Ulaskom Hrvatske u EU, RS i FBiH mogu da izgube ogromnu imovinu

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci akademik Vitomir Popović upozorava da bi se ulaskom Hrvatske u EU lako moglo dogoditi da Republika Srpska i Federacija BiH izgube ogromnu imovinu koja je ostala na njenoj teritoriji.

Popović  u intervjuu Srni ističe da će se to sigurno dogoditi ako nadležni u BiH jasno ne upozore međunarodnu zajednicu da Hrvatska mora da riješi sva sporna pitanja sa susjedima prije nego što  postane punopravna članica Unije.

"Kada Hrvatska uđe u EU, sigurno će zanemariti rješavanje tih pitanja, jer to joj ni sada nije u interesu, a mi nećemo imati nikakve  mehanizme da je na to prisilimo. Poznato je da su preduzeća i ustanove iz Republike Srpske i Federacije BiH, kao i  mnogi građani iz oba entiteta, uložili ogromna sredstva u razne objekte na teritoriji Hrvatske" - napominje on.

Vrijednost  te imovine mjeri se u milijardama maraka, pojašnjava Popović i dodaje da je, na primjer, Rafinerija Brod izgradila naftovod kroz Hrvatsku sve do Zagreba.

Ogromna sredstva BiH je uložila i u luku Ploče. U Hrvatskoj je ostala i ogromna imovina  javnih preduzeća, ustanova i građana /vile, hoteli  radnička odmarališta, kuće, stanovi i drugi objekti i neizrađeno građevinsko zemljište. 

Vjerovatno postoje i određena imovinska potraživanja Hrvatske od Republike Srpske i Federacije BiH. Ali, isto tako je više nego jasno da Hrvatska ne bi mogla da uđe u Evropsku Uniju dok ne pruži garancije da nema nikakvih spornih pitanja  između nje i susjednih država. Takav princip primjenjivao se i prema Sloveniji.

"Po tom principu Slovenci i Hrvati su međunarodnom arbitražom morali da rješavaju sporna pitanja u vezi sa  nuklearkom u Krškom i oko Piranskog zaliva“, rekao je akademik Popović i upozorio da "Hrvatska sada nastoji da uzme dio teritorije Republike Srpske na području kod  Novog Grada i Kostajnice".

On napominje da Dejton i bivše republičke granice, prema stavu Hrvatske, ne važe kada je riječ o njenom  interesu. Ima cijeli niz neriješenih pitanja vezanih i za plovidbu rijekom Savom, koja je sada međunarodna rijeka.

Popović je naglasio da nadležni organi u Republici Srpskoj i Federaciji BiH moraju što prije da objelodane spisak potraživanja od Hrvatske i da o tome, i o svim drugim spornim pitanjima, upoznaju predstavnike međunarodne zajednice, dok još nije kasno. Ta pitanja se, prema njegovom mišljenju, još mogu riješiti relativno lako, primjenom sporazuma o sukcesiji koji je i Hrvatska potpisala.

"Na osnovu rezolucije Savjeta bezbjednosti UN  deset godina se pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice pripremao sporazum o sukcesiji i sve republike nekadašnje Jugoslavije potpisale su ga 2001. godine u Beču. Kao što je poznato, taj sporazum sastoji se od više aneksa, a za nas je  najbitniji `aneks G` kojim su regulisani imovinski odnosi između bivših jugoslovenskih republika.

Taj sporazum, na žalost, nije ispoštovan, a dio odgovornosti za to ima i međunarodna zajednica“, ukazao je akademik Vitomir Popović.

S obzirom na to da neki predstavnici međunarodne zajednice na ovom području imaju dvostruke aršine, on smatra da bi Hrvatska mogla ući u Evropsku uniju bez obzira na brojna neriješena pitanja sa susjednim državama.