Akta header logo
Pocetna link logo

vijesti

Registar link logo

registar

Tenderi link logo

tenderi

logo
VIJESTI
INVESTICIJE
KAPITAL
EU
NAJAVE
LIČNOSTI
KARIJERA
PAUZA
ANALIZE
PODCAST
PROMO
Akta headerlogo
VIJESTI
Bosna i HercegovinaRegijaSvijet
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
INVESTICIJE
ProjektiUrbanizamNekretnineImovina u stečajuPrivatizacija
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KAPITAL
IzvještajiSvjetske berzeBH berzeDioniceBankarstvoLegislativa
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
EU
PolitikaEkonomijaFondoviNatoMapEu integracijeRiječi stručnjaka
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
NAJAVE
Konferencije i kongresiSajmovi i izložbeDogađajiSeminari i edukacije
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
LIČNOSTI
SvijetKultura i sportPrivreda i politikaKolumna
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
KARIJERA
LeadershipTips and tricks
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
ANALIZE
PAUZA
Inovacije i tehnologijeTurizam i gastroŽivot i zdravljeSportKultura i film
Akta footer logo

Poslujte bolje!

Instagram
Facebook
YouTube
Tiktok
LinkedIn
Viber
Twitter
Rss
POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

Uslovi korištenjaPolitika privatnostiUređivačke smjerniceČesta pitanja

Copyright ©2005 - 2026 Akta.ba Sva prava zadržana.

Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača. Ova elektronska serijska publikacija registrovana je pod ISSN brojem: ISSN 1986-6968 (Online)

POČETNA
  • Vijesti
  • Investicije
  • Kapital
  • Eu
  • Najave
  • Ličnosti
  • Karijera
  • Pauza
  • Analize
  • Podcast
  • Promo
REGISTAR
  • Pretraga registra
  • Ponuda usluga Registra
TENDERI
  • Pretraga Tendera i drugih Javnih poziva
  • Ponuda usluga Tenderi
PROMO
  • Pregled promo članaka
  • Ponuda promo usluga
AKTA.BA
  • O Nama
  • Kontakt
  • Cjenovnik
  • Certifikat izvrsnosti
  • Marketing
  • Medijsko pokroviteljstvo

AKTA APLIKACIJA

Google play Akta aplikacijaapple store Akta aplikacija
Više od petine Norvežana živi od socijalnih naknada

09.06.2017 |

EU / EKONOMIJA

Izvor: Poslovni dnevnik

Više od petine Norvežana živi od socijalnih naknada

Trenutno je zaposleno svega 70,6 posto radno sposobno stanovništva, najmanje u 21 godinu, pa vlada upozorava na održivost sustava.

Trenutno je zaposleno svega 70,6 posto radno sposobno stanovništva, najmanje u 21 godinu, pa vlada upozorava na održivost sustava.

Sustav socijalne skrbi naftom bogate Norveške suočava se s problemom kako u budućnosti osigurati izdašne naknade dok istovremeno najmanje Norvežana u gotovo četvrt stoljeća uplaćuje socijalne doprinose. Prema studiji Norveške uprave rada i socijalne skrbi (NAV), više od petine stanovništva u radno aktivnoj dobi nije zaposleno već živi od naknada za nezaposlene ili porodiljnih naknada, prenosi Bloomberg.

S druge strane, udjel zaposlenog stanovništva prošle je godine pao na 70,6 posto što je najmanje u posljednjih 21 godinu, pokazuju statistički podaci. Primatelja socijalne zaštite sve je više i u bogatim dijelovima Norveške gdje je pad cijena nafte uzrokovao oko 50.000 otkaza u naftnoj industriji koja je prije krize sudjelovala s petinom u tamošnjem gospodarstvu. U Rogalandu, središtu naftne industrije gdje je i sjedište državne naftne kompanije Statoil, 19 posto stanovništva živi od socijalne pomoći. U glavnom gradu Oslu 15 posto stanovništva prima naknadu, a to je izvor prihoda i za čak 12 posto stanovnika Baeruma, bogatog predgrađa Osla.

“Za održanje sustava socijalne skrbi trebamo više zaposlenih ljudi”, ističe Sigrun Vageng, direktorica NAV-a. Ta vladina institucija lani je isplatila tri posto viši iznos socijalnih naknada, odnosno 174 milijarde kruna (21 milijardu dolara). Za sada Norveška može izdržati taj trošak. U posljednja dva desetljeća u Naftnom fondu - u kojem se akumuliraju prihodi od prodaje nafte i ulažu na svjetskim burzama - prikupljeno je bilijun dolara. To znači da svaki Norvežanin ima 200.000 dolara pohranjenih u tom fondu.

Međutim, globalni prelazak na čistije oblike energije znači da će Norveška morati pronaći nove izvore prihoda ako želi održati visoki standard socijalne zaštite. Toga je vrlo dobro svjesna i konzervativna premijerka Erna Solberg koja na predstojećim rujanskim izborima traži novi mandat na čelu vlade. Solberg je nedavno izjavila kako će tranzicija gospodarstva prema manjoj ovisnosti o nafti biti ključni izazov za Norvešku u nadolazećim 
godinama.  

Sigrun Vagengsocijalna naknadaNorveški naftni fondsocijalna pomoćnorveška krunaNorveška

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)