novi izazovi: srpska manjina, primjena zakonodavstva EU, čuvanje granica EU
Srpska manjina, učinkovita provedba europskih zakona i čuvanje granica EU, neki su od izazova najmlađe članice EU kojima novinske agencije i tisak posvećuju nešto više prostora.
Europska unija trebala bi biti okvir u kojem hrvatska većina treba ostvariti punu pomirbu sa srpskom manjinom koja danas čini 4,4 posto od ukupnog stanovništva u odnosu na prijeratnih 12 posto stanovnika te energičnije ohrabriti povratak 45.000 izbjeglih Srba, piše agencija AFP. Dodaje da je stanje najteže u Vukovaru, gradu heroju Domovinskog rata u kojem Srbi čini 35 posto od 28.000 stanovnika i u kojem dvije zajednice ne žive zajedno, već jedna pored druge, pa čak i mladi ljudi ne druže se i uče po dva programa.
Kao i svaka država kandidatkinja i Hrvatska je u ispunjavanju propisanih zadaća svoje zakonodavstvo uskladila s europskim, no sada je pred njom pravi izazov kako taj skup propisa primijeniti na korist građana Hrvatske, ocjenjuje europska televizija Euronews. Pravnici su se prilagodili, ali građani nisu dovoljno obaviješteni, ocjenjuju nevladine udruge na koje se poziva Euronews. Citira profesora Alana Uzelca s Pravnog fakulteta u Zagrebu koji kaže da je Zagreb dosad radio "da zadovolji Europsku komisiju i pokaže da je proveo tražene reforme", sve se moralo raditi brzo pa su "mnoge stvari učinjene napola i najveći će izazov biti volja da se reforme nastave".
U opisu obveza nove članice EU od 1. srpnja je i zaštita vanjske granice Unije dulje od 1.300 kilometara s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom. Da bi odgovorila toj teškoj zadaći u regiji Balkanske rute krijumčarenja droge, ljudi i oružja te raznih roba, Hrvatska je potrošila desetke milijuna eura za kupnju nadzorne opreme, kamera i detektora droge i eksploziva. No, za ulaganjem vapi i ljudski faktor pa hrvatskoj graničnoj policiji od 6.000 ljudi očajnički treba još 300 novih, prenosi AFP.
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.