Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Rumunji, Grci, Bugari i Hrvati rade najviše u EU

26.06.2014 |

EU / EKONOMIJA

Izvor: Poslovni dnevnik

Rumunji, Grci, Bugari i Hrvati rade najviše u EU

​Studija koja se bavi koliko radnici stvarno provedu na poslu razbija stereotipe o Rumunjima i Grcima kao najlijenijim radnicima u EU. Hrvatski radnici u vrhu su Europske unije po količini stvarnog vremena provedenog na poslu.

Hrvatski radnici u vrhu su Europske unije po količini stvarnog vremena provedenog na poslu, pokazalo je istraživanje pariškog  instituta  prenosi EUObserver. Studija koja se bavi koliko radnici realno provedu na poslu razbija stereotipe o Rumunjima i Grcima kao najlijenijim radnicima u Europi. Rumunjski radnici koji rade puno rado vrijeme rekorderi su u EU s 2099  radnih sati godišnje. Grci su na drugom mjestu, a slijede Bugari i Hrvati. Ovi potonji na poslu provedu 1954 sati. Slijede Poljaci, Latvijci, Slovaci, Estonci i Ciprani.

Na suprotnom kraju su Finci s prosječnih 1.648 sati godišnje. Slijede ih Francuzi, Šveđani, Danci, Belgijanci i Talijani. Njemački radnik i radnica koje mediji rado i  često oslikavaju kao najradišnije, nalaze se na sredini tablice i rade manje nego 2010. godine. Boravak na poslu u posljednje tri godine su povećali  radnici Španjolske i Portugala, zemalja koje su se u isto vrijeme našle na udaru strogih mjera štednje. Pariški institut bavio se realnim vremenom provedenom na poslu u posljednje četiri godine, izbjegavajući uobičajeno nominalne radne sate koji uključuju i izostanke zbog bolovanja, brigu o djeci, blagdane ili štrajkove.

Evropska unija prekovremeni rad rad radno vrijeme

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)